Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Francesco Robba

Indeks Francesco Robba

Francesco Robba (Venecija, 1. svibnja 1698. – Zagreb, 24. siječnja 1757.) bio je znani talijanski barokni kipar koji je najveći dio svog života proveo radivši po Sloveniji, južnoj Austriji i Hrvatskoj.

59 odnosi: Apostol, Austrija, Barok, Crkva Marijina Navještenja u Ljubljani, Crkva sv. Jakoba u Ljubljani, Crkva sv. Katarine u Zagrebu, Družba Isusova, Gian Lorenzo Bernini, Habsburška Monarhija, Historicizam, Hrvatska, Ignacije Lojolski, Indija, Italija, Ivan Nepomuk, Japan, Katedrala sv. Nikole u Ljubljani, Kiparstvo, Klagenfurt, Križevci, Kripta, Krka (Slovenija), Ljubljana, Ljubljanica (rijeka), Luka Mislej, Mletačka Republika, Mramor, Nadbiskup, Oltar, Ostrogon, Pariz, Pietro Baratta, Rektor, Rim, Samostan, Sava, Slovenci, Slovenija, Sveti Franjo Ksaverski, Trg Navona, Venecija, Zagreb, Zagrebačka katedrala, 1. svibnja, 1698., 1711., 1716., 1720., 1722., 1727., ..., 1730., 1736., 1751., 1756., 1757., 1880., 1906., 1998., 24. siječnja. Proširite indeks (9 više) »

Apostol

Apostol (grč. apostolos »poslanik«; apo »od« + stellein »slati«).

Novi!!: Francesco Robba i Apostol · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Francesco Robba i Austrija · Vidi više »

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.

Novi!!: Francesco Robba i Barok · Vidi više »

Crkva Marijina Navještenja u Ljubljani

Crkva Navještenja Marijina Današnja župna crkva Navještenja Marijina sagrađena je prvotno kao crkva augustinaca.

Novi!!: Francesco Robba i Crkva Marijina Navještenja u Ljubljani · Vidi više »

Crkva sv. Jakoba u Ljubljani

Crkva sv. Jakoba Crkva sv.

Novi!!: Francesco Robba i Crkva sv. Jakoba u Ljubljani · Vidi više »

Crkva sv. Katarine u Zagrebu

Crkva svete Katarine Aleksandrijske je barokna crkva u Zagrebu, najpoznatija hrvatska barokna crkva.

Novi!!: Francesco Robba i Crkva sv. Katarine u Zagrebu · Vidi više »

Družba Isusova

Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.

Novi!!: Francesco Robba i Družba Isusova · Vidi više »

Gian Lorenzo Bernini

Gian Lorenzo Bernini (Giovanni Lorenzo Bernini) (Napulj, 7. prosinca 1598. – Rim, 28. studenog 1680.) je bio talijanski kipar, graditelj i slikar; glavni predstavnik baroka u Rimu i jedan od najznačajnijih baroknih umjetnika uopće.

Novi!!: Francesco Robba i Gian Lorenzo Bernini · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Francesco Robba i Habsburška Monarhija · Vidi više »

Historicizam

Historicizam (njemački: Historizismus, francuski: historicisme) ili historizam (njem. Historismus, franc. historisme) je pojava u teoriji književnosti, filozofiji i likovnim umjetnostima 19. stoljeća nastala romantičarskim buđenjem zanimanja za prošlost i intenzivne brige za čuvanje spomenika kulture.

Novi!!: Francesco Robba i Historicizam · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Francesco Robba i Hrvatska · Vidi više »

Ignacije Lojolski

Ignacije Lojolski (pravo ime Íñigo López de Loyola, Azpeitia, 23. listopada 1491. – Rim, 31. srpnja 1556.), španjolski svetac i utemeljitelj Družbe Isusove.

Novi!!: Francesco Robba i Ignacije Lojolski · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: Francesco Robba i Indija · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Francesco Robba i Italija · Vidi više »

Ivan Nepomuk

Ivan Nepomuk (Nepomuk kraj Plzena, oko 1345. – Prag, 20. ožujka 1393.), svetac Rimokatoličke Crkve, mučenik, zaštitnik Češke i grada Praga.

Novi!!: Francesco Robba i Ivan Nepomuk · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Francesco Robba i Japan · Vidi više »

Katedrala sv. Nikole u Ljubljani

Katedrala sv. Nikole Iluzionistička freska Giulija Quaglija na svodu Katedrala sv.

Novi!!: Francesco Robba i Katedrala sv. Nikole u Ljubljani · Vidi više »

Kiparstvo

Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.

Novi!!: Francesco Robba i Kiparstvo · Vidi više »

Klagenfurt

Klagenfurt (hrv. Celovac, slov. Celovec) je statutarni grad u Austriji, i glavni grad savezne države Koruške.

Novi!!: Francesco Robba i Klagenfurt · Vidi više »

Križevci

Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.

Novi!!: Francesco Robba i Križevci · Vidi više »

Kripta

katedrale u Canterburyju Kripta (grčki κρυπτη, kryptē) je prostorija ispod posvećene ili javne građevine.

Novi!!: Francesco Robba i Kripta · Vidi više »

Krka (Slovenija)

Rijeka Krka u Sloveniji, s 93 km najduža je slovenska rijeka.

Novi!!: Francesco Robba i Krka (Slovenija) · Vidi više »

Ljubljana

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.

Novi!!: Francesco Robba i Ljubljana · Vidi više »

Ljubljanica (rijeka)

Ljubljanica je rijeka koja teče kroz glavni grad Slovenije - Ljubljanu.

Novi!!: Francesco Robba i Ljubljanica (rijeka) · Vidi više »

Luka Mislej

Luka Mislej (Lukas Mislej) (Vipavska dolina, listopad 1670. – Škofja Loka, 1727.) bio je slovenski kipar, vlasnik velike klesarske radiionice i crkveni dekorater-slikar. On je sav svoj imetak; kuću i radionicu u Ljubljani, prepustio svom suradniku Francescu Robbi, koji se 1722. oženio njegovom kćerkom Terezom.

Novi!!: Francesco Robba i Luka Mislej · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Francesco Robba i Mletačka Republika · Vidi više »

Mramor

Mramor Taj Mahal - svjetski poznati spomenik načinjen je od mramora Mramor (latinski marmor Brački mramor (pučiški kamenolom) je cijenjen u cijelome svijetu te su mnoge građevine koristile upravo ovaj kamen (od Teodorikovog mauzoleja u Ravenni iz 5. st. do Bijele kuće u Washingtonu). Kada govorimo o bračkom mramoru moramo imati na umu da se zapravo ne radi o mramoru. Drugo ime za brački mramor je i "sivac".

Novi!!: Francesco Robba i Mramor · Vidi više »

Nadbiskup

Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.

Novi!!: Francesco Robba i Nadbiskup · Vidi više »

Oltar

Helenistički ''Pergamonski oltar'' u Berlinskom muzeju. Eufrazijeve bazilike u Poreču. Oltar (latinski: altare) ili žrtvenik je svako mjesto gdje se prinosi žrtva, vrši bogoslužje ili bilo koja druga vrsta religijske ceremonije.

Novi!!: Francesco Robba i Oltar · Vidi više »

Ostrogon

Ostrogon ili Ostrigon Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađarski: Esztergom, latinski: Strigonium, njemački: Gran, poljski: Ostrzyhom, slovački: Ostrihom, turski: Estergon, rumunjski: Strigoniu) je grad na sjeveru Mađarske udaljen oko 50 km od Budimpešte.

Novi!!: Francesco Robba i Ostrogon · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Francesco Robba i Pariz · Vidi više »

Pietro Baratta

Pietro Baratta (Carrara, Italija, 1659. - ? 1729.) bio je talijanski barokni kipar koji je najveći dio svog života proveo radivši u svojoj radionici u Veneciji u kojoj se kiparstvu naučio i znani Francesco Robba.

Novi!!: Francesco Robba i Pietro Baratta · Vidi više »

Rektor

Rektor (od latinskog regere.

Novi!!: Francesco Robba i Rektor · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Francesco Robba i Rim · Vidi više »

Samostan

Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.

Novi!!: Francesco Robba i Samostan · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Francesco Robba i Sava · Vidi više »

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Novi!!: Francesco Robba i Slovenci · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Francesco Robba i Slovenija · Vidi više »

Sveti Franjo Ksaverski

Franjo Ksaverski (bask.: Frantzisko Xabierkoa, špa.: Francisco Javier; Xabier, 7. travnja, 1506. – otok Shangchuan ispred Kantona (Guangzhou), Kina, 3. prosinca, 1552.), jedan od najistaknutijih isusovačkih misionara (upoznavši se s Ignacijem Lojolskim bio je među utemeljiteljima isusovačkoga reda), misionar u Indiji, Malaji, Šri Lanki, Japanu.

Novi!!: Francesco Robba i Sveti Franjo Ksaverski · Vidi više »

Trg Navona

Caspar van Wittel, ''Trg Navona'' 1699. god. Trg Navona (tal.: Piazza Navona) je barokni gradski trg u Rimu (Italija) kojeg je dizajnirao Bernini tako da je zadržao oblik starorimskog hipodroma koji se nalazio na tom mjestu.

Novi!!: Francesco Robba i Trg Navona · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Francesco Robba i Venecija · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Francesco Robba i Zagreb · Vidi više »

Zagrebačka katedrala

Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Novi!!: Francesco Robba i Zagrebačka katedrala · Vidi više »

1. svibnja

1.

Novi!!: Francesco Robba i 1. svibnja · Vidi više »

1698.

Bez opisa.

Novi!!: Francesco Robba i 1698. · Vidi više »

1711.

Bez opisa.

Novi!!: Francesco Robba i 1711. · Vidi više »

1716.

Bez opisa.

Novi!!: Francesco Robba i 1716. · Vidi više »

1720.

Bez opisa.

Novi!!: Francesco Robba i 1720. · Vidi više »

1722.

Bez opisa.

Novi!!: Francesco Robba i 1722. · Vidi više »

1727.

Bez opisa.

Novi!!: Francesco Robba i 1727. · Vidi više »

1730.

Bez opisa.

Novi!!: Francesco Robba i 1730. · Vidi više »

1736.

Bez opisa.

Novi!!: Francesco Robba i 1736. · Vidi više »

1751.

Bez opisa.

Novi!!: Francesco Robba i 1751. · Vidi više »

1756.

Bez opisa.

Novi!!: Francesco Robba i 1756. · Vidi više »

1757.

Bez opisa.

Novi!!: Francesco Robba i 1757. · Vidi više »

1880.

Bez opisa.

Novi!!: Francesco Robba i 1880. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: Francesco Robba i 1906. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Francesco Robba i 1998. · Vidi više »

24. siječnja

24.

Novi!!: Francesco Robba i 24. siječnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »