Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Franci

Indeks Franci

Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.

49 odnosi: Aachen, Španjolska, Belgija, Brukteri, Dinastija, Dunav, Europa, Framcuska, Franačka, Frankonija, Galija (rimska provincija), Germani, Grgur iz Toursa, Hessen, Karolinzi, Kazuari, Kimerijci, Klodvig I., Kralj, Kraljevina, Kršćanstvo, Loire, Merovinzi, Metz, Nizozemska, Panonija, Poganstvo, Popis franačkih kraljeva, Porajnje, Povjesničar, Rajna, Rim, Rimljani, Rimsko Carstvo, Schelde, Seine, Skiti, Tarragona, Ujedinjeno Kraljevstvo, Zapadno Rimsko Carstvo, 166., 2. stoljeće, 250., 3. stoljeće, 367., 369., 594., 7. stoljeće, 9. stoljeće.

Aachen

Aachen (od zapadno-germanskog Ahha.

Novi!!: Franci i Aachen · Vidi više »

Španjolska

Kraljevina Španjolska (španjolski: Reino de España, katalonski: Regne d'Espanya, baskijski: Espainiako Erresuma, okcitanski: Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom, te s britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga.

Novi!!: Franci i Španjolska · Vidi više »

Belgija

Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10,8 milijuna stanovnika. Sa 355 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Većinu stanovnika čine Flamanci (oko 60%) i Valonci (30%). Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Franci i Belgija · Vidi više »

Brukteri

Germanska plemena oko 50. g. Brukteri (lat. Bructeri) su bili značajno germansko pleme koje je od 1.

Novi!!: Franci i Brukteri · Vidi više »

Dinastija

Dinastija je naziv za članove iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.

Novi!!: Franci i Dinastija · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Franci i Dunav · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije.

Novi!!: Franci i Europa · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Franci i Framcuska · Vidi više »

Franačka

Franačke ekspanzije Franačka je država koju je 511. godine ustanovio Klodvig iz dinastije Merovinga nakon seobe germanskog plemena zvanog Franci na područje nekadašnje rimske provincije Galije, današnje Francuske.

Novi!!: Franci i Franačka · Vidi više »

Frankonija

grb Frankonije karta današnje Frankonije Karta Frankonije po okruzima Frankonija (njem. Franken) je njemačka povijesna i jezična regija koja obuhvaća sjeverne dijelove današnje Bavarske i oblasti koje se s njom graniče ne zapadu u Baden-Württemberg.

Novi!!: Franci i Frankonija · Vidi više »

Galija (rimska provincija)

Rimska rovincija Galija Galija, povijesno područje i rimska provincija koje se poklapa približno s područjem današnje Francuske (Transalpinska Galija).

Novi!!: Franci i Galija (rimska provincija) · Vidi više »

Germani

Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).

Novi!!: Franci i Germani · Vidi više »

Grgur iz Toursa

Sveti Grgur iz Toursa (Clermont, 30. studenoga 538. - Tours, 17. studenoga 594.), kršćanski svetac i povjesničar.

Novi!!: Franci i Grgur iz Toursa · Vidi više »

Hessen

Hessen je savezna zemlja ('bundesland') u centralnom dijelu Njemačke.

Novi!!: Franci i Hessen · Vidi više »

Karolinzi

Karla Velikog s natpisom KAROLVS IMP AVG (''Karolus imperator augustus'') Karolinzi (znani i kao Arnulfingi, po jednom od predaka roda biskupu iz Metza Arnulfu, umro 641., ili Karlingi) je bila poznata franačka plemićka obitelj koja se nakon Merovinga popela na franačko prijestolje i uspostavila dinastiju, koja je tri stoljeća vladala brojnim europskim državama.

Novi!!: Franci i Karolinzi · Vidi više »

Kazuari

Kazuari su porodica ptica neletačica, koja nastava Australiju i Novu Gvineju.

Novi!!: Franci i Kazuari · Vidi više »

Kimerijci

Kimerijci ili Kimerani (grč. Κιμμέριοι - Kimmerioi), drevni nomadski narod koji je tijekom starog vijeka naseljavao sjeverne obale Crnog moraVidi:• Opća i nacionalna enciklopedija: • Hrvatski obiteljski leksikon:.

Novi!!: Franci i Kimerijci · Vidi više »

Klodvig I.

Klodvig I. Klodvig I. (466. - 511.), franački kralj od 481 - 511.

Novi!!: Franci i Klodvig I. · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: Franci i Kralj · Vidi više »

Kraljevina

Kraljevina je društveno uređenje u kojem državom vladaju kralj i kraljica.

Novi!!: Franci i Kraljevina · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Franci i Kršćanstvo · Vidi više »

Loire

Loire (u hrvatskim tekstovima i kroatizirano Loara, francuski izgovor ​; okcitanski: Léger; bretonski: Liger) je svojom dužinom od 1020 km najduža rijeka u Francuskoj.

Novi!!: Franci i Loire · Vidi više »

Merovinzi

Merovinško kraljevstvo Merovinzi su dinastija franačkih kraljeva, koja je vladala Franačkom od 481. do 751. godine.

Novi!!: Franci i Merovinzi · Vidi više »

Metz

Metz je grad u sjeveroistočnom dijelu Francuske, administrativno središte pokrajine Lorraine i prefektura departmana Moselle.

Novi!!: Franci i Metz · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568-1648) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Niskih Zemalja. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno sa Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Franci i Nizozemska · Vidi više »

Panonija

Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.

Novi!!: Franci i Panonija · Vidi više »

Poganstvo

Ruševine grčkog hrama na Siciliji Poganstvo (lat.: paganus pagano; i pagus, selo, mjesto), pojam kojim su kršćani i Židovi nazivali pripadnike politeističkih religija.

Novi!!: Franci i Poganstvo · Vidi više »

Popis franačkih kraljeva

Razdoblje franačkih kraljeva počinje s osvajanjem Francuske, a završava smrću Ludovika I. Pobožnog i nastankom državnih prethodnika Francuske, Njemačke i Italije.

Novi!!: Franci i Popis franačkih kraljeva · Vidi više »

Porajnje

Velika Britanija - tamnocrveno; Belgija - žuto; francusko-belgijska okupacija Ruhra - žuto-plavo Porajnje ili Rheinland označava sve oblasti uz obale rijeke Rajne.

Novi!!: Franci i Porajnje · Vidi više »

Povjesničar

Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.

Novi!!: Franci i Povjesničar · Vidi više »

Rajna

Loreley stijena u njemačkoj pokrajini Porajnje i Falačka Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.

Novi!!: Franci i Rajna · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Franci i Rim · Vidi više »

Rimljani

Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Franci i Rimljani · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja tri desetljeća prije Krista.

Novi!!: Franci i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Schelde

Schelde (francuski Escaut, nizozemski Schelde) je rijeka u zapadnoj Europi.

Novi!!: Franci i Schelde · Vidi više »

Seine

Rijeka Seine s Eiffelovog tornja u Parizu Seine (Sena) je rijeka u sjevernoj Francuskoj.

Novi!!: Franci i Seine · Vidi više »

Skiti

Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.

Novi!!: Franci i Skiti · Vidi više »

Tarragona

Tarragona je grad u istoimenoj španjolskoj provinciji Tarragona, na južnoj obali španjolske autonomne zajednice Katalonije.

Novi!!: Franci i Tarragona · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske je država u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo, ili manje točno kao Velika Britanija ili Britanija. Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, regijom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske izdvojili iz UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo je smješteno na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su zavisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Franci i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Zapadno Rimsko Carstvo

Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395.

Novi!!: Franci i Zapadno Rimsko Carstvo · Vidi više »

166.

Bez opisa.

Novi!!: Franci i 166. · Vidi više »

2. stoljeće

2.

Novi!!: Franci i 2. stoljeće · Vidi više »

250.

Bez opisa.

Novi!!: Franci i 250. · Vidi više »

3. stoljeće

3.

Novi!!: Franci i 3. stoljeće · Vidi više »

367.

Bez opisa.

Novi!!: Franci i 367. · Vidi više »

369.

Bez opisa.

Novi!!: Franci i 369. · Vidi više »

594.

Bez opisa.

Novi!!: Franci i 594. · Vidi više »

7. stoljeće

7.

Novi!!: Franci i 7. stoljeće · Vidi više »

9. stoljeće

9.

Novi!!: Franci i 9. stoljeće · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »