Brže od pregledniku!
31 odnosi: Alojzije Stepinac, Collegium Germanicum et Hungaricum, Drugi vatikanski sabor, Franjo Kuharić, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Informativna katolička agencija, Kardinal, Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, Klasična gimnazija u Zagrebu, Nadbiskup, Osijek, Papinsko sveučilište Gregoriana, Pavao VI., Prezbiter, Rim, Zagreb, Zagrebačka nadbiskupija, 1905., 1930., 1954., 1960., 1965., 1981., 2. listopada, 21. kolovoza, 21. rujna, 22. veljače, 26. listopada, 30. prosinca.
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Franjo Šeper i Alojzije Stepinac · Vidi više »
Collegium Germanicum et Hungaricum
Collegium Germanicum et Hungaricum ili kraće Collegium Germanicum je sjemenište za rimokatoličke svećenike na njemačkom jeziku.
Novi!!: Franjo Šeper i Collegium Germanicum et Hungaricum · Vidi više »
Drugi vatikanski sabor
Bazilike sv.Petra u kojoj se održavao Drugi vatikanski sabor Drugi vatikanski sabor bio je 21.
Novi!!: Franjo Šeper i Drugi vatikanski sabor · Vidi više »
Franjo Kuharić
Franjo Kuharić (Gornji Pribić, 15. travnja 1919. – Zagreb, 11. ožujka 2002.), hrvatski kardinal, počasni akademik HAZU.
Novi!!: Franjo Šeper i Franjo Kuharić · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Šeper i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Franjo Šeper i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Franjo Šeper i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Informativna katolička agencija
Informativna katolička agencija (IKA) hrvatska je katolička novinska agencija.
Novi!!: Franjo Šeper i Informativna katolička agencija · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Franjo Šeper i Kardinal · Vidi više »
Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu
Zagrebački bogoslovni fakultet Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu slijedi razvitak filozofsko-teoloških studija koje je prije sedam i pol stoljeća u Zagrebu pokrenuo zagrebački biskup Stjepan II. Babonić (1227. – 1247).
Novi!!: Franjo Šeper i Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Franjo Šeper i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Novi!!: Franjo Šeper i Nadbiskup · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Franjo Šeper i Osijek · Vidi više »
Papinsko sveučilište Gregoriana
Papinsko sveučilište Gregoriana ili samo Gregoriana, (tal. Pontificia Università Gregoriana), katoličko je i papinsko sveučilište u Rimu.
Novi!!: Franjo Šeper i Papinsko sveučilište Gregoriana · Vidi više »
Pavao VI.
Sveti Pavao VI. lat. Sanctus Paulus PP.
Novi!!: Franjo Šeper i Pavao VI. · Vidi više »
Prezbiter
Prezbiter (grč. presbyteros: stariji, starješina; crkv. latinski presbyter: svećenik; starocrkvenoslavenski: презвитерь), naziv za člana židovskog velikog vijeća (prezbiterija ili sinedrija), za starješinu sinagoge u Palestini i za osobu koja vrši službu predstojnika u kršćanskoj zajednici.
Novi!!: Franjo Šeper i Prezbiter · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Franjo Šeper i Rim · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Franjo Šeper i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka nadbiskupija
Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Novi!!: Franjo Šeper i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Šeper i 1905. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Šeper i 1930. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Šeper i 1954. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Šeper i 1960. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Franjo Šeper i 1965. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Šeper i 1981. · Vidi više »
2. listopada
2.
Novi!!: Franjo Šeper i 2. listopada · Vidi više »
21. kolovoza
21.
Novi!!: Franjo Šeper i 21. kolovoza · Vidi više »
21. rujna
21.
Novi!!: Franjo Šeper i 21. rujna · Vidi više »
22. veljače
22.
Novi!!: Franjo Šeper i 22. veljače · Vidi više »
26. listopada
26.
Novi!!: Franjo Šeper i 26. listopada · Vidi više »
30. prosinca
30.
Novi!!: Franjo Šeper i 30. prosinca · Vidi više »
