Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Fresnelova zrcala

Indeks Fresnelova zrcala

Fresnelova leća ili Fresnelova zrcala se obično koriste na svjetlima svjetionika. valne prirode svjetlosti, a nju možemo izvesti pomoću takozvanih Fresnelovih zrcala. Fresnelova zrcala ili Fresnelova leća je leća velikoga vidnoga kuta, a male debljine.

24 odnosi: Amplituda, Atom, Augustin Jean Fresnel, Fizičar, Interferencija valova, Koherencija, Kut, Leća (optika), Pokus, Ravno zrcalo, Refleksija, Refrakcija, Sabirna leća, Spektar (boja), Stojni val, Svjetionik, Svjetlosna jakost, Svjetlost, Titranje, Umjetni izvori svjetla, Val, Valna teorija, Vidni kut, Zraka.

Amplituda

Amplituda prikazane valne funkcije označena je kao ''y'' Amplituda je u fizici najveći otklon (elongacija) od srednje vrijednosti veličine kojom se opisuje val ili titranje.

Novi!!: Fresnelova zrcala i Amplituda · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svijetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerovatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Novi!!: Fresnelova zrcala i Atom · Vidi više »

Augustin Jean Fresnel

Augustin Jean Fresnel ili Augustin Fresnel (Broglie, 10. svibnja 1788. - Ville-d'Auray, 14. lipnja 1827.), francuski fizičar.

Novi!!: Fresnelova zrcala i Augustin Jean Fresnel · Vidi više »

Fizičar

Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.

Novi!!: Fresnelova zrcala i Fizičar · Vidi više »

Interferencija valova

Interferencija dvaju kružnih valova. Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni). Newtonovi kolobari ili prsteni. Interferencija svjetlosti između 2 izvora za različite valne duljine i udaljenosti između njih. ''Very Large Array'', puno malih radio teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki radio teleskop. Interferencija valova je međudjelovanje dvaju ili više valova (redovito jednake valne duljine) koji istodobno prolaze kroz isti prostor.

Novi!!: Fresnelova zrcala i Interferencija valova · Vidi više »

Koherencija

* koherencija (lat. cohaerentia: sveza, povezanost), u filozofiji, je povezanost nečega što pripada zajedno, logička i osjećajna dosljednost između dvaju istodobnih procesa i uzajamna ovisnost mišljenja i djelovanja.

Novi!!: Fresnelova zrcala i Koherencija · Vidi više »

Kut

Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku.

Novi!!: Fresnelova zrcala i Kut · Vidi više »

Leća (optika)

Bikonveksna optička leća. sabirnih leća: a) bikonveksna b) plankonveksna c) konkavkonveksna. Rastresne leće mogu biti: d) bikonkavne, e) plankonkavne ili f) konveksno-konkavne. žarištu, pa se tu može na primjer zapaliti šibica. Ispupčena, konveksna, sabirna ili konvergentna optička leća. Sabirna leća je tijela ispupčena središta koja upadni paralelni snop svjetlosnih zraka skupljaju u jednu točku, žarište, s druge strane leće. Udubljena, konkavna, rastresna ili divergentna optička leća. žarišta) ispred leće. Skica uz jednadžbu optičke leće. Sferna aberacija kod leće (dolje). zrcala. Konstrukcija slike kod sabirne leće. povećala. Konstrukcija slike kod rastresne leće. Optička leća (ili samo leća) je predmet od prozirnoga materijala (stakla, kremena, plastike), omeđen dvjema površinama ili plohama pravilne zakrivljenosti, najčešće sferičnima (kuglinim plohama).

Novi!!: Fresnelova zrcala i Leća (optika) · Vidi više »

Pokus

kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.

Novi!!: Fresnelova zrcala i Pokus · Vidi više »

Ravno zrcalo

Svjetlost koja pada na ravno zrcalo odbija se tako da je kut upadanja jednak kutu odbijanja. U ravnom zrcalu je dobivena slika predmeta prividna (virtualna), uspravna i jednake veličine kao predmet koji se zrcali. Primjer ravnog zrcala u prirodi. Ravno zrcalo je ravna glatka površina koja odbija svjetlost, pritom je dobivena slika predmeta prividna (virtualna), uspravna i jednake veličine kao predmet koji se zrcali.

Novi!!: Fresnelova zrcala i Ravno zrcalo · Vidi više »

Refleksija

ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refleksija (kasnolat. reflexio: odbijanje) ili refleksija valova (odbijanje valova), u fizici, je odbijanje ravnih valova na graničnoj površini dvaju sredstava (medija).

Novi!!: Fresnelova zrcala i Refleksija · Vidi više »

Refrakcija

svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. Refrakcija ili lom svjetlosti. Zbog loma svjetlosti čini nam se štap, postavljen koso u vodu, kao prelomljen. Zbog loma svjetlosti čini nam se da je riba uzdignuta i dubina manja nego što je u stvari. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refrakcija na čaši vode. Slika je zakrenuta. Lom svjetlosti u planparalelnoj ploči. Lom svjetlosti u akrilnoj planparalelnoj ploči. prizmi. dugine boje. Refrakcija (srednjovj. lat. refractio, prema lat. refractus: slomljen) ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka ili zraka drugog elektromagnetskoga zračenja pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.

Novi!!: Fresnelova zrcala i Refrakcija · Vidi više »

Sabirna leća

Vrste sabirnih leća: a) bikonveksna b) plankonveksna c) konkavkonveksna. Sabirna leća je tijela ispupčena središta koja upadni paralelni snop svjetlosnih zraka skupljaju u jednu točku, žarište, s druge strane leće. Sabirna leća. Konstrukcija slike kod sabirne leće. povećala. Sferna aberacija kod sabirne leće (dolje). Sabirna leća, ispupčena leća, konveksna leća ili konvergentna leća je optička leća koja je u sredini deblja nego s ruba.

Novi!!: Fresnelova zrcala i Sabirna leća · Vidi više »

Spektar (boja)

Spektar boja na kojem se vide primarne, sekundarne i tercijarne boje. Spektar boja u prirodi: dugine boje. optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. vode. Spektar boja ili spektralne boje u prirodi nalazimo kao dugine boje.

Novi!!: Fresnelova zrcala i Spektar (boja) · Vidi više »

Stojni val

Prikaz stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. Stojni val (crni) prikazan kao zbroj (superpozicija) dva pokretna vala koji se kreću u suprotnim smjerovima (plavi i crveni). Prikaz nastajanja seša. Stojni val, također i stacionarni val, je val koji nastaje superpozicijom (zbrajanjem) dvaju valova jednake amplitude i frekvencije.

Novi!!: Fresnelova zrcala i Stojni val · Vidi više »

Svjetionik

Svjetionik — Lyngvig, Danska. Svjetionik je uređaj, uglavnom kao viša zgrada, koji emisijom svjetlosnih signala omogućava brodovima navigaciju.

Novi!!: Fresnelova zrcala i Svjetionik · Vidi više »

Svjetlosna jakost

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. svjetlosne snage 325 lumena. Svjetlosna jakost ili luminacijski intenzitet (oznaka Is) je jedna od sedam osnovnih fizikalna veličina koja opisuje snagu elektromagnetskog zračenja točkastog izvora u području frekvencija vidljive svjetlosti.

Novi!!: Fresnelova zrcala i Svjetlosna jakost · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Fresnelova zrcala i Svjetlost · Vidi više »

Titranje

opruge. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje. njihala se prenosi na drugo preko užeta. bubnja. Titranje je periodičko mijenjanje neke fizikalne veličine, ponavljanje niza stanja u određenim vremenskim razmacima (intervalima).

Novi!!: Fresnelova zrcala i Titranje · Vidi više »

Umjetni izvori svjetla

Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. svijeće. Svjetleće diode. Električna žarulja. Svjetlo je osjećaj koji nastaje podražajem očnog živca u oku.

Novi!!: Fresnelova zrcala i Umjetni izvori svjetla · Vidi više »

Val

vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredsatva, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.

Novi!!: Fresnelova zrcala i Val · Vidi više »

Valna teorija

valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Korpuskularnu teoriju je postavio Isaac Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). Fotoelektrični učinak: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izliječu na desnu stranu. dualizam). Valna teorija je grana klasične teorijske mehanike i elektromagnetske teorije (rođene u 19. stoljeću), podloga moderne fizikalne optike i nanofizike te nanotehnologije, kao i klasična sastavnica za fenomenologiju kvantne fizike i pitanja dualnosti kvantne mehanike.

Novi!!: Fresnelova zrcala i Valna teorija · Vidi više »

Vidni kut

Skica koja pokazuje vidni kut ''V''. Ljudsko oko ima vidni kut od 200˚ i može razlikovati 10 milijuna nijansi boja. Uvećanje slike se može ostvariti povećalom. Vidno polje se može mjeriti vodoravno, okomito ili dijagonalno. Vidni kut je kut što ga zatvaraju svjetlosne zrake koje u oko dopiru s dviju rubnih točaka promatranoga predmeta.

Novi!!: Fresnelova zrcala i Vidni kut · Vidi više »

Zraka

* zraka (matematika), dio pravca ograničen nekom točkom,.

Novi!!: Fresnelova zrcala i Zraka · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Fresnelova leća.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »