Brže od pregledniku!
62 odnosi: Antonín Dvořák, Češka, Česi u Hrvatskoj, Balet, Bojan Lhotka, Cantus Records, CD, Croatia Records, Dirigiranje, Dnjipro (grad), Ero s onoga svijeta, Fedor Hanžeković, Film, Filmska glazba, Folklor, Glazba, Gramofonska ploča, Harmonija (glazba), Hrvati, Hrvatska, Hrvatska glazba, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski glazbeni zavod, Hrvatski radio, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Jakov Gotovac, Jugoton, Jutarnji list (Zagreb, 1912.), Konzervatorij, Korepeticija, Krešo Golik, Libreto, Long Play, Melodija, Milan Ogrizović, Milutin Cihlar Nehajev, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, Muzički biennale Zagreb, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Novo doba (Split), Opera, Pedagog, Ples, Prag, Prečko, Profesor, Rektor, Rog (glazbalo), Sisak, Skladatelj, ..., Skladba, Slavko Zlatić, Svoga tela gospodar (1957.), Tonalitet, Učitelj, Vladimir Nazor, Zagreb, Zborovođa, 1883., 1962., 25. prosinca, 26. siječnja. Proširite indeks (12 više) »
Antonín Dvořák
Antonín Leopold Dvořák (Nelahozeves, 8. rujna 1841. – Prag, 1. svibnja 1904.) bio je češki skladatelj.
Novi!!: Fran Lhotka i Antonín Dvořák · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Fran Lhotka i Češka · Vidi više »
Česi u Hrvatskoj
Grad Daruvar, kulturno, prosvjetno i administrativno središte Čeha u Hrvatskoj Zgrada Češke besede u Zagrebu Česi u Hrvatskoj (češki: Češi v Chorvatsku) su jedna od 22 ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Fran Lhotka i Česi u Hrvatskoj · Vidi više »
Balet
Edgara Degasa Balet Balet je plesna forma koju danas najčešće vidimo u izvođenju profesionalnih plesača u kazalištu ili na nekoj drugoj sceni.
Novi!!: Fran Lhotka i Balet · Vidi više »
Bojan Lhotka
Bojan Lhotka (Zagreb, 5. svibnja 1946.) hrvatski je violončelist.
Novi!!: Fran Lhotka i Bojan Lhotka · Vidi više »
Cantus Records
Cantus Records hrvatska je diskografska kuća osnovana 2000. godine u Zagrebu.
Novi!!: Fran Lhotka i Cantus Records · Vidi više »
CD
desno Kompaktni disk, kompaktna ploča ili češće samo kraće CD (od engl. Compact disk) je optički zapis razvijen u kasnim 1970-tim godinama, prvotno korišten samo kao medij za glazbu.
Novi!!: Fran Lhotka i CD · Vidi više »
Croatia Records
Croatia Records najstarija je i vodeća diskografska kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Fran Lhotka i Croatia Records · Vidi više »
Dirigiranje
Dirigent Lorin Maazel Dirigiranje je čin vođenja glazbenog izvođenja vidljivim gestama.
Novi!!: Fran Lhotka i Dirigiranje · Vidi više »
Dnjipro (grad)
Dnjipro (ukr. Дніпро), do prije 19.
Novi!!: Fran Lhotka i Dnjipro (grad) · Vidi više »
Ero s onoga svijeta
Ero s onoga svijeta je komična opera u tri čina Jakova Gotovca, op.
Novi!!: Fran Lhotka i Ero s onoga svijeta · Vidi više »
Fedor Hanžeković
Fedor Hanžeković (Bijeljina 9. siječnja 1913. – Zagreb 18. kolovoza 1997.), bio je hrvatski filmski redatelj igranih i dokumentarnih filmova.
Novi!!: Fran Lhotka i Fedor Hanžeković · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Fran Lhotka i Film · Vidi više »
Filmska glazba
Pod filmskom glazbom uglavnom se podrazumijeva glazba koja je skladana posebno za film.
Novi!!: Fran Lhotka i Filmska glazba · Vidi više »
Folklor
narodnim nošnjama, tzv. zlatarama Folklor je naziv za različite aspekte tradicije kulture, najčešće uobičajen u značenju zajedničkog imena za tradicijske oblike književnosti, glazbe, plesova, dramskog i likovnog stvaranja.
Novi!!: Fran Lhotka i Folklor · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: Fran Lhotka i Glazba · Vidi više »
Gramofonska ploča
Gramofonska ploča Gramofonska ploča, vinil (kada je izrađena od polivinilnog klorida), ili ploča je vrsta analogne pohrane zvuka, koje je zapisano moduliranjem spiralne brazde koje započinju na rubu ploče i završavaju blizu središta ploče.
Novi!!: Fran Lhotka i Gramofonska ploča · Vidi više »
Harmonija (glazba)
Prvi obrat septakorda (kvintsekstakord) I. stupnja u a-molu prikazan na klavijaturi (plave tipke) Harmonija je izraz koji u glazbi označava dio glazbene teorije koji se bavi proučavanjem akorda, tj.
Novi!!: Fran Lhotka i Harmonija (glazba) · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Fran Lhotka i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Fran Lhotka i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska glazba
KD Vatroslava Lisinskog, Zagreb, 2008.) Hrvatska glazba je ukupna glazbena djelatnost Hrvata od srednjeg vijeka do danas.
Novi!!: Fran Lhotka i Hrvatska glazba · Vidi više »
Hrvatski državni arhiv
Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Hrvatski državni arhiv (skraćeno HDA) je središnja arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.
Novi!!: Fran Lhotka i Hrvatski državni arhiv · Vidi više »
Hrvatski glazbeni zavod
Zgrada Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu Hrvatski glazbeni zavod (eng. Croatian Music Institute) najstarija je glazbena ustanova u Hrvatskoj.
Novi!!: Fran Lhotka i Hrvatski glazbeni zavod · Vidi više »
Hrvatski radio
Jedna od tonskih režija Hrvatskoga radija Hrvatski radio je sljednik negdašnje Radio-stanice Zagreb, koja je emitiranje započela 15. svibnja 1926. kao prva radiostanica na jugoistoku Europe.
Novi!!: Fran Lhotka i Hrvatski radio · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Novi!!: Fran Lhotka i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »
Jakov Gotovac
Jakov Gotovac (Split, 11. listopada 1895. – Zagreb, 16. listopada 1982.), bio je hrvatski operni dirigent i skladatelj.
Novi!!: Fran Lhotka i Jakov Gotovac · Vidi više »
Jugoton
Jugoton je bila prva i najveća diskografska kuća na prostorima bivše Jugoslavije, a bila je smještena u Zagrebu.
Novi!!: Fran Lhotka i Jugoton · Vidi više »
Jutarnji list (Zagreb, 1912.)
Jutarnji list su hrvatske dnevne novine.
Novi!!: Fran Lhotka i Jutarnji list (Zagreb, 1912.) · Vidi više »
Konzervatorij
Konzervatorij (tal.: conservatorio, iz lat.: conservare - zadržati) je ustanova za izobrazbu glazbenika.
Novi!!: Fran Lhotka i Konzervatorij · Vidi više »
Korepeticija
Korepeticija u širem smislu označava ponavljanje gradiva koje se usvaja.
Novi!!: Fran Lhotka i Korepeticija · Vidi više »
Krešo Golik
Krešimir "Krešo" Golik (Fužine, 20. svibnja 1922. – Zagreb, 20. rujna 1996.), bio je hrvatski filmski i TV redatelj.
Novi!!: Fran Lhotka i Krešo Golik · Vidi više »
Libreto
Naslovnica libreta opere ''Andrea Chénier'' Umberta Giordania iz 1921. Libreto je djelo koje sadrži riječi za glazbenu izvedbu kao što je opera, opereta ili mjuzikl.
Novi!!: Fran Lhotka i Libreto · Vidi više »
Long Play
Long Play Long Play (kratica LP) je format gramofonske ploče, odnosno analogni nosač zvuka koji se sastoji od vinilne ploče koje se na gramofonskom uređaju okreće na brzini od 33 okretaja u minuti.
Novi!!: Fran Lhotka i Long Play · Vidi više »
Melodija
Melodija je niz tonova različite visine i trajanja koji doživljavamo kao cjelinu.
Novi!!: Fran Lhotka i Melodija · Vidi više »
Milan Ogrizović
Milan Ogrizović (Senj, 11. veljače 1877. – Zagreb, 25. kolovoza 1923.), bio je hrvatski književnik i političar (Čista stranka prava).
Novi!!: Fran Lhotka i Milan Ogrizović · Vidi više »
Milutin Cihlar Nehajev
Milutin Cihlar Nehajev (Senj, 25. studenoga 1880. – Zagreb, 7. travnja 1931.), bio je hrvatski književnik (novelist, romanopisac, dramatičar, prevoditelj, publicist, esejist, kritičar), novinar, svestrano obrazovan intelektualac.
Novi!!: Fran Lhotka i Milutin Cihlar Nehajev · Vidi više »
Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
Nova zgrada Muzičke akademije u Zagrebu Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu najveća je i najstarija visokoškolska glazbena ustanova u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Fran Lhotka i Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu · Vidi više »
Muzički biennale Zagreb
Muzički biennale Zagreb (MBZ) je hrvatski festival suvremene glazbe međunarodnog karaktera.
Novi!!: Fran Lhotka i Muzički biennale Zagreb · Vidi više »
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Fran Lhotka i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »
Novo doba (Split)
Novo doba su bile hrvatske dnevne novine iz Splita.
Novi!!: Fran Lhotka i Novo doba (Split) · Vidi više »
Opera
Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.
Novi!!: Fran Lhotka i Opera · Vidi više »
Pedagog
Pedagog ili pedagoginja (grč. παιδαγωγός, doslovno: onaj koji vodi dijete; odgojitelj) naziv je za stručnjake koji se bave odgojem.
Novi!!: Fran Lhotka i Pedagog · Vidi više »
Ples
Balet Ples je ritmično pokretanje tijela prema ritmu glazbe (rjeđe bez glazbe), pojedinačno, u parovima ili u skupinama.
Novi!!: Fran Lhotka i Ples · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Fran Lhotka i Prag · Vidi više »
Prečko
Izmaglica ujutro s pogledom na Prečko krajem rujna 2009. godine. Prečko je zagrebačko gradsko naselje (kvart) koje se nalazi na zapadnom dijelu grada na samom rubnom dijelu Trešnjevke, istočno od prigradskog naselja Savska Opatovina i Jankomira, a zapadno od Jaruna, te južno od Španskog.
Novi!!: Fran Lhotka i Prečko · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Fran Lhotka i Profesor · Vidi više »
Rektor
Rektor (od latinskog regere.
Novi!!: Fran Lhotka i Rektor · Vidi više »
Rog (glazbalo)
Francuski rog Rog (ili horna) je limeno puhačko glazbalo s uskom, konično brušenom, kružno zavinutom cijevi koja se pri donjem kraju proširuje u ljevkastu zvučnicu.
Novi!!: Fran Lhotka i Rog (glazbalo) · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Fran Lhotka i Sisak · Vidi više »
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
Novi!!: Fran Lhotka i Skladatelj · Vidi više »
Skladba
Skladba ili kompozicija stvaranje je glazbenog djela, skladanje; glazbeno djelo.
Novi!!: Fran Lhotka i Skladba · Vidi više »
Slavko Zlatić
Slavko Zlatić, (Slavko Cvijetko Zlatić) (Sovinjak kod Buzeta, 1. lipnja 1910. – Pula, 27. listopada 1993.), hrvatski skladatelj, dirigent, glazbeni pedagog, melograf i glazbeni pisac Studij glazbe počeo je u Trstu, a završio u Zagrebu.
Novi!!: Fran Lhotka i Slavko Zlatić · Vidi više »
Svoga tela gospodar (1957.)
Svoga tela gospodar, crnobijeli 35-milimetarski film koji je 1957.
Novi!!: Fran Lhotka i Svoga tela gospodar (1957.) · Vidi više »
Tonalitet
Tonalitet je naziv za ukupnost svih značajki koje povezuju niz tonova ili akorda neke skladbe.
Novi!!: Fran Lhotka i Tonalitet · Vidi više »
Učitelj
Učitelj, nastavnik, profesor ili odgajatelj (odgojitelj) je stručna osoba visokih radnih, obrazovnih i etičkih kvaliteta osposobljena za rad u vrtiću, školi ili na fakultetu za određen predmet.
Novi!!: Fran Lhotka i Učitelj · Vidi više »
Vladimir Nazor
Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.
Novi!!: Fran Lhotka i Vladimir Nazor · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Fran Lhotka i Zagreb · Vidi više »
Zborovođa
Trnave). Zborovođa (lat. regens chori) ili zborovoditelj, odnosno zborovotkinja ili voditeljica zbora, glazbenik je koji vodi, tj.
Novi!!: Fran Lhotka i Zborovođa · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Lhotka i 1883. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Fran Lhotka i 1962. · Vidi više »
25. prosinca
25.
Novi!!: Fran Lhotka i 25. prosinca · Vidi više »
26. siječnja
26.
Novi!!: Fran Lhotka i 26. siječnja · Vidi više »
