Brže od pregledniku!
31 odnosi: Brijunska deklaracija, Dražen Budiša, Država, Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatska stranka prava, Hrvatski sabor, Hrvoje Šarinić, Ivić Pašalić, Josip Manolić, Lobor, Oružane snage Republike Hrvatske, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbi, Vlada Republike Hrvatske, 12. kolovoza, 12. listopada, 15. siječnja, 17. srpnja, 1939., 1990., 1991., 1992., 25. lipnja, 7. srpnja, 8. listopada, 8. studenoga.
Brijunska deklaracija
Brijunska deklaracija ili Brijunski sporazum je deklaracija donesena 8. srpnja 1991., kojom je proglašenje hrvatske samostalnosti odgođeno na tri mjeseca, do 8. listopada 1991. Tijekom raspada Jugoslavije i izbijanja rata u Sloveniji, a zatim i u Hrvatskoj, hrvatski sabor 25. lipnja 1991. donosi ustavnu odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.
Novi!!: Franjo Gregurić i Brijunska deklaracija · Vidi više »
Dražen Budiša
Dražen Budiša (Drniš, 25. srpnja 1948.), hrvatski je političar.
Novi!!: Franjo Gregurić i Dražen Budiša · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Franjo Gregurić i Država · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Franjo Gregurić i Franjo Tuđman · Vidi više »
Gojko Šušak
Gojko Šušak (Široki Brijeg, 16. ožujka 1945. – Zagreb, 3. svibnja 1998.), bio je hrvatski političar i ministar obrane Republike Hrvatske od 1991.
Novi!!: Franjo Gregurić i Gojko Šušak · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Franjo Gregurić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Franjo Gregurić i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska socijalno-liberalna stranka
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.
Novi!!: Franjo Gregurić i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »
Hrvatska stranka prava
Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Franjo Gregurić i Hrvatska stranka prava · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Franjo Gregurić i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvoje Šarinić
Hrvoje Šarinić (Sušak, 17. veljače 1935. – Zagreb, 21. srpnja 2017.), bio je hrvatski političar, četvrti predsjednik Vlade Republike Hrvatske (od 12. kolovoza 1992. do 3. travnja 1993.).
Novi!!: Franjo Gregurić i Hrvoje Šarinić · Vidi više »
Ivić Pašalić
Ivić Pašalić (Šujica, Tomislavgrad, 3. studenoga 1960.), hrvatski liječnik, političar i poduzetnik.
Novi!!: Franjo Gregurić i Ivić Pašalić · Vidi više »
Josip Manolić
Josip Manolić (Kalinovac kraj Đurđevca, 22. ožujka 1920.), hrvatski (prije jugoslavenski) političar, drugi predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a prvi u Republici Hrvatskoj, prvi predsjednik Županijskog doma Hrvatskog sabora, partizanski borac u Drugom svjetskom ratu, hrvatski obavještajac i bivši visokopozicionirani pripadnik UDBA-e.
Novi!!: Franjo Gregurić i Josip Manolić · Vidi više »
Lobor
Lobor je općina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Franjo Gregurić i Lobor · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: Franjo Gregurić i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske (kolokvijalno premijer) nalazi se na čelu hrvatske vlade, koja provodi izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Franjo Gregurić i Predsjednik Vlade Republike Hrvatske · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Franjo Gregurić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Franjo Gregurić i Srbi · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Franjo Gregurić i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
12. kolovoza
12.
Novi!!: Franjo Gregurić i 12. kolovoza · Vidi više »
12. listopada
12.
Novi!!: Franjo Gregurić i 12. listopada · Vidi više »
15. siječnja
15.
Novi!!: Franjo Gregurić i 15. siječnja · Vidi više »
17. srpnja
17.
Novi!!: Franjo Gregurić i 17. srpnja · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Gregurić i 1939. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Gregurić i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Gregurić i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Franjo Gregurić i 1992. · Vidi više »
25. lipnja
25.
Novi!!: Franjo Gregurić i 25. lipnja · Vidi više »
7. srpnja
7.
Novi!!: Franjo Gregurić i 7. srpnja · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Franjo Gregurić i 8. listopada · Vidi više »
8. studenoga
8.
Novi!!: Franjo Gregurić i 8. studenoga · Vidi više »
