Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Franačka

Indeks Franačka

Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.

140 odnosi: Aachen, Akvitanija, Alemani, Atila, Austrija, Španjolska, Barbari, Bavarska, Bazilika Saint-Denis, Belgija, Belgijska Galija, Biskupija, Bizant, Božić, Bremen, Car, Dagobert I., Denar, Dinastija, Europa, Flandrija, Flavije Aecije, Franci, Frankfurt na Majni, Germani, Grčka, Groblje, Hilderik III., Hrvatska, Hrvatski jezik, Huni, Islam, Istočna Franačka, Istočni Goti, Italija, Julijan (rimski car), Karlo II., zapadnofranački kralj, Karlo Martel, Karlo Veliki, Karolinzi, Katalonski jezik, Klodvig I., Klotar II., Kralj, Kraljevina, Kraljevina Francuska, Kršćanstvo, Laba, Langobardi, Latinski jezik, ..., Loire, Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva, Ludvig I. Pobožni, Ludvig Njemački, Münster, Merovinzi, Meuse, Nasljedno pravo, Nizozemska, Njemačka, Osnabrück, Paderborn, Papa, Papinska Država, Pariz, Pfennig, Pipin Mali, Poganstvo, Popis franačkih kraljeva, Rajna, Rat, Ravenna, Ravenski egzarhat, Rhône, Rim, Rimsko Carstvo, Rimsko-njemački car, Romanizirani Gali, Sasi, Seoba naroda, Sjever, Slovenski jezik, Solid, Srednji vijek, Srpski jezik, Starofranački jezik, Starofrancuski jezik, Starofrizijski jezik, Starosaski jezik, Staroslavenski jezik, Starovisokonjemački jezik, Stjepan II., papa, Sveti Petar, Sveto Rimsko Carstvo, Teodorik Veliki, Triens, Ugovor, Velesila, Verdunski ugovor, Vlast, Vođa, Vulgarni latinski jezik, Zapadna Europa, Zapadna Franačka, Zapadni Goti, Zapadno Rimsko Carstvo, 10. kolovoza, 10. stoljeće, 1653., 1806., 25. prosinca, 406., 431., 451., 457., 481., 511., 613., 629., 639., 751., 755., 756., 766., 768., 771., 772., 787., 788., 795., 796., 8. stoljeće, 800., 804., 812., 814., 823., 840., 843., 9. stoljeće. Proširite indeks (90 više) »

Aachen

Aachen (od zapadno-germanskog Ahha.

Novi!!: Franačka i Aachen · Vidi više »

Akvitanija

* Akvitanija (francuska regija 1982. – 2015.).

Novi!!: Franačka i Akvitanija · Vidi više »

Alemani

Područje naseljeno Alemanima i mjesta rimsko - alemanskih sukoba, od 3. do 6. stoljeća Alemani su bila germanska plemena udružena u savez plemena.

Novi!!: Franačka i Alemani · Vidi više »

Atila

Atila (procjena godine rođenja od 395. do  406. – smrt 453.) bio je vladar Huna od 434. do svoje smrti u ožujku 453. Bio je i vođa plemenskog carstva u Srednjoj i Istočnoj Europi koje je obuhvaćalo Hune, Ostrogote, Alane i Bugare.

Novi!!: Franačka i Atila · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Franačka i Austrija · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Franačka i Španjolska · Vidi više »

Barbari

Barbari (grčki: βάρβαρος), je bio naziv u starogrčkom za sve koji su slabo ili nikako govorili grčki.

Novi!!: Franačka i Barbari · Vidi više »

Bavarska

Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.

Novi!!: Franačka i Bavarska · Vidi više »

Bazilika Saint-Denis

Zapadno pročelje bazilike Saint-Denis Kraljevska bazilika Saint-Denis (francuski: Basilique royale de Saint-Denis, ili jednostavno Basilique Saint-Denis) je velika srednjovjekovna opatijska crkva u mjestu Saint-Denis koje je danas sjeverno predgrađe Pariza.

Novi!!: Franačka i Bazilika Saint-Denis · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Franačka i Belgija · Vidi više »

Belgijska Galija

Položaj Gallije Belgice Rimske provincije pod Trajanom Belgijska Galija (lat. Gallia Belgica ili Belgica Prima), starorimska provincija na području današnje Francuske i Belgije koja je nastala nakon Augustove podjele provincije Galije.

Novi!!: Franačka i Belgijska Galija · Vidi više »

Biskupija

Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.

Novi!!: Franačka i Biskupija · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Franačka i Bizant · Vidi više »

Božić

Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.

Novi!!: Franačka i Božić · Vidi više »

Bremen

Slobodni hanzeatski grad Bremen je grad na sjeverozapadu Njemačke i istovremeno upravno središte najmanje savezne pokrajine Bremen (404 km²).

Novi!!: Franačka i Bremen · Vidi više »

Car

Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.

Novi!!: Franačka i Car · Vidi više »

Dagobert I.

Dagobert I. Dagobert I. (603. – Epinay-sur-Seine, 19. siječnja 639.), kralj Franaka od 629.

Novi!!: Franačka i Dagobert I. · Vidi više »

Denar

Denar ili Denarius (denarij) ili desetak je od Augusta do Trajana Decija (27. pr. Kr. do 248.) novčana jedinica za srebrni novac.

Novi!!: Franačka i Denar · Vidi više »

Dinastija

Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.

Novi!!: Franačka i Dinastija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Franačka i Europa · Vidi više »

Flandrija

Pokrajine u Flandriji (Flamanskoj) Flandrija ili Flamanska je jedna od triju regija u Belgiji.

Novi!!: Franačka i Flandrija · Vidi više »

Flavije Aecije

Flavije Aecije, lat. Flavius Aetius (396. – 454.) je bio vojskovođa i de facto gospodar Zapadnorimskog Carstva između 433. godine i svoje nasilne smrti.

Novi!!: Franačka i Flavije Aecije · Vidi više »

Franci

Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Franačka i Franci · Vidi više »

Frankfurt na Majni

Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.

Novi!!: Franačka i Frankfurt na Majni · Vidi više »

Germani

Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).

Novi!!: Franačka i Germani · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Franačka i Grčka · Vidi više »

Groblje

gradišćanskohrvatskom jeziku. Groblje je prostor na kojem se pokapaju tijela preminulih osoba obično nakon ispraćaja koji se razlikuje ovisno o kulturi, vjeri ili uvjerenju preminulog.

Novi!!: Franačka i Groblje · Vidi više »

Hilderik III.

Hilderik III. (oko 720. – nakon 23. siječnja752.), franački kralj od 743. – 751. godine Sedam godina je prošlo od 737. godine kada je preminuo Teodorik IV. njegov kraljevski prethodnik.

Novi!!: Franačka i Hilderik III. · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Franačka i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Franačka i Hrvatski jezik · Vidi više »

Huni

Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.

Novi!!: Franačka i Huni · Vidi više »

Islam

Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.

Novi!!: Franačka i Islam · Vidi više »

Istočna Franačka

Istočna Franačka (lat. Francia Orientalis) ili Kraljevstvo Istočne Franačke, također i Kraljevstvo Istočnih Franaka (lat. Regnum Francorum Orientalium) bila je država nasljednica carstva Karla Velikog, tj.

Novi!!: Franačka i Istočna Franačka · Vidi više »

Istočni Goti

Ostrogotsko kraljevstvo Istočni Goti zvani i Ostrogoti su bili barbarsko germansko pleme koje je s istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva (Bizanta) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Franačka i Istočni Goti · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Franačka i Italija · Vidi više »

Julijan (rimski car)

Julijan Apostat Julijan Apostat (lat. Flavius Claudius Iulianus) (Carigrad, 17. studenog 331. – Ktezifont, Perzija, 26. travnja 363.), rimski car (361. – 363.), filozof i pisac.

Novi!!: Franačka i Julijan (rimski car) · Vidi više »

Karlo II., zapadnofranački kralj

Karlo II.

Novi!!: Franačka i Karlo II., zapadnofranački kralj · Vidi više »

Karlo Martel

Bitka protiv muslimana 732. Karlo Martel (franc. Charles Martel, njem. Karl Martell) (između 685. i 689. – 22. listopada 741.), franački majordom i vojskovođa, poznat po pobjedi u bitci kod Toursa.

Novi!!: Franačka i Karlo Martel · Vidi više »

Karlo Veliki

Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.

Novi!!: Franačka i Karlo Veliki · Vidi više »

Karolinzi

Karla Velikog s natpisom KAROLVS IMP AVG (''Karolus imperator augustus'') Karolinzi (znani i kao Arnulfingi, po jednom od predaka roda biskupu iz Metza Arnulfu, umro 641., ili Karlingi) je bila poznata franačka plemićka obitelj koja se nakon Merovinga popela na franačko prijestolje i uspostavila dinastiju, koja je tri stoljeća vladala brojnim europskim državama.

Novi!!: Franačka i Karolinzi · Vidi više »

Katalonski jezik

Govorno područje katalonskog jezika Katalonski jezik (katalonsko-valencijsko-balearski; ISO 639-3: cat) spada u grupu romanskih jezika.

Novi!!: Franačka i Katalonski jezik · Vidi više »

Klodvig I.

Klodvig I. Klodvig I. (466. – 511.), franački kralj od 481. – 511. godine.

Novi!!: Franačka i Klodvig I. · Vidi više »

Klotar II.

Klotar II. Klotar II. Posmrtni (584. – 629.) bio je kralj Franaka 613. – 629.

Novi!!: Franačka i Klotar II. · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: Franačka i Kralj · Vidi više »

Kraljevina

Kraljevina je društveno uređenje u kojem državom vladaju kralj i kraljica.

Novi!!: Franačka i Kraljevina · Vidi više »

Kraljevina Francuska

Kraljevina Francuska (eng. Kingdom of France, fr. Royaume de France), bila je apsolutistička monarhija u srednjem i novom vijeku.

Novi!!: Franačka i Kraljevina Francuska · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Franačka i Kršćanstvo · Vidi više »

Laba

Laba (češki: Labe, njemački: Elbe, latinski: Albis) je rijeka koja teče kroz Češku i Njemačku.

Novi!!: Franačka i Laba · Vidi više »

Langobardi

Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.

Novi!!: Franačka i Langobardi · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Franačka i Latinski jezik · Vidi više »

Loire

Loire (u hrvatskim tekstovima i kroatizirano Loara, francuski izgovor; okcitanski: Léger; bretonski: Liger) je svojom dužinom od 1020 km najduža rijeka u Francuskoj.

Novi!!: Franačka i Loire · Vidi više »

Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva

Lothar I. Lotar I. (?, 795. – Prüm, 2. ožujka 855.) bio je kralj Italije i car Svetog Rimskog Carstva od 840.

Novi!!: Franačka i Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Ludvig I. Pobožni

Ludvig I. Pobožni (Ludovik, Ljudevit) (778. – 20. lipnja 840.), franački car i kralj od 814. – 840. godine, kralj Akvitanije 781. – 814.

Novi!!: Franačka i Ludvig I. Pobožni · Vidi više »

Ludvig Njemački

Pečat Ludviga Njemačkog Ludvig Njemački (Ludovik, Ljudevit) (njemački Ludwig der Deutsche) (* oko 806.; † 28. kolovoza 876. u Frankfurtu na Majni) bio je prvi istočnofranački (njemački) kralj (843. – 876.), treći sin cara Ludviga Pobožnog i Ermengarde te tako unuk Karla Velikog.

Novi!!: Franačka i Ludvig Njemački · Vidi više »

Münster

Münster je grad i riječna luka u njemačkoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Novi!!: Franačka i Münster · Vidi više »

Merovinzi

Merovinško kraljevstvo Merovinzi su dinastija franačkih kraljeva, koja je vladala Franačkom od 481. do 751. godine.

Novi!!: Franačka i Merovinzi · Vidi više »

Meuse

* Meuse (rijeka).

Novi!!: Franačka i Meuse · Vidi više »

Nasljedno pravo

Nasljedno pravo u objektivnom smislu tog pojma, je skup pravnih pravila kojima se za slučaj smrti jedne osobe - ostavitelja, uređuje prijelaz njene imovine (odnosno njezinih subjektivnih prava i obveza) na druge osobe - njezine nasljednike.

Novi!!: Franačka i Nasljedno pravo · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Franačka i Nizozemska · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Franačka i Njemačka · Vidi više »

Osnabrück

Osnabrück je grad u Donjoj Saskoj (Niedersachsen), Njemačka.

Novi!!: Franačka i Osnabrück · Vidi više »

Paderborn

Paderborn je grad u njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

Novi!!: Franačka i Paderborn · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Franačka i Papa · Vidi više »

Papinska Država

Papinska Država ili Crkvena Država (tal. Stato della Chiesa, lat. Status Ecclesiasticus) ime je povijesne države na području Apeninskog poluotoka koja je postojala od 754. do ujedinjenja Italije (1870.). Te je godine Giuseppe Garibaldi vojno porazio snage Papinske Države, srušio papinsku vlast i integrirao državu u Kraljevinu Italiju.

Novi!!: Franačka i Papinska Država · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Franačka i Pariz · Vidi više »

Pfennig

njemačke kovanice Pfennig je germanski naziv za sitni novac (denar) od X. stoljeća.

Novi!!: Franačka i Pfennig · Vidi više »

Pipin Mali

Pipin Mali (714. – 24. rujna 768.), prvi karolinški kralj 754. – 768.; postao je jedini vladar Franaka 747., a 754. ustupivši papi dio franačkoga teritorija koji će se kasnije razviti u moćnu Papinsku Državu, postao je kraljem Franačke.

Novi!!: Franačka i Pipin Mali · Vidi više »

Poganstvo

Ruševine grčkog hrama na Siciliji Poganstvo (lat.: paganus pagano; i pagus, selo, mjesto), pojam kojim su kršćani i Židovi nazivali pripadnike politeističkih religija.

Novi!!: Franačka i Poganstvo · Vidi više »

Popis franačkih kraljeva

Razdoblje franačkih kraljeva počinje vojnim osvajanjem franačkog naroda te osamostaljenjem Franačkog Kraljevstva, a završava Verdunskim ugovorom i razdvjanjem njihove države na Zapadnu Franačku (kasnije Kraljevina Francuska) te Središnju i Istočnu Franačku (kasnije Sveto Rimsko Carstvo).

Novi!!: Franačka i Popis franačkih kraljeva · Vidi više »

Rajna

Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.

Novi!!: Franačka i Rajna · Vidi više »

Rat

Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.

Novi!!: Franačka i Rat · Vidi više »

Ravenna

Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.

Novi!!: Franačka i Ravenna · Vidi više »

Ravenski egzarhat

Smještaj Ravenskog egzarhata Ravenski egzarhat ili Talijanski egzarhat (lat. Exarchatus Ravennatis) bio je središte bizantske moći u Italiji, od kraja 6. stoljeća do 751. godine, kada su posljednjeg egzarha (bizantskog upravitelja) ubili carski neprijatelji u Italiji, Langobardi.

Novi!!: Franačka i Ravenski egzarhat · Vidi više »

Rhône

Rhône je 813 km duga rijeka koja protječe kroz Švicarsku i jugoistočnu Francusku i ulijeva se u Sredozemno more deltom Camargue zapadno od Marseillea.

Novi!!: Franačka i Rhône · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Franačka i Rim · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Franačka i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Rimsko-njemački car

Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.

Novi!!: Franačka i Rimsko-njemački car · Vidi više »

Romanizirani Gali

Galorimski zidovi u Le Mansu. Romanizirani Gali, Galorimljani, Galo-Rimljani, galsko-rimska kultura odnosno galo-rimska kultura, pojam je kojim se označuje kultura odnosno civilizacija koja je nastala prožimanjem galske i rimske kulture.

Novi!!: Franačka i Romanizirani Gali · Vidi više »

Sasi

Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.

Novi!!: Franačka i Sasi · Vidi više »

Seoba naroda

Pojednostavljen prikaz Velika seoba naroda ili seoba naroda opisuje razdoblje koje je potreslo Rimsko Carstvo.

Novi!!: Franačka i Seoba naroda · Vidi više »

Sjever

Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".

Novi!!: Franačka i Sjever · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).

Novi!!: Franačka i Slovenski jezik · Vidi više »

Solid

Solid, oko 361. Solid (lat. solidus.

Novi!!: Franačka i Solid · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Franačka i Srednji vijek · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Novi!!: Franačka i Srpski jezik · Vidi više »

Starofranački jezik

Starofranački jezik (ISO 639-3: frk; fränkisch, old frankish, frankish), izumrli jezik koji po današnjoj klasifikaciji čini poseban ogranak germanskih jezika, kojim su se u 1.

Novi!!: Franačka i Starofranački jezik · Vidi više »

Starofrancuski jezik

Starofrancuski jezik (ISO 639: fro), povijesni jezik francuske podskupine indoeuropskih jezika koji se u srednjovjekovno doba između 10 i 15 stoljeća govorio na području današnje središnje i sjeverne Francuske i Belgije.

Novi!!: Franačka i Starofrancuski jezik · Vidi više »

Starofrizijski jezik

Starofrizijski jezik (ISO 639-3: ofs), povijesni jezik koji pripada skupini ingveonskih (sjevernomorskih) germanskih jezika.

Novi!!: Franačka i Starofrizijski jezik · Vidi više »

Starosaski jezik

Starosaski jezik (ISO 639-3: osx; Altnieder-deutsch), povijesni zapadnogermanski jezik ingveonske skupine kojim su od 8.

Novi!!: Franačka i Starosaski jezik · Vidi više »

Staroslavenski jezik

Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.

Novi!!: Franačka i Staroslavenski jezik · Vidi više »

Starovisokonjemački jezik

Starovisokonjemački jezik Starovisokonjemački jezik (althochdeutsch; ISO 639-3: goh), povijesni visokonjemački jezik koji se nekada, između 8.

Novi!!: Franačka i Starovisokonjemački jezik · Vidi više »

Stjepan II., papa

Stjepan II. († 26. travnja 757.) je bio papa od 752. do 757. Na službu je izabran nakon brze smrti njegovog prethodnika koji je također uzeo ime Stjepan, a umro je nakon samo četiri dana u službi, bez da je zaređen za biskupa.

Novi!!: Franačka i Stjepan II., papa · Vidi više »

Sveti Petar

Sveti Petar (aramejski Kefa, grčki Petros, latinski Petrus: stijena),Petar, sv.

Novi!!: Franačka i Sveti Petar · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Franačka i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Teodorik Veliki

Teodorik Veliki Ostrogotsko kraljevstvo Teodorik Veliki, poznat i pod latinskim nazivom Flavius Theodoricus (454. – 30. kolovoza 526.) je bio kralj Ostrogota (488. – 526.), regent Vizigota (511. - 526.) i vladar Italije.

Novi!!: Franačka i Teodorik Veliki · Vidi više »

Triens

Triens je trećina solida.

Novi!!: Franačka i Triens · Vidi više »

Ugovor

Ugovor je pravni posao zaključen suglasnim očitovanjem volja dviju ili više osoba usmjerenim na proizvođenje pravom dopuštenih pravnih učinaka koji se sastoje u postanku, prestanku ili promjeni pravnih odnosa.

Novi!!: Franačka i Ugovor · Vidi više »

Velesila

Velesila je nacija ili država koja ima sposobnost neovisno djelovati u svoju korist temeljem svojega utjecaja na međunarodnoj razini.

Novi!!: Franačka i Velesila · Vidi više »

Verdunski ugovor

Zemljovid Verdunskog ugovora nakon 843. Verdunski ugovor sklopljen je 10.

Novi!!: Franačka i Verdunski ugovor · Vidi više »

Vlast

Vlast je snaga podčinjavanja ljudi određenim naredbama uspostavljena nekim oblikom legitimnosti.

Novi!!: Franačka i Vlast · Vidi više »

Vođa

Vođa je titula koja se sada često povezuje uglavnom kultom ličnosti kod raznih diktatora.

Novi!!: Franačka i Vođa · Vidi više »

Vulgarni latinski jezik

Vulgarni latinski jezik (lat. sermo vulgaris) označava dijalekte latinskog jezika koji su se govorili prvenstveno u zapadnim provincijama Rimskog Carstva, sve dok se ti dijalekti, sve se više međusobno udaljavajući, u 9. stoljeću nisu razvili u zasebne romanske jezike.

Novi!!: Franačka i Vulgarni latinski jezik · Vidi više »

Zapadna Europa

tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.

Novi!!: Franačka i Zapadna Europa · Vidi više »

Zapadna Franačka

Zapadna Franačka (lat. Francia Occidentalis) ili Kraljevstvo Zapadnih Franaka (lat. Regnum Francorum Occidentalium) odnosi se na zapadni dio Franačkog Carstva koje je uspostavio Karlo Veliki.

Novi!!: Franačka i Zapadna Franačka · Vidi više »

Zapadni Goti

Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).

Novi!!: Franačka i Zapadni Goti · Vidi više »

Zapadno Rimsko Carstvo

Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.

Novi!!: Franačka i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »

10. kolovoza

10.

Novi!!: Franačka i 10. kolovoza · Vidi više »

10. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 10. stoljeće · Vidi više »

1653.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 1653. · Vidi više »

1806.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 1806. · Vidi više »

25. prosinca

25.

Novi!!: Franačka i 25. prosinca · Vidi više »

406.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 406. · Vidi više »

431.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 431. · Vidi više »

451.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 451. · Vidi više »

457.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 457. · Vidi više »

481.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 481. · Vidi više »

511.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 511. · Vidi više »

613.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 613. · Vidi više »

629.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 629. · Vidi više »

639.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 639. · Vidi više »

751.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 751. · Vidi više »

755.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 755. · Vidi više »

756.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 756. · Vidi više »

766.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 766. · Vidi više »

768.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 768. · Vidi više »

771.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 771. · Vidi više »

772.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 772. · Vidi više »

787.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 787. · Vidi više »

788.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 788. · Vidi više »

795.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 795. · Vidi više »

796.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 796. · Vidi više »

8. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 8. stoljeće · Vidi više »

800.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 800. · Vidi više »

804.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 804. · Vidi više »

812.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 812. · Vidi više »

814.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 814. · Vidi više »

823.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 823. · Vidi više »

840.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 840. · Vidi više »

843.

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 843. · Vidi više »

9. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Franačka i 9. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Franačka država, Franačko Carstvo, Franačko carstvo, Karolinška država.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »