Brže od pregledniku!
18 odnosi: Franjevci, Hrvatska, Istarska županija, Ivan Andrija Balbi, Izviđači, Jadransko more, Kamp, Mali nogomet, Napoleon Bonaparte, Odbojka, Otok, Pula, Ronjenje, Samostan i crkva sv. Antuna u Puli, Stolni tenis, 18. stoljeće, 1806., 1920..
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Veruda (otok) i Franjevci · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Veruda (otok) i Hrvatska · Vidi više »
Istarska županija
Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).
Novi!!: Veruda (otok) i Istarska županija · Vidi više »
Ivan Andrija Balbi
Ivan Andrija Balbi (tal. Giovanni Andrea (Giannandrea)) (Krk, 10. ožujka 1692. – Pula, 23. listopada 1771.), Istra: kalendar godišnjica 2011.(pristupljeno 4. lipnja 2015.) hrvatski katolički svećenik ninski i puljski biskup, iz mletačke plemićke obitelji Balbi iz koje su potekli mnogobrojni crkveni dostojanstvenici, a u koja je u Hrvatskoj vezana za otok Krk i nekoliko istarskih mjesta.
Novi!!: Veruda (otok) i Ivan Andrija Balbi · Vidi više »
Izviđači
Znak Svjetske organizacije izviđačkog pokreta Znak krovne organizacije - Saveza izviđača Hrvatske Izviđači (skauti) su pokret za djecu i mladež, a u ostvarivanju ciljeva i programa im pomažu odrasli članovi organizacije.
Novi!!: Veruda (otok) i Izviđači · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Veruda (otok) i Jadransko more · Vidi više »
Kamp
Izgled tipičnog autokampa Kamp (engleski: campsite, njemački: campingplatz, od latinskog campus.
Novi!!: Veruda (otok) i Kamp · Vidi više »
Mali nogomet
Mali nogomet Mali nogomet je nogomet na igralištu manjih dimenzija od uobičajena.
Novi!!: Veruda (otok) i Mali nogomet · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Veruda (otok) i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Odbojka
Utakmica odbojke za žene Odbojka je sport s loptom u kojem se dvije suparničke momčadi natječu na terenu s razapetom mrežom na sredini.
Novi!!: Veruda (otok) i Odbojka · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Veruda (otok) i Otok · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Veruda (otok) i Pula · Vidi više »
Ronjenje
Današnja ronilačka oprema Ronjenje je danas jedan od sportova koji se najbrže širi svijetom, a oduvijek je postojala čovjekova želja da se spusti ispod površine mora, jezera, bilo u svrhu spašavanja, lova, rekreacije ili vojne svrhe.
Novi!!: Veruda (otok) i Ronjenje · Vidi više »
Samostan i crkva sv. Antuna u Puli
Crkva sv. Antuna Padovanskog u Puli s 45 m visokim zvonikom. Samostan i crkva sv.
Novi!!: Veruda (otok) i Samostan i crkva sv. Antuna u Puli · Vidi više »
Stolni tenis
Stolni tenis Stolni tenis je sport u kome se natječu dva (ili četiri) igrača koji lopticu udaraju reketom na stolu za stolni tenis.
Novi!!: Veruda (otok) i Stolni tenis · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Veruda (otok) i 18. stoljeće · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Veruda (otok) i 1806. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Veruda (otok) i 1920. · Vidi više »
