Brže od pregledniku!
49 odnosi: Antun Mahnić, Široka Kula, Žarka Ivasić, Bogdan Ogrizović, Bruno Vernazza, Bugarski jezik, Crkvena povijest, Engleski jezik, Euharistija, Francuski jezik, Gospić, Grčki jezik, Hrvatska, Hrvatski biografski leksikon, Hrvatski katolički pokret, Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima, Informativna katolička agencija, Innsbruck, Kanonsko pravo, Latinski jezik, Lički Osik, Marko Došen, Mato Moguš, Mile Bogović, Mušaluk, Nikola Bićanić, Njemački jezik, Novinar, Partizani, Poljski jezik, Pravednik među narodima, Riječki teološki časopis, Ruski jezik, Senjski zbornik, Staroslavenski jezik, Stranka prava, Svećenik, Talijanski jezik, Trbušni tifus, Vladimir Lončarević, 1. svibnja, 11. srpnja, 1875., 1899., 1902., 1919., 1924., 1945., 4. travnja.
Antun Mahnić
Dr.
Novi!!: Fran Binički i Antun Mahnić · Vidi više »
Široka Kula
Široka Kula je selo u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Fran Binički i Široka Kula · Vidi više »
Žarka Ivasić
Žarka Julijana Ivasić Žarka Ivasić (Krašić, 18. studenoga 1908. – Gospić, 16. svibnja 1946.), katolička redovnica Družbe sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskoga u Zagrebu i službenica Božja.
Novi!!: Fran Binički i Žarka Ivasić · Vidi više »
Bogdan Ogrizović
Predragu Herucu. Bogdan Ogrizović (Zagreb, 30. ožujka 1911. — Zagreb, 20. prosinca 1943.), bio je hrvatski profesor fizike i matematike u srednjoj školi i sudionik Drugoga svjetskog rata na partizanskoj strani.
Novi!!: Fran Binički i Bogdan Ogrizović · Vidi više »
Bruno Vernazza
Bruno Vernazza ili Bruno Varnazz (Ston, 20. srpnja 1879. – Gornji Kosinj, 15. travnja 1945.), hrvatski katolički svećenik, franjevac, glazbenik, svećenik Banjolučke i Senjske biskupije.
Novi!!: Fran Binički i Bruno Vernazza · Vidi više »
Bugarski jezik
Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.
Novi!!: Fran Binički i Bugarski jezik · Vidi više »
Crkvena povijest
Crkvena povijest je bogoslovska znanstvena disciplina koja proučava povijesni proces kršćanske vjere.
Novi!!: Fran Binički i Crkvena povijest · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Fran Binički i Engleski jezik · Vidi više »
Euharistija
Isus je ustanovio Euharistiju na Posljednjoj večeri. Euharistija (Fátima, Portugal) Irskoj s temom Euharistije Euharistija, Sveta Pričest, Pričest ili Presveti oltarski sakrament kršćanski je sakrament, izvor, središte i temelj kršćanstva.
Novi!!: Fran Binički i Euharistija · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Fran Binički i Francuski jezik · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Fran Binički i Gospić · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Fran Binički i Grčki jezik · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Fran Binički i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski biografski leksikon
Hrvatski biografski leksikon (HBL) u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje.
Novi!!: Fran Binički i Hrvatski biografski leksikon · Vidi više »
Hrvatski katolički pokret
Hrvatski katolički pokret naziv je za više crkvenih i društvenih gibanja te organizacija na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine u prvoj polovici 20.
Novi!!: Fran Binički i Hrvatski katolički pokret · Vidi više »
Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima
Hrvatsko književno društvo sv.
Novi!!: Fran Binički i Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima · Vidi više »
Informativna katolička agencija
Informativna katolička agencija (IKA) hrvatska je katolička novinska agencija.
Novi!!: Fran Binički i Informativna katolička agencija · Vidi više »
Innsbruck
Innsbruck je grad u Austriji, glavni grad pokrajine Tirol.
Novi!!: Fran Binički i Innsbruck · Vidi više »
Kanonsko pravo
Kanonsko pravo označava zbir crkvenih zakona kojima se upravlja životom pojedinih Crkava.
Novi!!: Fran Binički i Kanonsko pravo · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Fran Binički i Latinski jezik · Vidi više »
Lički Osik
Lički Osik je mjesto u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji,u sastavu grada Gospića.
Novi!!: Fran Binički i Lički Osik · Vidi više »
Marko Došen
Marko Došen pozdravlja Veliki makedonski sabor, 12. veljače 1933, Gornja Džumaja Marko Došen (Mušaluk kraj Gospića, 7. srpnja 1859. – Zagreb, 7. rujna 1944.) – hrvatski političar i publicist.
Novi!!: Fran Binički i Marko Došen · Vidi više »
Mato Moguš
Mato Moguš (Generalski Stol, 2. svibnja 1912. – Udbina, 1946.), hrvatski katolički svećenik, pristaša Nezavisne Države Hrvatske, osuđen na smrt od strane komunističkih vlasti nakon Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Fran Binički i Mato Moguš · Vidi više »
Mile Bogović
Msgr.
Novi!!: Fran Binički i Mile Bogović · Vidi više »
Mušaluk
Mušaluk je naselje u sastavu grada Gospića, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Fran Binički i Mušaluk · Vidi više »
Nikola Bićanić
Nikola Bićanić (Gospić, 21. ožujka 1934.) – Karlobag, 12. kolovoza 2021.) bio je hrvatski političar, novinar, putopisac, esejist, novelist, pjesnik, humorist i enigmatičar.
Novi!!: Fran Binički i Nikola Bićanić · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Fran Binički i Njemački jezik · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Fran Binički i Novinar · Vidi više »
Partizani
Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.
Novi!!: Fran Binički i Partizani · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Fran Binički i Poljski jezik · Vidi više »
Pravednik među narodima
Pravednik među narodima (hebrejski khassidey umot ha-olam) je odlikovanje koje dodjeljuje Izrael kako bi odlikovao pripadnike drugih naroda koji su spašavali Židove od istrjebljenja tijekom holokausta riskirajući pri tome vlastite živote.
Novi!!: Fran Binički i Pravednik među narodima · Vidi više »
Riječki teološki časopis
Riječki teološki časopis / Ephemerides theologicae Fluminenses, hrvatski katolički teološki list.
Novi!!: Fran Binički i Riječki teološki časopis · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Fran Binički i Ruski jezik · Vidi više »
Senjski zbornik
Senjski zbornik je zbornik grada Senja kojega od 1965. godine izdaju Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo.
Novi!!: Fran Binički i Senjski zbornik · Vidi više »
Staroslavenski jezik
Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.
Novi!!: Fran Binički i Staroslavenski jezik · Vidi više »
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Novi!!: Fran Binički i Stranka prava · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Fran Binički i Svećenik · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Fran Binički i Talijanski jezik · Vidi više »
Trbušni tifus
Trbušni tifus sistemska je bolest koju uzrokuje bakterija Salmonella typhi, karakterizirana vrućicom, prostracijom, bolom u trbuhu i ružičastim osipom - rozeolom.
Novi!!: Fran Binički i Trbušni tifus · Vidi više »
Vladimir Lončarević
Vladimir Lončarević (Zagreb, 26. srpnja 1960.), hrvatski je esejist, publicist, književni povjesničar, književni teoretičar i kroatist.
Novi!!: Fran Binički i Vladimir Lončarević · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Fran Binički i 1. svibnja · Vidi više »
11. srpnja
11.
Novi!!: Fran Binički i 11. srpnja · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Binički i 1875. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Binički i 1899. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Binički i 1902. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Binički i 1919. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Binički i 1924. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Binički i 1945. · Vidi više »
4. travnja
4.
Novi!!: Fran Binički i 4. travnja · Vidi više »
