Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Fluor

Indeks Fluor

Fluor je vrlo reaktivan - što je tipično za elemente njegove skupine, ali on je najžešći.

21 odnosi: Anoda, Argon, Atom, Beton, Dielektrik, Fluoriranje vode, Fluorit, Helij, Hrvatska enciklopedija, Ion, Kalij, Katoda, Korozija, Kost, Neon, Nikal, Otrov, Plin, Vodik, Zub, 1886..

Anoda

galvanskom članku Anoda je elektroda na nekoj napravi ili elementu kroz koju električna struja teče u smjeru prema napravi ili elementu.

Novi!!: Fluor i Anoda · Vidi više »

Argon

Netoksičan je plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.

Novi!!: Fluor i Argon · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Novi!!: Fluor i Atom · Vidi više »

Beton

Stari betonski zid Beton je smjesa cementa, agregata (drobljeni kameni, riječni separirani; određenih granulometrijskih svojstava), vode, i/ili dodataka betonu.

Novi!!: Fluor i Beton · Vidi više »

Dielektrik

Polarizirani dielektrični materijal. Jantar je jedan od najboljih dielektričnih materijala (naravno poslije vakuuma). Polarizacija dielektrika. ''E'' je jakost električnoga polja (vanjsko) i ''P'' je inducirana polarizacija. Polarizacija paraelektrika. feroelektrika. Dielektrik ili izolator (eng. dielectric, njem. Isolator) je tvar ili medij koji ne vodi električnu struju, to jest vakuum i tvar koja sadrži zanemariv broj slobodnih elektrona i iona koji se mogu gibati pod utjecajem vanjskog električnog polja, odnosno svaka tvar kojoj je električna otpornost veća od 108 Ωm.

Novi!!: Fluor i Dielektrik · Vidi više »

Fluoriranje vode

Fluoriranje vode po državama. Jača crvena obojenost označava veći postotak. Siva boja označava, da nema fluouriranja vode. Države u kojima je voda prirodno fluorirana (takva se javlja u prirodi). Fluoriranje vode ili fluoridacija vode je postupak dodavanja fluornih soli u javnu vodoopskrbu u nekim zemljama.

Novi!!: Fluor i Fluoriranje vode · Vidi više »

Fluorit

Fluorit je kubični mineral, kalcijev fluorid (CaF2), koji se na Mohsovoj skali nalazi pod brojem 4.

Novi!!: Fluor i Fluorit · Vidi više »

Helij

Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.

Novi!!: Fluor i Helij · Vidi više »

Hrvatska enciklopedija

Postoje tri enciklopedijska projekta pod imenom Hrvatska enciklopedija razdvojena razdobljem od više od 100 godina.

Novi!!: Fluor i Hrvatska enciklopedija · Vidi više »

Ion

Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.

Novi!!: Fluor i Ion · Vidi više »

Kalij

Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.

Novi!!: Fluor i Kalij · Vidi više »

Katoda

Katoda je elektroda na nekoj napravi ili elementu kroz koju električna struja teče u smjeru prema vanjskom krugu.

Novi!!: Fluor i Katoda · Vidi više »

Korozija

željeznih oksida. Korozija metala. Elektrokemijska korozija aluminija koji je u dodiru s čelikom, a dogodilo se u dvije godine.http://www.corrosionclinic.com/types_of_corrosion/galvanic_corrosion.htm Galvanic Corrosion. Corrosionclinic.com. Retrieved on 2012-07-15. Srušen most ''Silver Bridge'', a jedan od glavnih uzroka je korozija. Presjek kroz '''jamičastu koroziju''' ili '''pitting'''. Oksidi, kao što je željezov(III) oksid ili hrđa, koja se sastoji od hidratiranog željezovog(III) oksida Fe2O3 · n H2O i željezov(III) oksid-hidroksida (FeO(OH), Fe(OH)3), stvaraju se gdje kisik i voda kemijski reagiraju s ostalim elementima. Normalna mikrostruktura. '''Interkristalna''' ili '''intergranularna korozija''' širi se uzduž granica metalnog zrna u dubinu. željeza i cinka sve do vanjske površine prevlake. Tada izostaje sloj čistog cinka u prevlaci. hrane). bakrenog sulfata (bakrenje). Korozija (srednjovj. lat. corrosio, od lat. corrodere: nagrizati) je trošenje konstrukcijskih materijala kemijskim djelovanjem fluida (plinova ili kapljevina).

Novi!!: Fluor i Korozija · Vidi više »

Kost

Ilustracija '''ljudske bedrene kosti''', najprepoznatljivije u ljudskom tijelu Kost (lat.: "Os"), ili koštano tkivo jest povezivno tkivo koje podupire tjelesnu strukturu, a nalazi se kod većine životinja.

Novi!!: Fluor i Kost · Vidi više »

Neon

Neon su 1898. godine otkrili britanski kemičari Sir William Ramsay i Morris Travers.

Novi!!: Fluor i Neon · Vidi više »

Nikal

Nikal je kemijski element 10.

Novi!!: Fluor i Nikal · Vidi više »

Otrov

Piktogram mrtvačke glave s kostima, tradicionalno se koristi kao simbol za otrove. Označavanje otrova prema GHS-u Označavanje otrova u prijevozu opasnih tvari (ADR) Otrovima se smatraju tvari prirodnog ili sintetskog podrijetla i proizvodi dobiveni od njih, koji uneseni u organizam ili u dodiru s njim mogu ugroziti zdravlje i život organizma ili štetno djelovati na okoliš.

Novi!!: Fluor i Otrov · Vidi više »

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Novi!!: Fluor i Plin · Vidi više »

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Novi!!: Fluor i Vodik · Vidi više »

Zub

Presjek kutnjaka Zubi čovjeka Zubi (lat. dens, dentis, grč. δόντι) su kalcificirani organi (nisu kosti), koji se nalaze na početku probavnog trakta, u usnoj šupljini.

Novi!!: Fluor i Zub · Vidi više »

1886.

Bez opisa.

Novi!!: Fluor i 1886. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Jedik.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »