Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Framcuska

Indeks Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

354 odnosi: Adolf Hitler, Air France, Aisne, Ajaccio, Aktivno biračko pravo, Akvitanija, Alžir, Albert Camus, Alexandre Dumas (otac), Alexandre Dumas (sin), Alpe, Alpes-Maritimes, Alphonse de Lamartine, Američki rat za neovisnost, Amiens, Anatole France, Andora, André Citroën, André Gide, Anglosasi, Antanta, Antoine de Saint-Exupéry, Antoine Henri Becquerel, Antoine Laurent de Lavoisier, Arapski jezik, Aristokracija, Arthur Rimbaud, Atlantski ocean, Atlantski Pireneji, Aube, Auguste Rodin, Auvergne, Île-de-France, Španjolska, Švicarska, Židovi, Žirondinci, Édouard Manet, Émile Zola, Bas-Rhin, Baski, Baskijski jezik, Belgija, Besançon, Blaise Pascal, Božić, Bordeaux, Bretanja, Bretonci, Bretonski jezik, ..., Britansko Carstvo, Burbonci, Burgundija, Caen, Camille Corot, Camille Saint-Saëns, Centre (Francuska), Champagne-Ardenne, Charles Baudelaire, Charles de Gaulle, Charles-Augustin de Coulomb, Claude Debussy, Claude Monet, Clermont-Ferrand, Corse-du-Sud, Deklaracija o pravima čovjeka i građanina, Dijon, Dinastija Capet, Dinastija Valois, Doba kuge, Donja Normandija, Država, Drugi svjetski rat, Duhovi (blagdan), Edgar Degas, Eduard Kale, Edvard III., Eiffelov toranj, Elzašani, Elzas, Emmanuel Macron, Engleska, Etnički identitet, Eugène Delacroix, Eugène Ionesco, Euro, Europa, Europska unija, Filip IV., kralj Francuske, Flamanski jezik, Framcuska, François Rabelais, François Truffaut, Franche-Comté, Franci, Francuska Druga Republika, Francuska Gijana, Francuska Indokina, Francuska Polinezija, Francuska revolucija, Francuski franak, Francuski jezik, Francuski južni i antarktički teritoriji, Francuski pokret otpora, Francusko-pruski rat, Francuzi, Frankofonija, G-20, G7, Galija (rimska provincija), Georges Bizet, Georges Braque, Germani, Giljotina, Godišnji odmor, Gornja Normandija, Gornja Saôna, Gustave Courbet, Gustave Flaubert, Gvadalupa, Haut-Rhin, Haute-Corse, Haute-Loire, Haute-Marne, Hérault, Hector Berlioz, Henri de Toulouse-Lautrec, Henri Matisse, Honoré de Balzac, Hugo Capet, kralj Francuske, Indijski ocean, Isère, Isključivi gospodarski pojas, Islam, Istočna Franačka, Italija, Ivana Orleanska, Jacques Prévert, Jakobinci, Jakobinska diktatura, Jean Calvin, Jean de La Fontaine, Jean-Jacques Rousseau, Jean-Luc Godard, Jean-Paul Sartre, Južna Amerika, Jules Verne, Karlo II., francuski kralj, Karlo IV., kralj Francuske, Karlo Veliki, Karolinzi, Katalonski jezik, Katoličanstvo, Katolička crkva, Klodvig I., Knjiga Sudnjeg dana, Kontinentalna Francuska, Kontinentalna klima, Koordinirano svjetsko vrijeme, Korzički jezik, Korzika, Kršćanstvo, Križarski ratovi, Kuga, La Manche, Languedoc-Roussillon, Lascaux, Lav III., Lavanda, Le Corbusier, Lille, Limoges, Limousin, Lingua franca, Ljudevit I. Pobožni, Ljudevit Njemački, Loire, Lorena, Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva, Louis Pasteur, Lourdes, Luj XIV., kralj Francuske, Luj XV., kralj Francuske, Luj XVI., kralj Francuske, Luksemburg, Lyon, Marcel Duchamp, Marcel Proust, Maria Skłodowska-Curie, Marija Antoaneta, Marne, Marseille, Marseljeza, Martinik, Maurice Ravel, Maximilien Robespierre, Mayotte, Međunarodni praznik rada, Merovinzi, Metz, Meuse, Molière, Monako, Mont Blanc, Montpellier, Moselle, Nantes, Napoleon Bonaparte, Napoleon III., Napoleonova invazija na Rusiju, NATO, Njemački jezik, Nord-Pas de Calais, Normani, Nostradamus, Nova godina, Nova Kaledonija, Oceanska klima, Oise, Okcitanci, Okcitanski jezik, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, Orléans, Otok Clipperton, Pad Bastille, Paris, Pariz, Paul Cézanne, Paul Gauguin, Pierre Curie, Pierre-Auguste Renoir, Pikardija, Pipin Mali, Pireneji, Pireneji-Jug, Planinska klima, Poštanski broj, Poitiers, Poitou-Charentes, Popis francuskih vladara, Pravo glasa za žene, Pravo vlasništva, Promet Francuske, Protestantizam, Provansa, Provansa-Alpe-Azurna obala, Prva Francuska Republika, Prvi svjetski rat, Rajna, Réunion, Registarska pločica vozila, René Descartes, Renesansa, Rennes, Rhône, Rimsko Carstvo, Robert Schuman, Romanski jezici, Rona-Alpe, Rouen, Salijski zakonik, Saveznici, Schumanov plan, Sedmogodišnji rat, Seine, Sigurnost, Sile Osovine, Sloboda, Slobodna Francuska, Središnji masiv, Sredozemna klima, Sredozemno more, Staroengleski jezik, Stendhal, Stogodišnji rat, Strasbourg, Sully Prudhomme, Sveti Bartolomej (otok), Sveti Martin (otok), Sveti Petar i Mikelon, Sveto Rimsko Carstvo, Svi sveti, Talijanski ratovi, Tihi ocean, Toulouse, Ujedinjeni narodi, Umjereni pojas, Uskrs, Ustav, Uzašašće, Vanuatu, Velika Gospa, Vendée, Verdunski ugovor, Višijska Francuska, Victor Hugo, Vienne, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Vikinzi, Vilim I. Osvajač, Voltaire, Wallis i Futuna, Zapadna Franačka, Zemlja Loire, Zemljopisna širina, Zemljopisna dužina, .fr, 1. siječnja, 1. studemog, 1. svibnja, 10. stoljeće, 1066., 11. studenog, 125. pr. Kr., 1328., 1337., 14. srpnja, 15. kolovoza, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 1769., 1789., 1792., 1799., 18. stoljeće, 1815., 1848., 1870., 1920-ih, 1930-ih, 1944., 1949., 1950-ih, 1952., 1954., 1958., 1960-ih, 1962., 1968., 1980., 1990-ih, 1999., 20. stoljeće, 2002., 25. prosinca, 28. rujna, 4. stoljeće, 498., 52. pr. Kr., 8. svibnja, 843., 9. stoljeće, 9. svibnja, 987.. Proširite indeks (304 više) »

Adolf Hitler

Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. - Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.

Novi!!: Framcuska i Adolf Hitler · Vidi više »

Air France

Air France je francuska zrakoplovna kompanija sa sjedištem u Parizu.

Novi!!: Framcuska i Air France · Vidi više »

Aisne

Francuska.

Novi!!: Framcuska i Aisne · Vidi više »

Ajaccio

Ajaccio (francuski: Ajaccio; korzički: Aiacciu), je grad (općina) u Francuskoj.

Novi!!: Framcuska i Ajaccio · Vidi više »

Aktivno biračko pravo

Aktivno biračko pravo daje odgovor na pitanje tko može birati predstavnike u vlasti?, odnosno tko ima pravo glasa.

Novi!!: Framcuska i Aktivno biračko pravo · Vidi više »

Akvitanija

Ovo je članak o francuskoj regiji Akvitaniji.

Novi!!: Framcuska i Akvitanija · Vidi više »

Alžir

Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.

Novi!!: Framcuska i Alžir · Vidi više »

Albert Camus

Albert Camus (Mondovi, 7. studenoga 1913. - Villeblevin, 4. siječnja 1960.), francuski književnik i filozof, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957.

Novi!!: Framcuska i Albert Camus · Vidi više »

Alexandre Dumas (otac)

'''Alexandre Dumas sr.''' Alexandre Dumas sr. rođen Dumas Davy de la Pailleterie (Villers-Cotterêts, 24. srpnja 1802. - Puys, 5. prosinca 1870.) francuski književnik Jedan od začetnika takozvanog romana - feljtona.

Novi!!: Framcuska i Alexandre Dumas (otac) · Vidi više »

Alexandre Dumas (sin)

'''Alexandre Dumas jr.''' Alexandre Dumas jr. (Pariz, 27. srpnja 1824. - Yvelines, 27. listopada 1895.), francuski književnik iz XIX. stoljeća Alexandre Dumas jr.

Novi!!: Framcuska i Alexandre Dumas (sin) · Vidi više »

Alpe

Položaj Alpa s istaknutim državnim granicama Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km, a širok oko 150 km.

Novi!!: Framcuska i Alpe · Vidi više »

Alpes-Maritimes

Alpes-Maritimes je departman u francuskoj regiji Provansa-Alpe-Azurna obala.

Novi!!: Framcuska i Alpes-Maritimes · Vidi više »

Alphonse de Lamartine

'''Alphonse-Marie-Louis de Prat de Lamartine''' Alphonse-Marie-Louis de Prat de Lamartine (Mâcon, 21. listopada 1790. - Pariz, 28. veljače 1869.), francuski književnik i političar.

Novi!!: Framcuska i Alphonse de Lamartine · Vidi više »

Američki rat za neovisnost

Američki rat za neovisnost (1775. - 1783.) borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia.

Novi!!: Framcuska i Američki rat za neovisnost · Vidi više »

Amiens

Amiens je grad u Francuskoj, glavni grad regije Pikardije i departmana Soma.

Novi!!: Framcuska i Amiens · Vidi više »

Anatole France

Jacques Anatole François Thibault, poznatiji pod pseudonimom Anatole France (Pariz, 16. travnja 1844. - Saint-Cyr-sour-Loire, 12. listopada 1924.) francuski je književnik i Nobelovac.

Novi!!: Framcuska i Anatole France · Vidi više »

Andora

Kneževina Andora (katalonski: Principat d'Andorra, francuski: Principauté d'Andorre, španjolski: Principado de Andorra) je mala europska država u Pirenejima između Francuske i Španjolske. Ona je jedna od katalonskih zemalja, jedina s potpunom neovisnošću. Danas njeno gospodarstvo buja zahvaljajući turizmu i statusu poreznog raja. Budući da ova država nema svoju vlastitu vojsku, njena obrana dužnost je Francuske i Španjolske.

Novi!!: Framcuska i Andora · Vidi više »

André Citroën

André-Gustave Citroën André-Gustave Citroën (5. veljače 1878. - Pariz, 3. srpnja 1935.), francuski inženjer nizozemskog podrijetla.

Novi!!: Framcuska i André Citroën · Vidi više »

André Gide

André Paul Guillaume Gide, (Pariz, 22. studenog 1869. - Pariz, 19. veljače 1951.), francuski književnik Jedna od najkompleksnijih ličnosti u francuskoj književnosti prve polovice 20. stoljeća - esejist, kritičar, prevoditelj, dramaturg i jedan od najistaknutijih francuskih romanopisaca.

Novi!!: Framcuska i André Gide · Vidi više »

Anglosasi

Anglosasi ili Anglosaksonci, germanska plemena (Angli, Sasi, Juti) koja su u 5. i 6. stoljeću prodrla u Britaniju i naselila se u njoj.

Novi!!: Framcuska i Anglosasi · Vidi više »

Antanta

Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-žuta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.

Novi!!: Framcuska i Antanta · Vidi više »

Antoine de Saint-Exupéry

Antoine Marie Roger de Saint-Exupéry (Lyon, 29. lipnja 1900. - nestao iznad Sredozemlja, 31. srpnja 1944.), francuski pisac i zrakoplovac.

Novi!!: Framcuska i Antoine de Saint-Exupéry · Vidi više »

Antoine Henri Becquerel

Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. Antoine Henri Becquerel (Pariz, 15. prosinca 1852. – Le Croisic, 25. kolovoza 1908.), francuski fizičar, nobelovac i jedan od otkrivača radioaktivnosti.

Novi!!: Framcuska i Antoine Henri Becquerel · Vidi više »

Antoine Laurent de Lavoisier

Antoine Laurent de Lavoisier (Pariz, 26. kolovoza 1743. – Pariz, 8. svibnja 1794.), francuski kemičar.

Novi!!: Framcuska i Antoine Laurent de Lavoisier · Vidi više »

Arapski jezik

Arapski jezik (ISO 639-3) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.

Novi!!: Framcuska i Arapski jezik · Vidi više »

Aristokracija

Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".

Novi!!: Framcuska i Aristokracija · Vidi više »

Arthur Rimbaud

Jean Nicolas Arthur Rimbaud (Charleville, 20. listopada 1854. - Marseille, 11. listopada 1891.), francuski pjesnik.

Novi!!: Framcuska i Arthur Rimbaud · Vidi više »

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: Framcuska i Atlantski ocean · Vidi više »

Atlantski Pireneji

Atlantski Pirineji (fra. Pyrénées-Atlantiques, bas. Pirinio-Atlantiarrak ili Pirinio-Atlantikoak, oks. Pirenèus-Atlantics) je departman u jugozapadnoj Francuskoj.

Novi!!: Framcuska i Atlantski Pireneji · Vidi više »

Aube

Francuska.

Novi!!: Framcuska i Aube · Vidi više »

Auguste Rodin

François-Auguste-René Rodin (čita se: fʁɑ̃ˈswa oˈgyst ʁəˈne ʁɔˈdɛ̃, fransoa ogist rene roden) (Pariz, 12. studenog 1840. - okolica Pariza, 17. studenog 1917.), francuski kipar.

Novi!!: Framcuska i Auguste Rodin · Vidi više »

Auvergne

Auvergne (oks. Auvèrnha) je regija Francuske na jugu središnjeg dijela zemlje.

Novi!!: Framcuska i Auvergne · Vidi više »

Île-de-France

Île-de-France je pokrajina Francuske u kojoj se nalazi 8 departmana, uključujući glavni grad Pariz.

Novi!!: Framcuska i Île-de-France · Vidi više »

Španjolska

Kraljevina Španjolska (španjolski: Reino de España, katalonski: Regne d'Espanya, baskijski: Espainiako Erresuma, okcitanski: Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom, te s britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga.

Novi!!: Framcuska i Španjolska · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija. Confoederatio Helvetica je latinska inačica službenog naziva države, čime se izbjegava izbor između jednog od četiri službena jezika. Akronim CH se, među ostalim, koristi kao internetski nastavak. Usprkos imenu, Švicarska je faktički federacija, a ne konfederacija.

Novi!!: Framcuska i Švicarska · Vidi više »

Židovi

Židovi iz Samarkanda. Židovi su semitski (vidi Sem) narod koji živi u Izraelu, te raspršeno u Europi, Americi i po svijetu.

Novi!!: Framcuska i Židovi · Vidi više »

Žirondinci

Žirondinci su bili politička struja francuske revolucije.

Novi!!: Framcuska i Žirondinci · Vidi više »

Édouard Manet

Édouard Manet (Pariz, 23. siječnja 1832. - Pariz, 30. travnja 1883.), francuski slikar i grafičar, realist i impresionist; jedna od prvih osoba moderne umjetnosti.

Novi!!: Framcuska i Édouard Manet · Vidi više »

Émile Zola

Émile Zola (Pariz, 2. travnja 1840. - Pariz, 29. rujna 1902.) francuski je romanopisac i osnivač i predstavnik naturalističkog pravca.

Novi!!: Framcuska i Émile Zola · Vidi više »

Bas-Rhin

Bas-Rhin (hrv. Donja Rajna, elz. Unt'relsass, nje. Niederrhein) je departman na istoku Francuske u regiji Elzas.

Novi!!: Framcuska i Bas-Rhin · Vidi više »

Baski

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i Baski · Vidi više »

Baskijski jezik

Baskijski jezik (ISO 639-3:; baskijski: euskara, katkad i euskera ili eskuara) je izolirani jezik kojim govore Baski, narod nastanjen u Pirenejima u sjevernoj Španjolskoj i jugozapadnoj Francuskoj te neutvrđen broj u dijaspori.

Novi!!: Framcuska i Baskijski jezik · Vidi više »

Belgija

Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10,8 milijuna stanovnika. Sa 355 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Većinu stanovnika čine Flamanci (oko 60%) i Valonci (30%). Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Framcuska i Belgija · Vidi više »

Besançon

Besançon (francuski: Besançon, izgovarano; njemački: Bisanz), poznat kao najzelenijih gradova u Francuskoj, je glavni i najveći grad régiona Franche-Comté u sjeveroistočnoj Francuskoj, s otprilike 220.000 stanovnika u metropolskom području prema podacima iz 1999.

Novi!!: Framcuska i Besançon · Vidi više »

Blaise Pascal

Pascalov portret. Presjeci stošca ravninom mogu biti krug, elipsa, parabola ili hiperbola. računalni stroj u povijesti. Pascalovog zakona. hidrauličke preše. Binomni koeficijenti se mogu izračunati kao dijelovi Pascalova trokuta, gdje je svaki broj zbroj ona dva iznad njega. ''Pascalov pravac'' GHK šesterovrha ABCDEF upisan u elipsu. Protustrane šesterovrha imaju istu boju. Blaise Pascal (Clermont-Ferrand, 19. lipnja 1623. - Pariz, 19. kolovoza 1662.), francuski filozof, matematičar i fizičar.

Novi!!: Framcuska i Blaise Pascal · Vidi više »

Božić

Lorenzo Lotto: Kristovo rođenje, 1523. Božić je kršćanski blagdan kojim se slavi rođenje Isusa Krista.

Novi!!: Framcuska i Božić · Vidi više »

Bordeaux

Bordeaux (na okcitanskom gaskonjskom: Bordèu) grad je na jugozapadu Francuske, te prijestolnica regije Nova-Akvitanija i departmana Gironde.

Novi!!: Framcuska i Bordeaux · Vidi više »

Bretanja

Bretanja (fra. Bretagne; bre. Breizh; gal. Bertaèyn), je regija koja se nalazi na sjeverozapadu Francuske.

Novi!!: Framcuska i Bretanja · Vidi više »

Bretonci

Zastava Bretanje Bretonci je naziv za keltsku etničku skupinu koja živi u francuskoj regiji Bretanji.

Novi!!: Framcuska i Bretonci · Vidi više »

Bretonski jezik

Bretonski jezik, Bretanja, Francuska Bretonski jezik (Brezhoneg; ISO 639-3) je Keltski jezik kojim govore Bretonci iz Bretanje u Francuskoj.

Novi!!: Framcuska i Bretonski jezik · Vidi više »

Britansko Carstvo

Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je izraz koji označava bivšu zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Novi!!: Framcuska i Britansko Carstvo · Vidi više »

Burbonci

Dinastija Bourbon, također i Burbonci (fr. Bourbon, španj. Borbón), jedna je od najvažnijih europskih vladarskih dinastija.

Novi!!: Framcuska i Burbonci · Vidi više »

Burgundija

Burgundija (fra. Bourgogne) je pokrajina Francuske koja se sastoji od četiri departmana: Yonne (89), Côte-d'Or (21), Nièvre (58) i Saône-et-Loire (71).

Novi!!: Framcuska i Burgundija · Vidi više »

Caen

Caen (izgovor:, slično kao Cannes) grad je u francuskoj pokrajini Donjoj Normandiji, udaljen 10 km od La Manchea, s kojim ga povezuje Canal de Caen à la Mer, kanal izgrađen u vrijeme Napoleona III. Kroz grad protječe rijeka Orne.

Novi!!: Framcuska i Caen · Vidi više »

Camille Corot

Jean-Baptiste Camille Corot (Pariz, 16. srpnja 1796. - Pariz, 22. veljače 1875.), francuski slikar i grafičar romantizma i realizma.

Novi!!: Framcuska i Camille Corot · Vidi više »

Camille Saint-Saëns

Camille Saint-Saëns (Pariz, 9. listopada 1835. - Alžir, 16. prosinca 1921.), francuski skladatelj.

Novi!!: Framcuska i Camille Saint-Saëns · Vidi više »

Centre (Francuska)

Centre ili Centar je regija Francuske koja se sastoji od šest departmana.

Novi!!: Framcuska i Centre (Francuska) · Vidi više »

Champagne-Ardenne

Champagne-Ardenne je regija Francuske koja se sastoji od četiri departmana: Aube, Ardennes, Haute-Marne i Marne.

Novi!!: Framcuska i Champagne-Ardenne · Vidi više »

Charles Baudelaire

Charles Pierre Baudelaire (Pariz, 9. travnja 1821. - Pariz, 31. kolovoza 1867.), francuski pjesnik i kritičar.

Novi!!: Framcuska i Charles Baudelaire · Vidi više »

Charles de Gaulle

Charles André Joseph Marie de Gaulle (Lille, 22. studenog 1890. - Colombey-les-deux-Eglises, 9. studenog 1970.), u Francuskoj često nazivan Général de Gaulle, je bio francuski general i državnik, obnašatelj dužnosti 18.

Novi!!: Framcuska i Charles de Gaulle · Vidi više »

Charles-Augustin de Coulomb

elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. Coulombovo torziono njihalo ili torzijska vaga. Trenje na vodoravnoj (horizontalnoj) podlozi. Charles-Augustin de Coulomb (Angoulême, 14. lipnja 1736. – Pariz, 23. kolovoza 1806.), francuski fizičar.

Novi!!: Framcuska i Charles-Augustin de Coulomb · Vidi više »

Claude Debussy

Achille-Claude Debussy (22. kolovoza 1862. - 25. ožujka 1918.) bio je francuski skladatelj.

Novi!!: Framcuska i Claude Debussy · Vidi više »

Claude Monet

Oscar-Claude Monet (Pariz, 14. studenog 1840. - Giverny, 5. prosinca 1926.) je najdosljedniji francuski slikar impresionizma.

Novi!!: Framcuska i Claude Monet · Vidi više »

Clermont-Ferrand

Clermont-Ferrand je grad i općina u Francuskoj u regiji Auvergne.

Novi!!: Framcuska i Clermont-Ferrand · Vidi više »

Corse-du-Sud

Corse-du-Sud (hrv. Južna Korzika, kor. Corsica suttana) je departman koji čini južni dio otoka Korzike.

Novi!!: Framcuska i Corse-du-Sud · Vidi više »

Deklaracija o pravima čovjeka i građanina

''Déclaration des Droits de l'Homme et du Citoyen'' Deklaracija prava čovjeka i građanina (francuski: La Déclaration des droits de l'Homme et du citoyen), je jedan od osnovnih dokumenata Francuske revolucije, koji određuje pojedinačna prava (i kolektivna prava naroda prema državi).

Novi!!: Framcuska i Deklaracija o pravima čovjeka i građanina · Vidi više »

Dijon

Dijon je grad na istoku Francuske, u pokrajini Burgundiji čija je povijesna prijestolnica.

Novi!!: Framcuska i Dijon · Vidi više »

Dinastija Capet

Dinastija Capet, udomaćeno Kapetovići (fr. Les Capétiens), francuska kraljevska dinastija, jedna od najstarijih i najrazgranatijih europskih vladarskih obitelji.

Novi!!: Framcuska i Dinastija Capet · Vidi više »

Dinastija Valois

Grb dinastije Valois Dinastija Valois, poznata i kao Capet-Valois, francuska vladarska kuća, mlađi ogranak dinastije Capet.

Novi!!: Framcuska i Dinastija Valois · Vidi više »

Doba kuge

Ilustracija ''Crne Smrti''. "The Chronicles of Gilles Li Muisis" (1272-1352), abbot of the monastery of St. Martin of the Righteous. Bibliothèque royale de Belgique, MS 13076-77, f. 24v. 350px Doba kuge (Crna Smrt ili Crna kuga) naziv je za period jedne od najrazoritijih pandemija u povijesti čovječanstva.

Novi!!: Framcuska i Doba kuge · Vidi više »

Donja Normandija

Donja Normandija (fra. Basse-Normandie) je regija ma sjeveru Francuske.

Novi!!: Framcuska i Donja Normandija · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Framcuska i Država · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) međunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Framcuska i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Duhovi (blagdan)

Prikaz Giotto di Bondonea (oko 1305. g. Duhovi tj.

Novi!!: Framcuska i Duhovi (blagdan) · Vidi više »

Edgar Degas

Edgar Germain Hilaire Degas (Pariz, 19. lipnja 1834. - Pariz, 26. rujna 1917.), francuski slikar, grafičar i kipar.

Novi!!: Framcuska i Edgar Degas · Vidi više »

Eduard Kale

Eduard Kale (Žirje, 1935 - Zagreb, 2006.), hrvatski sociolog i kulturolog Za asistenta na predmetu Povijest civilizacija na FPZG-u izabran je 1963.

Novi!!: Framcuska i Eduard Kale · Vidi više »

Edvard III.

Edvard III. (13. studenog 1312., - 21. lipnja 1377.), engleski kralj.

Novi!!: Framcuska i Edvard III. · Vidi više »

Eiffelov toranj

Eiffelov toranj u zoru Eiffelov toranj u izgradnji, srpnja 1888. 1902.. kad ga je pogodila munja Eiffelov toranj (franc. La Tour Eiffel) je željezni toranj sagrađen na Champ de Mars (Marsova polja) pokraj rijeke Seine u Parizu.

Novi!!: Framcuska i Eiffelov toranj · Vidi više »

Elzašani

Alzašani (Elzašani), germanski narod alemanskog porijekla nastanjen u francuskoj regiji Alsace (Elsass) između Vosgesa i njemačke granice u departmanima Bas-Rhin i Haut-Rhin.

Novi!!: Framcuska i Elzašani · Vidi više »

Elzas

Elzas (fra. Alsace; nje. Elsass) je pokrajina Francuske koja sadrži dva departmana: Bas-Rhin na sjeveru i Haut-Rhin na jugu.

Novi!!: Framcuska i Elzas · Vidi više »

Emmanuel Macron

Emmanuel Macron (Amiens, 21. prosinca 1977.), francuski je političar i ekonomist, trenutni predsjednik Francuske Republike.

Novi!!: Framcuska i Emmanuel Macron · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je zemlja koja je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 83% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Framcuska i Engleska · Vidi više »

Etnički identitet

Etnički identitet je osnovni skupinski identitet različitih kultura i društava.

Novi!!: Framcuska i Etnički identitet · Vidi više »

Eugène Delacroix

Ferdinand Victor Eugène Delacroix (Charenton-Saint-Maurice, 26. travnja 1798. - Pariz, 13. kolovoza 1863.), francuski slikar Glavni je predstavnik romantizma i nastavljač tradicije Rubensa i venecijanskih slikara.

Novi!!: Framcuska i Eugène Delacroix · Vidi više »

Eugène Ionesco

Eugène Ionesco, rođen kao Eugen Ionescu (Slatina, 26. studenog 1909. - Pariz, 28. ožujka 1994.), je bio francusko-rumunjski književnik i dramatičar, te jedan od glavnih predstavnika Teatra apsurda.

Novi!!: Framcuska i Eugène Ionesco · Vidi više »

Euro

Euro (simbol: €) je ime jedinstvene europske valute koja je u uporabi od 1. siječnja 1999., a od siječnja 2015.

Novi!!: Framcuska i Euro · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije.

Novi!!: Framcuska i Europa · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), jedinstvena je međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951.

Novi!!: Framcuska i Europska unija · Vidi više »

Filip IV., kralj Francuske

Kralj Filip IV. Lijepi Filip IV.

Novi!!: Framcuska i Filip IV., kralj Francuske · Vidi više »

Flamanski jezik

Flamanski jezik (ISO 639-3), jedan od četiri donjofranačka jezika kojim se služe Flamanci na području Belgije 1.070.000 (1998 U. of Ghent), 6.000.000 (2007 M. De Belder); Francuske 10.000 (1984. Menheere, 1993. Evenhuis, govori se u Westhoeku) i Nizozemske 122.000 (1998. U. of Ghent; na jugu provincije Zeeland).

Novi!!: Framcuska i Flamanski jezik · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Framcuska i Framcuska · Vidi više »

François Rabelais

'''François Rabelais''' François Rabelais (Poitou, oko 1494. - Pariz, 9. travnja 1553.), francuski pripovjedač Prvi je veliki francuski prozaist, uz Montaignea najkrupnija figura francuske renesanse.

Novi!!: Framcuska i François Rabelais · Vidi više »

François Truffaut

François Truffaut 1967. François Truffaut (Pariz, 6. veljače 1932. - Neuilly-sur-Seine, kraj Pariza, 21. listopada 1984.), francuski filmski kritičar i redatelj.

Novi!!: Framcuska i François Truffaut · Vidi više »

Franche-Comté

Franche-Comté je jedna od najmanjih regija u Francuskoj, čini samo 3% ukupnog državnog teritorija.

Novi!!: Framcuska i Franche-Comté · Vidi više »

Franci

Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Framcuska i Franci · Vidi više »

Francuska Druga Republika

Druga Francuska republika ili jednostavno Druga Republika je republikanska vlada u Francuskoj između revolucije 1848. i državnog udara Luja Napoléona Bonapartea koji je osnovao Drugo Carstvo.

Novi!!: Framcuska i Francuska Druga Republika · Vidi više »

Francuska Gijana

Francuska Gijana ili Francuska Gvajana, prekomorski je departman i prekomorska regija Francuske Republike.

Novi!!: Framcuska i Francuska Gijana · Vidi više »

Francuska Indokina

Položaj Francuske Indokine Francuska Indokina (francuski Indochine française; Đông Dương thuộc Pháp) bilo je do 1954.

Novi!!: Framcuska i Francuska Indokina · Vidi više »

Francuska Polinezija

Francuska Polinezija je prekomorska zemlja Francuske (francuski: pays d'outre-mer, ili POM) koja se nalazi u Tihom oceanu otprilike 6 000 km istočno od Australije.

Novi!!: Framcuska i Francuska Polinezija · Vidi više »

Francuska revolucija

Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789.

Novi!!: Framcuska i Francuska revolucija · Vidi više »

Francuski franak

5 franaka - 1945 Francuski franak (francs), ISO 4217: FRF je bio službeno sredstvo plaćanja u Francuskoj.

Novi!!: Framcuska i Francuski franak · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu: -tamno plavo: materinji jezik;-plavo: administrativni jezik;-svijetloplavo: jezik kulture;-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Framcuska i Francuski jezik · Vidi više »

Francuski južni i antarktički teritoriji

Francuski južni i antarktički teritoriji (francuski: Territoire des Terres australes et antarctiques françaises ili Terres australes et antarctiques françaises ili T.A.A.F. ili TAAF) su nenaseljeni teritoriji Francuske u južnom Indijskom oceanu.

Novi!!: Framcuska i Francuski južni i antarktički teritoriji · Vidi više »

Francuski pokret otpora

Francuski pokret otpora (franc. Résistance) djelovao je protiv njemačke okupacije i kolaboracionske francuske vlade tijekom Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Framcuska i Francuski pokret otpora · Vidi više »

Francusko-pruski rat

Francusko-pruski rat, ponekad poznat i kao Njemačko-francuski rat je naziv za oružani sukob koji se između 19. srpnja 1870.

Novi!!: Framcuska i Francusko-pruski rat · Vidi više »

Francuzi

Francuzi (franc. les Français).

Novi!!: Framcuska i Francuzi · Vidi više »

Frankofonija

Frankofonija (fr. La Francophonie; službeni naziv: Međunarodna organizacija Frankofonija (l'Organisation internationale de la Francophonie)) je međunarodna organizacija koja predstavlja skup država, zemalja i regija koji koriste francuski kao nacionalni jezik, službeni jezik, jezik međunarodne komunikacije i kao radni jezik.

Novi!!: Framcuska i Frankofonija · Vidi više »

G-20

Tamno plava područja predstavljaju države članice G-20. G-20 ili engl. Group of Twenty (G-20) Finance Ministers and Central Bank Governors (hrv. Skupina od dvadeset ministara financija i guvernera središnjih banaka) je neformalni forum koji okuplja ministre financija i guvernere središnjih banaka 20 ekonomija: 19 (od 25) najrazvijenijih nacionalnih ekonomija i Europsku uniju kao posebnu cjelinu.

Novi!!: Framcuska i G-20 · Vidi više »

G7

Zemlje članice G7 i EU Skupina G7 (svjetski ekonomski vrh) naziv je za savjetodavni forum sedam najznačajnijih industrijskih zemalja svijeta.

Novi!!: Framcuska i G7 · Vidi više »

Galija (rimska provincija)

Rimska rovincija Galija Galija, povijesno područje i rimska provincija koje se poklapa približno s područjem današnje Francuske (Transalpinska Galija).

Novi!!: Framcuska i Galija (rimska provincija) · Vidi više »

Georges Bizet

Georges Bizet (Pariz, 25. listopada 1838. - Bougival, 3. lipnja 1875.), francuski skladatelj i pijanist romantičkog doba.

Novi!!: Framcuska i Georges Bizet · Vidi više »

Georges Braque

Georges Braque (Argenteuil, 13. svibnja 1882. – Pariz, 31. kolovoza 1963.), francuski slikar.

Novi!!: Framcuska i Georges Braque · Vidi više »

Germani

Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).

Novi!!: Framcuska i Germani · Vidi više »

Giljotina

Giljotina je mehanička sprava na kojoj su se izvršavala pogubljenja odsijecanjem glave osuđenika.

Novi!!: Framcuska i Giljotina · Vidi više »

Godišnji odmor

Godišnji odmor u najširem smislu označava razdoblje godine u kojem neka osoba privremeno prestaje sa svojim redovnim poslovnim aktivnostima (radom), najčešće u svrhu odmora i rekreacije.

Novi!!: Framcuska i Godišnji odmor · Vidi više »

Gornja Normandija

Gornja Normandija (fra. Haute-Normandie) je regija Francuske stvorena 1956.

Novi!!: Framcuska i Gornja Normandija · Vidi više »

Gornja Saôna

Haute-Saône francuski je departman regije Franche-Comtéa.

Novi!!: Framcuska i Gornja Saôna · Vidi više »

Gustave Courbet

Jean Désiré Gustave Courbet (10. lipnja 1819. – 31. prosinca 1877.), francuski samouki slikar; utemeljitelj nove škole realizma, koja je u doba radikalnog akademizma značila revoluciju umjetničkog izraza; jedan od prvih umjetnika koji su radili u prirodi.

Novi!!: Framcuska i Gustave Courbet · Vidi više »

Gustave Flaubert

Gustave Flaubert (Rouen, 12. prosinca 1821. - imanje Croisset, Rouen, 8. svibnja 1880.), francuski prozaist, jedan od najvećih svjetskih romanopisaca.

Novi!!: Framcuska i Gustave Flaubert · Vidi više »

Gvadalupa

Gvadalupa (fra. Guadeloupe) je malo otočje u Antilima u Karipskom moru.

Novi!!: Framcuska i Gvadalupa · Vidi više »

Haut-Rhin

Haut-Rhin (hrv. Gornja Rajna, nje., Oberelsass) je departman na istoku Francuske u regiji Elzas.

Novi!!: Framcuska i Haut-Rhin · Vidi više »

Haute-Corse

Haute-Corse (hrv. Gornja Korzika, kor. Corsica suprana) je departman koji čini sjeverni dio otoka Korzike.

Novi!!: Framcuska i Haute-Corse · Vidi više »

Haute-Loire

Haute-Loire (hrv. Gornja Loara, oks. Léger-Naut ili Leire-Nauta) je departman u francuskoj regiji Auvergne.

Novi!!: Framcuska i Haute-Loire · Vidi više »

Haute-Marne

Haute-Marne (hrv. Gornja Marna) je departman u francuskoj regiji Champagne-Ardenne.

Novi!!: Framcuska i Haute-Marne · Vidi više »

Hérault

Hérault (oks. Erau) je departman na istoku Francuske u regiji Languedoc-Roussillon.

Novi!!: Framcuska i Hérault · Vidi više »

Hector Berlioz

Hector Berlioz (La Côte-Saint-André, 11. prosinca 1803. - Pariz, 8. ožujka 1869.), francuski skladatelj.

Novi!!: Framcuska i Hector Berlioz · Vidi više »

Henri de Toulouse-Lautrec

Henri Marie Raymond de Toulouse-Lautrec-Monfa (Albi, 24. studenog 1864. - Malrome, 9. rujna 1901.), francuski slikar i grafičar postimpresionizma.

Novi!!: Framcuska i Henri de Toulouse-Lautrec · Vidi više »

Henri Matisse

Henri-Émile-Benoît Matisse (Le Cateau-Cambrésis, 31. prosinca 1869. - Nice, 3. studenog 1954.), francuski slikar, grafičar, kipar i dekorater Napustio je pravnu karijeru i s 22 godine otišao u Pariz učiti slikarstvo u ateljeu Gustava Moreaua u čijoj se radionici okupila gotovo većina tadašnjih mladih slikara koji su poslije činili pokret fovizma.

Novi!!: Framcuska i Henri Matisse · Vidi više »

Honoré de Balzac

Honoré de Balzac (Tours, 20. svibnja 1799. - Pariz, 18. kolovoza 1850.), francuski književnik.

Novi!!: Framcuska i Honoré de Balzac · Vidi više »

Hugo Capet, kralj Francuske

Kip kralja Huga, bazilika Saint-Denis Hugo Capet (franc.: Hugues Capet) (Pariz, 938. – Pariz, 24. listopada 996.) bio je francuski kralj 21. svibnja 987. – 24. listopada 996., utemeljitelj francuske kraljevske dinastije Capet (prezime Capet od čega potječe ime dinastije u stvarnosti je nadimak koji označava nošenje plašta).

Novi!!: Framcuska i Hugo Capet, kralj Francuske · Vidi više »

Indijski ocean

Indijski ocean Indijski ocean je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje.

Novi!!: Framcuska i Indijski ocean · Vidi više »

Isère

Francuska.

Novi!!: Framcuska i Isère · Vidi više »

Isključivi gospodarski pojas

Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Isključivi gospodarski pojas je područje koje se nalazi izvan teritorijalnog mora i uz njega, podvrgnuto je posebnom pravnom režimu na temelju kojega obalne države ima pravo vršiti svoja suverena prava.

Novi!!: Framcuska i Isključivi gospodarski pojas · Vidi više »

Islam

Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu) ili muhamedanstvo, monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.

Novi!!: Framcuska i Islam · Vidi više »

Istočna Franačka

Podjela karolinškog carstva Verdunskim sporazumom 843. godine. Istočna Franačka (latinski Francia Orientalis, Regnum Francorum Orientalium) je bila država nastala diobom franačke države.

Novi!!: Framcuska i Istočna Franačka · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Framcuska i Italija · Vidi više »

Ivana Orleanska

Ivána Orleánska (fr. Jeanne d'Arc; Domrémy, 6. siječnja 1412. - Rouen, 30. svibnja 1431.), francuska heroina i svetica rimokatoličke crkve.

Novi!!: Framcuska i Ivana Orleanska · Vidi više »

Jacques Prévert

Jacques Prévert (Neuilly sur Seine, 4. veljače 1900. - Omonvill la Petite, 11. travnja 1977.), francuski pjesnik Nazvan je "pjesnikom Pariza".

Novi!!: Framcuska i Jacques Prévert · Vidi više »

Jakobinci

Ulaz u društvo Jakobinaca Jakobinci su bili revolucionari demokrati u vrijeme Francuske revolucije, a ime su dobili po samostanu sv.

Novi!!: Framcuska i Jakobinci · Vidi više »

Jakobinska diktatura

Jakobinska diktatura (franc. la Terreur eng. Reign of Terror) je naziv za razdoblje revolucionarnog terora koji je nastupio u razdoblju od 5.

Novi!!: Framcuska i Jakobinska diktatura · Vidi više »

Jean Calvin

'''Jean Calvin''' Jean Calvin (Noyon, Pikardija, 10. srpnja 1509. - Ženeva, 27. svibnja 1564.), vjerski reformator i teolog, utemeljitelj kalvinističke protestantske crkve.

Novi!!: Framcuska i Jean Calvin · Vidi više »

Jean de La Fontaine

'''Jean de La Fontaine'''Jean de La Fontaine (Château-Thierry, 8. srpnja 1621. - Pariz, 13. travnja 1695.), francuski književnik iz XVII. stoljeća Ogledao se u svim književnim rodovima, a glavna su mu djela "Basne i bajke", "Pripovijesti u stihu".

Novi!!: Framcuska i Jean de La Fontaine · Vidi više »

Jean-Jacques Rousseau

Jean Jacques Rousseau Jean Jacques Rousseau (Ženeva, 28. lipnja 1712. - Ermenonville, 2. srpnja 1778.), francuski književnik, pedagog i politički filozof.

Novi!!: Framcuska i Jean-Jacques Rousseau · Vidi više »

Jean-Luc Godard

Jean-Luc Godard (Pariz, 3. prosinca 1930.) je francusko-švicarski filmski redatelj.

Novi!!: Framcuska i Jean-Luc Godard · Vidi više »

Jean-Paul Sartre

Jean-Paul Charles Aymard Sartre (Pariz, 21. lipnja 1905. - Pariz, 15. travnja 1980.), francuski filozof, romanopisac, esejist, dramaturg, scenarist i kritičar.

Novi!!: Framcuska i Jean-Paul Sartre · Vidi više »

Južna Amerika

Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.

Novi!!: Framcuska i Južna Amerika · Vidi više »

Jules Verne

'''Jules Verne'''. Fotograf: Félix Nadar (1820-1910) Jules Verne (Nantes, 8. veljače 1828. - Amiens, 24. ožujka 1905.) francuski je pisac romana za djecu i odrasle, pionir znanstvene fantastike.

Novi!!: Framcuska i Jules Verne · Vidi više »

Karlo II., francuski kralj

Karlo II. Karlo II.

Novi!!: Framcuska i Karlo II., francuski kralj · Vidi više »

Karlo IV., kralj Francuske

Karlo IV., kralj Francuske Karlo IV.

Novi!!: Framcuska i Karlo IV., kralj Francuske · Vidi više »

Karlo Veliki

Karla Ćelavog (oko 870.) Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. - 28. siječnja 814.), franački sukralj od 768.

Novi!!: Framcuska i Karlo Veliki · Vidi više »

Karolinzi

Karla Velikog s natpisom KAROLVS IMP AVG (''Karolus imperator augustus'') Karolinzi (znani i kao Arnulfingi, po jednom od predaka roda biskupu iz Metza Arnulfu, umro 641., ili Karlingi) je bila poznata franačka plemićka obitelj koja se nakon Merovinga popela na franačko prijestolje i uspostavila dinastiju, koja je tri stoljeća vladala brojnim europskim državama.

Novi!!: Framcuska i Karolinzi · Vidi više »

Katalonski jezik

Govorno područje katalonskog jezika Katalonski jezik (katalonsko-valencijsko-balearski; ISO 639-3) spada u grupu romanskih jezika.

Novi!!: Framcuska i Katalonski jezik · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Framcuska i Katoličanstvo · Vidi više »

Katolička crkva

Papa Benedikt XVI., rimski biskup u miru i poglavar Katoličke crkve u razdoblju 2005.-2013. Katolička crkva (lat. Ecclesia Catholica) najveća je kršćanska vjerska zajednica.

Novi!!: Framcuska i Katolička crkva · Vidi više »

Klodvig I.

Klodvig I. Klodvig I. (466. - 511.), franački kralj od 481 - 511.

Novi!!: Framcuska i Klodvig I. · Vidi više »

Knjiga Sudnjeg dana

List iz Knjige posljednjeg suda. Domesday Book, gravura Andrewa Williamsa, ''Historic Byways and Highways of Old England'', 1900. Knjiga Sudnjeg dana (eng. Domesday Book - lat. Liber de Wintonia, također Domesday Survey), opći je imovinski popis brižljivo sastavljen za vrijeme od 20 godina nakon normanskog osvajanja Engleske godine 1066.

Novi!!: Framcuska i Knjiga Sudnjeg dana · Vidi više »

Kontinentalna Francuska

Kontinentalna Francuska Izraz kontinentalna Francuska označava onaj dio Francuske koji se nalazi u Europi.

Novi!!: Framcuska i Kontinentalna Francuska · Vidi više »

Kontinentalna klima

Južna polutka bez kontinentalne klime. Kontinentalna klima je tip klime koji se javlja na kontinentalnom području središnjeg dijela sjeverne polutke.

Novi!!: Framcuska i Kontinentalna klima · Vidi više »

Koordinirano svjetsko vrijeme

PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwicko središnje vrijeme (Greenich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 'Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.

Novi!!: Framcuska i Koordinirano svjetsko vrijeme · Vidi više »

Korzički jezik

Korzikanski ili korzički jezik (Corsu ili Lingua Corsa; ISO 639-3) je romanski jezik koji spada u skupinu južnoromanskih jezika.

Novi!!: Framcuska i Korzički jezik · Vidi više »

Korzika

Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.

Novi!!: Framcuska i Korzika · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Framcuska i Kršćanstvo · Vidi više »

Križarski ratovi

Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.

Novi!!: Framcuska i Križarski ratovi · Vidi više »

Kuga

Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.

Novi!!: Framcuska i Kuga · Vidi više »

La Manche

Karta La Manchea La Manche (francuski: rukavac) (engleski: English Channel) je dio Atlantskog oceana koji odvaja otok Veliku Britaniju od sjeverne Francuske te spaja Atlantski ocean i Sjeverno more.

Novi!!: Framcuska i La Manche · Vidi više »

Languedoc-Roussillon

Languedoc-Roussillon (oks. Lengadòc-Rosselhon; kat. Llenguadoc-Rosselló) francuska je regija podijeljena na pet departmana, koji su dijelovi starih francuskih provincija Languedoc i Roussillon.

Novi!!: Framcuska i Languedoc-Roussillon · Vidi više »

Lascaux

Slikarije na zidovima špilje Lascaux, oko 12000 pr. Kr. Lascaux (Dordogne) je špilja s paleolitskim zidnim slikama ("Sikstinska kapela prapovijesnog doba") otkrivena slučajno 1940. nedaleko od Montignaca u Francuskoj.

Novi!!: Framcuska i Lascaux · Vidi više »

Lav III.

Lav III., papa od 26. prosinca 795. do 12. lipnja 816. godine.

Novi!!: Framcuska i Lav III. · Vidi više »

Lavanda

hvarske lavande Lavanda (despik, despić, trma, tierma, lat., lavandula) su rod biljaka iz porodice Lamiaceae.

Novi!!: Framcuska i Lavanda · Vidi više »

Le Corbusier

Le Corbusier, pravim imenom Charles-Édouard Jeanneret-Gris (La Chaux-de-Fonds, 6. listopada 1887. - Roquebrune-Cap-Martin kraj Nice, 27. kolovoza 1965.), francuski arhitekt švicarskog porijekla.

Novi!!: Framcuska i Le Corbusier · Vidi više »

Lille

Lille (nizozemski: Rijsel) je grad na sjeveru Francuske, u srcu prostrane ravnice nedaleko od belgijske granice, usred široke zone urbanih naselja.

Novi!!: Framcuska i Lille · Vidi više »

Limoges

Limoges je grad u Francuskoj.

Novi!!: Framcuska i Limoges · Vidi više »

Limousin

Limousin (oks. Lemosin) je pokrajna u središtu Francuske.

Novi!!: Framcuska i Limousin · Vidi više »

Lingua franca

Lingua franca je jezik koji uvelike prelazi granice zemlje u kojoj se govori.

Novi!!: Framcuska i Lingua franca · Vidi više »

Ljudevit I. Pobožni

Ljudevit I. Pobožni (Ludovik, Ludvig) (778. - 20. lipnja 840.), franački car i kralj od 814. - 840.

Novi!!: Framcuska i Ljudevit I. Pobožni · Vidi više »

Ljudevit Njemački

Pečat Ljudevita Njemačkog Ljudevit Njemački (Ludovik, Ludvig) (njemački Ludwig der Deutsche) (* oko 806.; † 28. kolovoza 876. u Frankfurtu na Majni) bio je prvi istočnofranački (njemački) kralj (843. - 876.), treći sin cara Ljudevita Pobožnog i Ermengarde te tako unuk Karla Velikog.

Novi!!: Framcuska i Ljudevit Njemački · Vidi više »

Loire

Loire (u hrvatskim tekstovima i kroatizirano Loara, francuski izgovor ​; okcitanski: Léger; bretonski: Liger) je svojom dužinom od 1020 km najduža rijeka u Francuskoj.

Novi!!: Framcuska i Loire · Vidi više »

Lorena

Lorena, Lotargija ili Lotaringija (izvorno Lorraine izgovor IPA:; lokalni francuski naziv:Louréne) je francuska pokrajina.

Novi!!: Framcuska i Lorena · Vidi više »

Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva

'''Lothar I.''' Lotar I. (795. - Prüm, 2. ožujka 855.) bio je kralj Italije i car Svetog Rimskog Carstva od 840. - 855. godine.

Novi!!: Framcuska i Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Louis Pasteur

'''Louis Pasteur''' Louis Pasteur (Dole, 27. prosinca 1822. - St. Cloud, 28. rujna 1895.), francuski kemičar i biolog.

Novi!!: Framcuska i Louis Pasteur · Vidi više »

Lourdes

Lourdes je grad smješten na jugozapadu Francuske, u pokrajini Hautes-Pyrenees, u podnožju gorja Pireneja.

Novi!!: Framcuska i Lourdes · Vidi više »

Luj XIV., kralj Francuske

Luj XIV. (Louis-Dieudonné, nazivan i Bogomdani, Veliki i Kralj Sunce) (Saint-Germaine-en-Laye, 5. rujna 1638. – Versailles, 1. rujna 1715.), francuski kralj od 1643. do 1715. godine.

Novi!!: Framcuska i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »

Luj XV., kralj Francuske

'''Luj XV.''', kralj Francuske Louis XV (Luj, Ljudevit) (15. veljače 1710. - 10. svibnja 1774.), kralj Francuske od 1715.

Novi!!: Framcuska i Luj XV., kralj Francuske · Vidi više »

Luj XVI., kralj Francuske

Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754 - Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.

Novi!!: Framcuska i Luj XVI., kralj Francuske · Vidi više »

Luksemburg

Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks.: Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem.: Grossherzogtum Luxemburg, fra.: Grand-Duché de Luxembourg) je država u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedan je od 6 država osnivača Europske unije.

Novi!!: Framcuska i Luksemburg · Vidi više »

Lyon

Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.

Novi!!: Framcuska i Lyon · Vidi više »

Marcel Duchamp

Henri-Robert-Marcel Duchamp (Blainville, 28. srpnja 1887. - Neuilly, 2. listopada 1968.), francusko-američki slikar, kipar, šahist i spisatelj, čiji se rad najčešće povezuje s dadaizmom i konceptualnom umjetnošću.

Novi!!: Framcuska i Marcel Duchamp · Vidi više »

Marcel Proust

Valentin Louis Georges Eugène Marcel Proust, (Pariz, 10. srpnja 1871. - Pariz, 18. studenog 1922.), francuski romanopisac.

Novi!!: Framcuska i Marcel Proust · Vidi više »

Maria Skłodowska-Curie

Marie Curie (Maria Skłodowska-Curie, Varšava, 7. studenoga 1867. - Passy, 4. srpnja 1934.), poljska kemičarka i fizičarka.

Novi!!: Framcuska i Maria Skłodowska-Curie · Vidi više »

Marija Antoaneta

Marija Antoaneta Marija Antoaneta (izvorno njem. Maria Antonia Josepha Johanna von Habsburg-Lothringen; fr. Marie Antoinette Josèphe Jeanne de Habsbourg-Lorraine; Beč 2. studenog 1755. – Pariz 16. listopada 1793.), francuska kraljica, supruga Luja XVI. Ostala je upamćena kao zadnja, te zbog svog podrijetla i običaja, najomraženija kraljica apsolutističke Francuske.

Novi!!: Framcuska i Marija Antoaneta · Vidi više »

Marne

Marne (hrv. Marna) je departman u francuskoj regiji Champagne-Ardenne.

Novi!!: Framcuska i Marne · Vidi više »

Marseille

Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.

Novi!!: Framcuska i Marseille · Vidi više »

Marseljeza

Marseljeza (franc.: La Marseillaise, u značenju: Marsejska pjesma) je francuska državna himna.

Novi!!: Framcuska i Marseljeza · Vidi više »

Martinik

Martinik je otok u Antilima, smješten u Karipskom moru, 450 km sjeveroistočno od obale Južne Amerike i 700 km jugoistočno od Dominikanske Republike.

Novi!!: Framcuska i Martinik · Vidi više »

Maurice Ravel

Joseph-Maurice Ravel (Ciboure, 7. ožujka 1875. - Pariz, 28. prosinca 1937.) je baskijsko-francuski skladatelj i pijanist iz perioda impresionizma.

Novi!!: Framcuska i Maurice Ravel · Vidi više »

Maximilien Robespierre

'''Maximilien Robespierre''' Maximilien François Marie Isidore de Robespierre (Arras, 6. svibnja 1758. - Pariz, 28. srpnja 1794.), francuski revolucionar, fizički vođa Francuske revolucije, osnivač državne deističke religije, progonitelj katoličanstva i jedan od glavnih zagovornika revolucionarnog terora tijekom Jakobinske diktature 1793/1794.

Novi!!: Framcuska i Maximilien Robespierre · Vidi više »

Mayotte

Mayotte je francuski prekomorski departman (francuski: "Département d'outre-mer") na sjevernom kraju Mozambičkog kanala u Indijskom oceanu, između sjevernog Madagaskara i sjevernog Mozambika, u Komorskom otočju.

Novi!!: Framcuska i Mayotte · Vidi više »

Međunarodni praznik rada

Najraširenija ilustracija prosvjeda u Chicagu 1. svibnja 1896. Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.

Novi!!: Framcuska i Međunarodni praznik rada · Vidi više »

Merovinzi

Merovinško kraljevstvo Merovinzi su dinastija franačkih kraljeva, koja je vladala Franačkom od 481. do 751. godine.

Novi!!: Framcuska i Merovinzi · Vidi više »

Metz

Metz je grad u sjeveroistočnom dijelu Francuske, administrativno središte pokrajine Lorraine i prefektura departmana Moselle.

Novi!!: Framcuska i Metz · Vidi više »

Meuse

Meuse (fra. Meuse, val. Mouze, limburški: Maos, niz. i nje.: Maas) je rijeka koja izvire u Francuskoj, teče kroz Belgiju i u Nizozemskoj se ulijeva u Sjeverno more.

Novi!!: Framcuska i Meuse · Vidi više »

Molière

Jean-Baptiste Poquelin, poznatiji kao Molière (Pariz, 15. siječnja 1622. - Pariz, 17. veljače 1673.), francuski komediograf, scenarist i književnik, jedan od velikana humoristične satire; te jedan od najcjenjenijih književnih autora u zapadnoj kulturi uopće.

Novi!!: Framcuska i Molière · Vidi više »

Monako

Monako je grad država na obali Sredozemnog mora. Okružen je Francuskom, a nalazi se blizu granice s Italijom. Monako je najgušće naseljena država na svijetu i druga po veličini najmanja država na svijetu.

Novi!!: Framcuska i Monako · Vidi više »

Mont Blanc

Mont BlancMont Blanc je alpski masiv planinskog sustava Alpa najviši u Francuskoj i Italiji i drugi po veličini u Europi, na 4810 metara nadmorske visine.

Novi!!: Framcuska i Mont Blanc · Vidi više »

Montpellier

Montpellier (okcitanski: Montpelhièr) je grad na jugu Francuske.

Novi!!: Framcuska i Montpellier · Vidi više »

Moselle

Francuska.

Novi!!: Framcuska i Moselle · Vidi više »

Nantes

Nantes (Naoned na bretonskom i Naunnt ili Nàntt na gallo jeziku) je grad na zapadu Francuske, upravno središte departmana Loire-Atlantique i glavni grad regije Pays de la Loire.

Novi!!: Framcuska i Nantes · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, državnik i car.

Novi!!: Framcuska i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Napoleon III.

Napoléon III.

Novi!!: Framcuska i Napoleon III. · Vidi više »

Napoleonova invazija na Rusiju

Napoleonova invazija na Rusiju 1812.

Novi!!: Framcuska i Napoleonova invazija na Rusiju · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du Traité de l'Atlantique Nord - OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949.

Novi!!: Framcuska i NATO · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik pripada grupi zapadnogermanskih jezika, spada među svjetske jezike.

Novi!!: Framcuska i Njemački jezik · Vidi više »

Nord-Pas de Calais

Nord-Pas-de-Calais ili Francuska Nizozemska (Pays-bas français na francuskom, Frans Vlaanderen ili Franse Nederlanden na nizozemskom) je pokrajina Francuske zvana Sjever (Nord na francuskom) koja se sastoji od dva departmana: Nord (departman) i Pas-de-Calais.

Novi!!: Framcuska i Nord-Pas de Calais · Vidi više »

Normani

Viktorijanski (1837.–1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).

Novi!!: Framcuska i Normani · Vidi više »

Nostradamus

'''Nostradamus''' Nostradamus (14. prosinca 1503. - 2. srpnja 1566.), rođen kao Michel de Nostredame, je francuski liječnik i prorok.

Novi!!: Framcuska i Nostradamus · Vidi više »

Nova godina

Proslava Nove godine u Sydneyu Nova godina je prvi dan u kalendaru (1. siječnja) i prvi dan u godini.

Novi!!: Framcuska i Nova godina · Vidi više »

Nova Kaledonija

Nova Kaledonija (francuski: Nouvelle-Calédonie, također se koriste i imena Le caillou i Kanaky) je otočje u Melaneziji, jednom od 3 skupine otoka u Oceaniji.

Novi!!: Framcuska i Nova Kaledonija · Vidi više »

Oceanska klima

Karta svijeta s područjima oceanske klime Oceanska klima je vrsta klima, koju karakterizira povećana vlažnost zraka, svježa ljeta i blage zime s malim razlikama u temperaturi između godišnjih doba.

Novi!!: Framcuska i Oceanska klima · Vidi više »

Oise

Francuska.

Novi!!: Framcuska i Oise · Vidi više »

Okcitanci

Okcitanci (okcitanski: Ja Occitans) su autohtona romanska etnička skupina, podrijetlom iz južne Francuske.

Novi!!: Framcuska i Okcitanci · Vidi više »

Okcitanski jezik

okcitanskog naroda Okcitanski jezik (provansalski, langue d'oc; ISO 639-3) jedan od okcitanskih jezika, iberoromanski ogranak, koji se govore u departmanima južne Francuske, te u nekim dijelovima Španjolske i Italije, i u Monaku.

Novi!!: Framcuska i Okcitanski jezik · Vidi više »

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj · Vidi više »

Orléans

Orléans je grad u Francuskoj, oko 130 kilometara jugozapadno od Pariza.

Novi!!: Framcuska i Orléans · Vidi više »

Otok Clipperton

Otok Clipperton, izvornog naziva "île de la Passion" (Otok strasti), je francuski atol u Tihom oceanu, 1.280 kilometara zapadno od obale Meksika.

Novi!!: Framcuska i Otok Clipperton · Vidi više »

Pad Bastille

Plan Bastille Taj događaj Francuzi obilježavaju kao državni praznik sjećajući se 14. srpnja 1789.

Novi!!: Framcuska i Pad Bastille · Vidi više »

Paris

Paris, kip u Britanskom muzeju Paris (grč., Páris) u grčkoj mitologiji jedan je od brojnih sinova trojanskog kralja Prijama.

Novi!!: Framcuska i Paris · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Framcuska i Pariz · Vidi više »

Paul Cézanne

Paul Cézanne (Aix-en-Provence, 19. siječnja 1839. - Aix-en-Provence, 22. listopada 1906.), francuski slikar čije djelo predstavlja sponu impresionizma s kraja 19.

Novi!!: Framcuska i Paul Cézanne · Vidi više »

Paul Gauguin

Eugène Henri Paul Gauguin (Pariz, 7. lipnja 1848. – Atuana, Hiva Oa, Markižansko otočje, 8. svibnja 1903.),Dalibor Brozović, gl.

Novi!!: Framcuska i Paul Gauguin · Vidi više »

Pierre Curie

olovna ploča. Marie i Pierre Curie vrše pokuse s radijem (crtež napravio André Castaigne). silom. Pierre Curie (Pariz, 15. svibnja 1859. - Pariz, 19. travnja 1906.), francuski kemičar i fizičar.

Novi!!: Framcuska i Pierre Curie · Vidi više »

Pierre-Auguste Renoir

Pierre-Auguste Renoir (Limoges, 25. veljače 1841. - Cagnes, 3. prosinca 1919.), francuski slikar i jedan od najistaknutijih predstavnika impresionizma; otac slavnog filmskog redatelja, Jeana Renoira.

Novi!!: Framcuska i Pierre-Auguste Renoir · Vidi više »

Pikardija

Pikardija (fra. Picardie) je regija na sjeveru Francuske podijeljena na tri departmana: Aisne, Oise i Somme.

Novi!!: Framcuska i Pikardija · Vidi više »

Pipin Mali

Pipin Mali (714. - 24. rujna 768.), prvi karolinški kralj 754.

Novi!!: Framcuska i Pipin Mali · Vidi više »

Pireneji

Topografska karta Pireneja Pireneji (lat. Pyrenaei Montes, fra. Pyrenees, špa. Pirineos, katalonski Pirineus, okcitanski Pirenèus, aragonski Perinés, baskijski Pirinioak ili Auñamendiak) su planinski lanac na jugozapadu Europe.

Novi!!: Framcuska i Pireneji · Vidi više »

Pireneji-Jug

Pireneji-Jug (fra. Midi-Pyrénées; oks. Miègjorn-Pirenèus; gas. Mieidia-Pirenèus) najveća je regija kontinetalne Francuske koja se sastoji od 8 departmana.

Novi!!: Framcuska i Pireneji-Jug · Vidi više »

Planinska klima

Područje planinske klime Planinska klima je klima za područja iznad granice pojavljivanja šuma.

Novi!!: Framcuska i Planinska klima · Vidi više »

Poštanski broj

Poštanski broj, kod od brojeva ili slova, ili kombinacija i jednih i drugih, posebna za svako naselje, kako bi se omogućilo brzo strojno razvrstavanje pošiljki.

Novi!!: Framcuska i Poštanski broj · Vidi više »

Poitiers

Poitiers je grad u Francuskoj.

Novi!!: Framcuska i Poitiers · Vidi više »

Poitou-Charentes

Poitou-Charentes je regija na zapadu Francuske.

Novi!!: Framcuska i Poitou-Charentes · Vidi više »

Popis francuskih vladara

Kraljevi su vladali Francuskom od Srednjeg vijeka do 1848.

Novi!!: Framcuska i Popis francuskih vladara · Vidi više »

Pravo glasa za žene

Žensko pravo glasa izraz je kojim se danas označava u svijetu uglavnom općeprihvaćeni koncept prema kojem muškarci i žene imaju jednako pravo glasa, odnosno da je opće pravo glasa, a s njime i moderni koncept demokracije nezamisliv ako ne uključuje ravnopravnost muškaraca i žena na biralištima.

Novi!!: Framcuska i Pravo glasa za žene · Vidi više »

Pravo vlasništva

Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima.

Novi!!: Framcuska i Pravo vlasništva · Vidi više »

Promet Francuske

Mreža autocesta u Francuskoj Superbrzi vlak TGV u pariškom Gare Montparnasseu Francuska raspolaže suvremenom i djelotvornom prometnom mrežom.

Novi!!: Framcuska i Promet Francuske · Vidi više »

Protestantizam

Protestantizam je općenit naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.

Novi!!: Framcuska i Protestantizam · Vidi više »

Provansa

Regija Provence-Alpes-Côte d'Azur Moustiers-Sainte-Marie u gornjoj provansi Calanque de Sugiton, Marseille Provansa (fra. Provence) je regija u jugoistočnoj Francuskoj koja leži na Sredozemnom moru i graniči s Italijom.

Novi!!: Framcuska i Provansa · Vidi više »

Provansa-Alpe-Azurna obala

Provansa-Alpe-Azurna obala (fra. Provence-Alpes-Côte d'Azur) je regija na jugu Francuske.

Novi!!: Framcuska i Provansa-Alpe-Azurna obala · Vidi više »

Prva Francuska Republika

Prva Francuska Republika ili jednostavno Prva Republika nastala je u slijedu poslije Francuske revolucije a zatim nakon ukidanja monarhije.

Novi!!: Framcuska i Prva Francuska Republika · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Središnje sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40 milijuna žrtava, uključujući približno 20 milijuna mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti) i značajna razaranja država i gospodarstava, te se smatra prvim ratom globalnih, svjetskih razmjera.

Novi!!: Framcuska i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Rajna

Loreley stijena u njemačkoj pokrajini Porajnje i Falačka Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.

Novi!!: Framcuska i Rajna · Vidi više »

Réunion

Réunion je francuski otok u Indijskom oceanu.

Novi!!: Framcuska i Réunion · Vidi više »

Registarska pločica vozila

Registarske pločice nekih europskih zemalja Registarska pločica je pločica za označavanje vozila.

Novi!!: Framcuska i Registarska pločica vozila · Vidi više »

René Descartes

René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. - Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.

Novi!!: Framcuska i René Descartes · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Framcuska i Renesansa · Vidi više »

Rennes

Rennes (Roazhon na bretonskom i Resnn na gallo jeziku) je grad na zapadu Francuske, upravno središte departmana Ille-et-Vilaine i glavni grad regije Bretanja.

Novi!!: Framcuska i Rennes · Vidi više »

Rhône

Rhône je 813 km duga rijeka koja protječe kroz Švicarsku i jugoistočnu Francusku i ulijeva se u Sredozemno more deltom Camargue zapadno od Marseillea.

Novi!!: Framcuska i Rhône · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja tri desetljeća prije Krista.

Novi!!: Framcuska i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Robert Schuman

Robert Schuman (1949.) Robert Schuman (Clausen, Luksemburg, 29. lipnja 1886. - Chazelles kraj Metza, Francuska, 4. rujna 1963.), bio je pravnik i francuski državnik, slovi za jednog od glavnih osnivača ujedinjene Europe.

Novi!!: Framcuska i Robert Schuman · Vidi više »

Romanski jezici

''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.

Novi!!: Framcuska i Romanski jezici · Vidi više »

Rona-Alpe

Rona-Alpe (fra. Rhône-Alpes) je druga po veličini regija u Francuskoj poslije regije Pireneji-Jug.

Novi!!: Framcuska i Rona-Alpe · Vidi više »

Rouen

Rouen (fonet.) je povijesno gledano glavni grad Normandije.

Novi!!: Framcuska i Rouen · Vidi više »

Salijski zakonik

Salijski zakonik (lat. Lex Salica), zbirka plemenskog običajnog prava Salijskih Franaka, popisanog krajem 5. ili početkom 6. stoljeća.

Novi!!: Framcuska i Salijski zakonik · Vidi više »

Saveznici

Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svijetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republika Kina, SSSR-om i SAD koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.

Novi!!: Framcuska i Saveznici · Vidi više »

Schumanov plan

Schumanov plan je plan o regulaciji odnosa na području crne metalurgije kojeg je 1950.

Novi!!: Framcuska i Schumanov plan · Vidi više »

Sedmogodišnji rat

Sedmogodišnji rat (ponegdje je trajao i 9 godina), koji se naziva i Pomeranski rat ili Francusko-indijanski rat, odvijao se 1754.

Novi!!: Framcuska i Sedmogodišnji rat · Vidi više »

Seine

Rijeka Seine s Eiffelovog tornja u Parizu Seine (Sena) je rijeka u sjevernoj Francuskoj.

Novi!!: Framcuska i Seine · Vidi više »

Sigurnost

Sigurnost je stupanj zašite od opasnosti, štete, gubitka ili kriminalne aktivnosti.

Novi!!: Framcuska i Sigurnost · Vidi više »

Sile Osovine

Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svijetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Predvodnice Sila osovine Sile Osovine ili Osovina je neformalni naziv koji se upotrebljava za savez država koje su bile suprotstavljene Saveznicima, odnosno pobjednicima u drugom svjetskom ratu.

Novi!!: Framcuska i Sile Osovine · Vidi više »

Sloboda

Sloboda je mogućnost samostalnog, nezavisnog djelovanja, mogućnost samoodređenja čovjeka.

Novi!!: Framcuska i Sloboda · Vidi više »

Slobodna Francuska

Zastava Slobodne Francuske Slobodna Francuska (francuski: France libre) ili Slobodne francuske snage (francuski: Forces françaises libres) bio je naziv za Francuski pokret otpora, dio Francuza koji je nastavio borbu protiv Trećega Reicha nakon francuske kapitulacije.

Novi!!: Framcuska i Slobodna Francuska · Vidi više »

Središnji masiv

Lokacija Središnjeg masiva u Francuskoj. Središnji masiv (francuski: Massif Central) je gorje u južnom dijelu središnje Francuske.

Novi!!: Framcuska i Središnji masiv · Vidi više »

Sredozemna klima

Područja mediteranske klime Mediteranska klima je svaka klima koja nalikuje klimi zemalja mediteranskog bazena koji čini polovinu površine s tim tipom klime širom svijeta.

Novi!!: Framcuska i Sredozemna klima · Vidi više »

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more je more Atlantskog oceana površine oko 2.5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Novi!!: Framcuska i Sredozemno more · Vidi više »

Staroengleski jezik

Staroengleski jezik ili anglosaski jezik (ISO 639-3:; Angel-sächsisch), povijesni indoeuropski jezik koji se između 450.-1100.

Novi!!: Framcuska i Staroengleski jezik · Vidi više »

Stendhal

'''Marie-Henri Beyle Stendhal''' Marie-Henri Beyle Stendhal (Grenoble, 23. siječnja 1783. - Pariz, 23. ožujka 1842.), francuski romanopisac i pripovjedač, jedan od književnih velikana prve polovice 19.

Novi!!: Framcuska i Stendhal · Vidi više »

Stogodišnji rat

Stogodišnji rat bio je isprekidan ratni sukob između Kraljevine Engleske i Kraljevine Francuske koji je trajao 116 godina i to od 1337.

Novi!!: Framcuska i Stogodišnji rat · Vidi više »

Strasbourg

Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.

Novi!!: Framcuska i Strasbourg · Vidi više »

Sully Prudhomme

Sully Prudhomme - pravo ime René François Armand Prudhomme, (16. ožujka 1839. - 7. rujna 1907.), francuski književnik iz doba parnasovstva, pokreta koji je htio obnoviti eleganciju romantizma u francuskoj poeziji.

Novi!!: Framcuska i Sully Prudhomme · Vidi više »

Sveti Bartolomej (otok)

Luka Gustavia Zemljovid otoka Svetog Bartolomeja. Sveti Bartolomej (Saint Barthélemy, Saint-Barth ili St. Bart's kod anglofonih) je otok u Malim Antilima.

Novi!!: Framcuska i Sveti Bartolomej (otok) · Vidi više »

Sveti Martin (otok)

Sveti Martin (engleski: Saint Martin, francuski: Saint-Martin, nizozemski: Sint Maarten) je karipski otok koji je upravno podijeljen između Francuske i Nizozemske.

Novi!!: Framcuska i Sveti Martin (otok) · Vidi više »

Sveti Petar i Mikelon

Sveti Petar i Mikelon (francuski: Saint-Pierre-et-Miquelon) je prekomorski teritorij Francuske koji se sastoji od nekoliko manjih otoka, a nalazi se 25 km južno od istočne pokrajine i otoka Terre-Neuve (engleski: Newfoundland),na istočnoj obali Kanade.

Novi!!: Framcuska i Sveti Petar i Mikelon · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (njem.:Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium) je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg vijeka i ranog novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Framcuska i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Svi sveti

Fra Angelico - Svi sveti, 15. stoljeće, Nacionalna galerija Čakovečkom groblju Svi sveti (također Sesvete, Sisveti, Sisvete ili Svisveti; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum), svetkovina je u Rimokatoličkoj crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.

Novi!!: Framcuska i Svi sveti · Vidi više »

Talijanski ratovi

Politička karta Italije uoči pohoda Karla VIII. bitci kod Marignana. Talijanski ratovi je ime za seriju sukoba između 1494. do 1559. koji su uključivali, u različita razdoblja, većinu gradova-država Italije, Papinsku Državu, većinu velikih sila zapadne Europe (Francuska, Španjolska, Sv. Rimsko Carstvo, Engleska i Škotska), kao i Osmansko Carstvo.

Novi!!: Framcuska i Talijanski ratovi · Vidi više »

Tihi ocean

Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.

Novi!!: Framcuska i Tihi ocean · Vidi više »

Toulouse

Toulouse (oks. Tolosa) je grad na jugozapadu Francuske na obali rijeke Garonne, na pola puta između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora.

Novi!!: Framcuska i Toulouse · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Zgrada UN-a u New Yorku Dvorana Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN, je međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka. Nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske odnose među narodima. Ti su ciljevi zapisani u osnivačkoj Povelji Organizacije ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu, a stupila na snagu 24. listopada 1945. nakon što ju je prihvatila 51 država. UN je zamijenio neučinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919. UN ima 193 države članice (2011.). Gotovo sve međunarodno priznate države su članice. U članstvu nisu Tajvan, Palestinski teritoriji, Vatikan, DAR Sahara. Sjedište Ujedinjenih naroda je u američkom gradu New Yorku. Glavni organi UN su: Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo na čelu kojeg je Glavni tajnik UN-a. U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od pobjedničkih sila u nadi da će spriječiti buduće sukobe i ratove među narodima. UN na neki način i dalje podsjeća tko ga je osnovao jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR). Osnovana je 1945. godine, nakon Drugog svjetskog rata. Vjeće sigurnosti sastoji se od stalnih članica (Francuska, Kina, Rusija, SAD i UK) i još 10 članica koje se mijanjaju svake 2 godine.

Novi!!: Framcuska i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Umjereni pojas

Umjereni pojas u zemljopisu označuje područja Zemljine kugle koja se prostiru između tropskog pojasa i polarnih krugova.

Novi!!: Framcuska i Umjereni pojas · Vidi više »

Uskrs

Bibliji, česta su umjetnička djela s vlastitim prikazom Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan Uskrsnuća Isusa Krista.

Novi!!: Framcuska i Uskrs · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Framcuska i Ustav · Vidi više »

Uzašašće

Andrea Mantegna: Uzašašće Uzašašće ili Spasovo je kršćanski blagdan.

Novi!!: Framcuska i Uzašašće · Vidi više »

Vanuatu

Vanuatu je otočna država u Tihom oceanu, južno od Salomonovih Otoka, zapadno od Fidžija, sjeverno od francuskog teritorija Nove Kaledonije i istočno od Australije.

Novi!!: Framcuska i Vanuatu · Vidi više »

Velika Gospa

Tizian: Uznesenje Marijino Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.

Novi!!: Framcuska i Velika Gospa · Vidi više »

Vendée

Vendée je departman u francuskoj regiji Pays-de-la-Loire.

Novi!!: Framcuska i Vendée · Vidi više »

Verdunski ugovor

Zemljovid Verdunskog ugovora nakon 843. Verdunski ugovor sklopljen je 10.

Novi!!: Framcuska i Verdunski ugovor · Vidi više »

Višijska Francuska

Višijska Francuska, Višijski Režim ili Višijska Vlada su najčešći nazivi rabljeni za opisivanje francuske vlade koja je u Drugom svjetskom ratu kao Marionetska država Velikog Njemačkog Reicha surađivala s Nacističkom Njemačkom i Silama Osovinama od srpnja 1940.

Novi!!: Framcuska i Višijska Francuska · Vidi više »

Victor Hugo

Victor-Marie Hugo (Besançon, 26. veljače 1802. - Pariz, 22. svibnja 1885.), francuski romanopisac, pjesnik, esejist, dramaturg i aktivist za ljudska prava, te možda najutjecajnija ličnost Francuskog romantizma.

Novi!!: Framcuska i Victor Hugo · Vidi više »

Vienne

Vienne je departman koji se nalazi na krajnjem sjeveru francuske pokrajine Nova-Akvitanija.

Novi!!: Framcuska i Vienne · Vidi više »

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda

'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti UN-a najbitnije je tijelo Ujedinjenih naroda kojemu, prema 24.

Novi!!: Framcuska i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Vidi više »

Vikinzi

ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.

Novi!!: Framcuska i Vikinzi · Vidi više »

Vilim I. Osvajač

Vilim I. Osvajač (1027. ili 1028. - 1087.) (eng. William the Conqueror, fr. Guillaume le Conquérant, staroengleski: Willelm of Normandige, Willelm Gehīersumiend) bio je normandijski vojvoda (od 1035., kao Vilim II.) i engleski kralj (1066. - 1087., kao Vilim I.). Izveo je zadnju uspješnu invaziju na Britaniju.

Novi!!: Framcuska i Vilim I. Osvajač · Vidi više »

Voltaire

Voltaire Voltaire ili pravim imenom François Marie Arouet (Pariz, 21. studenog 1694. - Pariz, 30. svibnja 1778.), francuski književnik, povjesničar i filozof.

Novi!!: Framcuska i Voltaire · Vidi više »

Wallis i Futuna

Zajednica otoka Wallis i Futuna, skraćeno Wallis i Futuna (francuski: Territoire des îles Wallis et Futuna) je prekomorski teritorij Francuske u Tihom oceanu.

Novi!!: Framcuska i Wallis i Futuna · Vidi više »

Zapadna Franačka

Podjela karolinškog carstva Verdunskim sporazumom 843. godine. Zapadna Franačka (latinski Francia Occidentalis, Regnum Francorum Occidentalium) je bila država nastala diobom franačke države.

Novi!!: Framcuska i Zapadna Franačka · Vidi više »

Zemlja Loire

Regija ili Zemlja Loire (fra. Pays de la Loire) je regija na zapadu Francuske.

Novi!!: Framcuska i Zemlja Loire · Vidi više »

Zemljopisna širina

Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).

Novi!!: Framcuska i Zemljopisna širina · Vidi više »

Zemljopisna dužina

Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.

Novi!!: Framcuska i Zemljopisna dužina · Vidi više »

.fr

.fr je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Francusku.

Novi!!: Framcuska i .fr · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Framcuska i 1. siječnja · Vidi više »

1. studemog

1.

Novi!!: Framcuska i 1. studemog · Vidi više »

1. svibnja

1.

Novi!!: Framcuska i 1. svibnja · Vidi više »

10. stoljeće

10.

Novi!!: Framcuska i 10. stoljeće · Vidi više »

1066.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1066. · Vidi više »

11. studenog

11.

Novi!!: Framcuska i 11. studenog · Vidi više »

125. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 125. pr. Kr. · Vidi više »

1328.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1328. · Vidi više »

1337.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1337. · Vidi više »

14. srpnja

14.

Novi!!: Framcuska i 14. srpnja · Vidi više »

15. kolovoza

15.

Novi!!: Framcuska i 15. kolovoza · Vidi više »

16. stoljeće

16.

Novi!!: Framcuska i 16. stoljeće · Vidi više »

17. stoljeće

17.

Novi!!: Framcuska i 17. stoljeće · Vidi više »

1769.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1769. · Vidi više »

1789.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1789. · Vidi više »

1792.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1792. · Vidi više »

1799.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1799. · Vidi više »

18. stoljeće

18.

Novi!!: Framcuska i 18. stoljeće · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1815. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1848. · Vidi više »

1870.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1870. · Vidi više »

1920-ih

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1920-ih · Vidi više »

1930-ih

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1930-ih · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1944. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1949. · Vidi više »

1950-ih

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1950-ih · Vidi više »

1952.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1952. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1954. · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1958. · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1960-ih · Vidi više »

1962.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1962. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1968. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1980. · Vidi više »

1990-ih

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 1990-ih · Vidi više »

1999.

1999. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.

Novi!!: Framcuska i 1999. · Vidi više »

20. stoljeće

20.

Novi!!: Framcuska i 20. stoljeće · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Framcuska i 2002. · Vidi više »

25. prosinca

25.

Novi!!: Framcuska i 25. prosinca · Vidi više »

28. rujna

28.

Novi!!: Framcuska i 28. rujna · Vidi više »

4. stoljeće

4.

Novi!!: Framcuska i 4. stoljeće · Vidi više »

498.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 498. · Vidi više »

52. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 52. pr. Kr. · Vidi više »

8. svibnja

8.

Novi!!: Framcuska i 8. svibnja · Vidi više »

843.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 843. · Vidi više »

9. stoljeće

9.

Novi!!: Framcuska i 9. stoljeće · Vidi više »

9. svibnja

9.

Novi!!: Framcuska i 9. svibnja · Vidi više »

987.

Bez opisa.

Novi!!: Framcuska i 987. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Francuska, Peta Republika, Republika Francuska.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »