Brže od pregledniku!
22 odnosi: Drenova, Gabriele D'Annunzio, Hrvatska, Kastav, Matko Laginja, Matko Mandić, Vjekoslav Spinčić, Vladimir Nazor, 1849., 1856., 1872., 1889., 1906., 1909., 1910., 1911., 1920., 1923., 1924., 1930., 27. rujna, 27. srpnja.
Drenova
Drenova je mjesni odbor grada Rijeke, smješten na uzvisini iznad grada.
Novi!!: Fran Franković i Drenova · Vidi više »
Gabriele D'Annunzio
Gabriele d'Annunzio Gabriele D'Annunzio, rođen pod imenom Gaetano Rapagnetta D'Annunzio, (Pescara, 12. ožujka 1863. – Gardone Riviera, 1. ožujka 1938.), talijanski pjesnik, dramaturg, političar.
Novi!!: Fran Franković i Gabriele D'Annunzio · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Fran Franković i Hrvatska · Vidi više »
Kastav
Kastav je gradić u zapadnom dijelu Primorsko-goranske županije, u neposrednoj blizini Rijeke i Opatije.
Novi!!: Fran Franković i Kastav · Vidi više »
Matko Laginja
Matko Laginja (Klana, 10. kolovoza 1852. – Zagreb, 18. ožujka 1930.), hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Fran Franković i Matko Laginja · Vidi više »
Matko Mandić
Matko Mandić Matko Mandić (Mihotići, kraj Kastva, 22. rujna 1849. – Trst, 13. svibnja 1915.), katolički svećenik i hrvatski pravaški političar Teologiju je studirao u Gorici i Trstu, a prirodne znanosti u Pragu.
Novi!!: Fran Franković i Matko Mandić · Vidi više »
Vjekoslav Spinčić
Vjekoslav Spinčić (Spinčići kraj Kastva, 23. listopada 1848. – Sušak, 27. svibnja 1933.), hrvatski političar Nakon studija teologije u Gorici i Trstu zaređen je 1872. za svećenika, a potom je studirao povijest i zemljopis u Pragu i Beču.
Novi!!: Fran Franković i Vjekoslav Spinčić · Vidi više »
Vladimir Nazor
Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.
Novi!!: Fran Franković i Vladimir Nazor · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Franković i 1849. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Franković i 1856. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Franković i 1872. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Franković i 1889. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Franković i 1906. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Franković i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Franković i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Franković i 1911. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Franković i 1920. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Franković i 1923. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Franković i 1924. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Franković i 1930. · Vidi više »
27. rujna
27.
Novi!!: Fran Franković i 27. rujna · Vidi više »
27. srpnja
27.
Novi!!: Fran Franković i 27. srpnja · Vidi više »
