Brže od pregledniku!
50 odnosi: Aarhus, Šiauliai, Švedska, Danska, Esbjerg, Finska, Fredericia (općina), Gradonačelnik, Grenland, Härnösand, Henrik Pontoppidan, Južna Danska, Jylland, Kopenhagen, Litva, Luka, Nijemci, Njemačka, Nobelova nagrada za književnost, Norveška, Općina, Prehrambena industrija, Schleswig-Holstein, Tekstilna industrija, Thomas Sørensen, Tridesetogodišnji rat, Vojarna, Zemljopisno područje, 15. prosinca, 1650., 1664., 1849., 1857., 1881., 1899., 1930., 1943., 1947., 1948., 1954., 1957., 1962., 1976., 1981., 1987., 1993., 2012., 2013., 22. travnja, 6. srpnja.
Aarhus
Gradsko kazalište Aarhus (od 1948. do 31. prosinca 2010. imenom Århus) je drugi grad po veličini u Danskoj i najveća danska luka.
Novi!!: Fredericia i Aarhus · Vidi više »
Šiauliai
Šiauliai (izgovara se "Šauljaj") (njemački: Schaulen, poljski: Szawle) je četvrti po veličini grad u Litvi.
Novi!!: Fredericia i Šiauliai · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Fredericia i Švedska · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Fredericia i Danska · Vidi više »
Esbjerg
Vodotoranj Esbjerg je grad u Danskoj na zapadu poluotoka Jutlanda u regiji Južna Danska.
Novi!!: Fredericia i Esbjerg · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Fredericia i Finska · Vidi više »
Fredericia (općina)
Fredericia je općina u danskoj regiji Južna Danska.
Novi!!: Fredericia i Fredericia (općina) · Vidi više »
Gradonačelnik
Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu mjesne zajednice ili samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.
Novi!!: Fredericia i Gradonačelnik · Vidi više »
Grenland
Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.
Novi!!: Fredericia i Grenland · Vidi više »
Härnösand
Härnösand je grad i središte istoimene općine u švedskoj županiji Västernorrland.
Novi!!: Fredericia i Härnösand · Vidi više »
Henrik Pontoppidan
Henrik Pontoppidan (Fredericia, 24. srpnja 1857. – Ordrup pokraj Kopenhagena, 21. kolovoza 1943.) danski je književnik.
Novi!!: Fredericia i Henrik Pontoppidan · Vidi više »
Južna Danska
200px Južna Danska (Syddanmark) je danska regija.
Novi!!: Fredericia i Južna Danska · Vidi više »
Jylland
Jylland Jylland (danski Jylland, njemački Jütland) je poluotok na sjeveru Europe.
Novi!!: Fredericia i Jylland · Vidi više »
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Novi!!: Fredericia i Kopenhagen · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Fredericia i Litva · Vidi više »
Luka
Riječka luka Morska luka u Szczecinu, Poljska Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke.
Novi!!: Fredericia i Luka · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Fredericia i Nijemci · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Fredericia i Njemačka · Vidi više »
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
Novi!!: Fredericia i Nobelova nagrada za književnost · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Fredericia i Norveška · Vidi više »
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Novi!!: Fredericia i Općina · Vidi više »
Prehrambena industrija
Industrijska proizvodnja sira Prehrambena industrija gospodarska je grana koja se bavi preradom poljoprivrednih proizvoda.
Novi!!: Fredericia i Prehrambena industrija · Vidi više »
Schleswig-Holstein
Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.
Novi!!: Fredericia i Schleswig-Holstein · Vidi više »
Tekstilna industrija
Proizvodna hala u tekstilnoj tvornici Tekstilna industrija je industrija koja se bavi proizvodnjom prediva, pletiva, tkanina i gotovih proizvoda od tekstila, od prirodnih materijala poput vune, pamuka i svile, ili umjetnih materijala.
Novi!!: Fredericia i Tekstilna industrija · Vidi više »
Thomas Sørensen
Thomas Løvendahl Sørensen (Fredericia, 12. lipnja 1976.) umirovljeni je danski nogometni vratar.
Novi!!: Fredericia i Thomas Sørensen · Vidi više »
Tridesetogodišnji rat
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.
Novi!!: Fredericia i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »
Vojarna
Vojarna je vojni ili policijski sustav zgrada ili pojedinačna zgrada, u kojem su smješteni vojnici ili vojni policajci.
Novi!!: Fredericia i Vojarna · Vidi više »
Zemljopisno područje
Jedan od prikaza hrvatskih pokrajina (krajeva/makroregija):Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Planinska Hrvatska, Sjeverna hrvatska obala, Južna hrvatska obala. Zemljopisno područje ili zemljopisna regija (od engleskog izraza geographical region ili talijanskog Regione) je naziv koji može označavati prirodno-zemljopisno područje (s obzirom na tlo, klimu, vegetaciju, ekologiju i dr.) ili društveno-zemljopisno područje (s obzirom na gospodarstvo, naselja, stanovništvo...). Naziv se najčešće koristi za područje koje je manje-više jasno razgraničeno svojim prirodnim obilježjima (granice koje mogu biti rijeke, planine,...) i koje ima posebnosti vezane s kulturom ili poviješću određenog kraja.
Novi!!: Fredericia i Zemljopisno područje · Vidi više »
15. prosinca
15.
Novi!!: Fredericia i 15. prosinca · Vidi više »
1650.
Bez opisa.
Novi!!: Fredericia i 1650. · Vidi više »
1664.
Bez opisa.
Novi!!: Fredericia i 1664. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Fredericia i 1849. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Fredericia i 1857. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Fredericia i 1881. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Fredericia i 1899. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Fredericia i 1930. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Fredericia i 1943. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Fredericia i 1947. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Fredericia i 1948. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Fredericia i 1954. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Fredericia i 1957. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Fredericia i 1962. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Fredericia i 1976. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Fredericia i 1981. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Fredericia i 1987. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Fredericia i 1993. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Fredericia i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Fredericia i 2013. · Vidi više »
22. travnja
22.
Novi!!: Fredericia i 22. travnja · Vidi više »
6. srpnja
6.
Novi!!: Fredericia i 6. srpnja · Vidi više »
