Brže od pregledniku!
50 odnosi: Ana Katarina Zrinski, Čakovec, Beč, Bečko Novo Mjesto, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Bosiljevo, Družba Isusova, Filologija, Fran Krsto Frankapan, Frankapani, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Italija, Ivan Gundulić, Ivan Kostrenčić, Josip Vončina, Katedrala, Konvikt, Luj XIV., kralj Francuske, Markiz, Milan Bešlić, Molière, Ogulin, Otočac, Papa, Petar IV. Zrinski, Plemstvo, Slavko Ježić, Vatroslav Jagić, Vuk II. Krsto Frankapan, Zagreb, Zoran Kravar, Zrinsko-frankopanska urota, 11. travnja, 1638., 1639., 1643., 1654., 1656., 1658., 1671., 1871., 19. siječnja, 1919., 27. srpnja, 28. travnja, 29. svibnja, 30. travnja, 4. ožujka.
Ana Katarina Zrinski
Grofica Ana Katarina Zrinski, rođ.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Ana Katarina Zrinski · Vidi više »
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Čakovec · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Beč · Vidi više »
Bečko Novo Mjesto
Katedrala Vojna akademija Bečko Novo Mjesto ili Bečki Novigrad (njemački Wiener Neustadt, mađarski Bécsújhely) austrijski je grad smješten oko 50 kilometara južno od Beča, u saveznoj zemlji Donja Austrija.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Bečko Novo Mjesto · Vidi više »
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti
Knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti biblioteka je Matice hrvatske, pokrenuta 1993.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti · Vidi više »
Bosiljevo
Bosiljevo je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Bosiljevo · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Družba Isusova · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Filologija · Vidi više »
Fran Krsto Frankapan
Čakovcu Fran Krsto Frankapan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Fran Krsto Frankapan · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Frankapani · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Hrvatski jezik · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Italija · Vidi više »
Ivan Gundulić
Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Ivan Gundulić · Vidi više »
Ivan Kostrenčić
Ivan Kostrenčić (Crikvenica, 16. studenog 1844. – Crikvenica, 9. ožujka 1924.), prvi hrvatski profesionalni knjižničar i prvi sveučilišni knjižar.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Ivan Kostrenčić · Vidi više »
Josip Vončina
Josip Vončina Josip Vončina (Ravna Gora, 18. rujna 1932. - Zagreb, 18. listopada 2010.), hrvatski jezikoslovac, književni povjesničar, akademik, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za filološke znanosti.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Josip Vončina · Vidi više »
Katedrala
Zagrebačka katedrala Sarajevska katedrala Katedrala u kršćanskoj terminologiji je crkva u kojoj biskup, odnosno nadbiskup ima svoju biskupsku stolicu i stoluje (grč. καθέδρα; lat. cathedra; hrv. stolnica, prvostolnica, stolna crkva) te obavlja sveto bogoslužje.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Katedrala · Vidi više »
Konvikt
franjevački konviktKonvikt (lat. convictorium, izvedenica iz convictus što znači "dugovanje") je ustanova u kojoj se odgaja mladež koja zajedno živi, a koja inače polazi vanjske škole.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Konvikt · Vidi više »
Luj XIV., kralj Francuske
Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »
Markiz
Markiz (fra. marquis) je plemićka titula u brojnim europskim monarhijama.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Markiz · Vidi više »
Milan Bešlić
Milan Bešlić (Slavonski Brod, 1953.), hrvatski likovni i književni kritičar i esejist.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Milan Bešlić · Vidi više »
Molière
Jean-Baptiste Poquelin, poznatiji kao Molière (Pariz, 15. siječnja 1622. – Pariz, 17. veljače 1673.), francuski komediograf, scenarist i književnik, jedan od velikana humoristične satire; te jedan od najcjenjenijih književnih autora u zapadnoj kulturi uopće.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Molière · Vidi više »
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Ogulin · Vidi više »
Otočac
Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Otočac · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Papa · Vidi više »
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Petar IV. Zrinski · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Plemstvo · Vidi više »
Slavko Ježić
Slavko Ježić (Dubrava kraj Čazme, 17. veljače 1895. – Zagreb, 5. svibnja 1969.), hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Slavko Ježić · Vidi više »
Vatroslav Jagić
'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Vatroslav Jagić · Vidi više »
Vuk II. Krsto Frankapan
right Vuk II.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Vuk II. Krsto Frankapan · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Zagreb · Vidi više »
Zoran Kravar
Akademik Zoran Kravar (Zagreb, 25. svibnja 1948. − Zagreb, 22. lipnja 2013.) bio je hrvatski književni povjesničar, književni kritičar i esejist.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Zoran Kravar · Vidi više »
Zrinsko-frankopanska urota
Bečkom Novom Mjestu, 30. travnja 1671. godine Zrinsko-frankopanska urota, bio je pokret hrvatskog i ugarskog plemstva protiv apsolutističke politike Habsburgovaca u razdoblju od 1664. do 1671. godine.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i Zrinsko-frankopanska urota · Vidi više »
11. travnja
11.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i 11. travnja · Vidi više »
1638.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i 1638. · Vidi više »
1639.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i 1639. · Vidi više »
1643.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i 1643. · Vidi više »
1654.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i 1654. · Vidi više »
1656.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i 1656. · Vidi više »
1658.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i 1658. · Vidi više »
1671.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i 1671. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i 1871. · Vidi više »
19. siječnja
19.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i 19. siječnja · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i 1919. · Vidi više »
27. srpnja
27.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i 27. srpnja · Vidi više »
28. travnja
28.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i 28. travnja · Vidi više »
29. svibnja
29.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i 29. svibnja · Vidi više »
30. travnja
30.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i 30. travnja · Vidi više »
4. ožujka
4.
Novi!!: Fran Krsto Frankapan i 4. ožujka · Vidi više »
