Brže od pregledniku!
121 odnosi: Aachen, Aleksandar III., papa, Alessandria, Ancona, Antiohija, Arles, Austrija, Švapsko vojvodstvo, Češka, Babenbergovci, Baltičko more, Baudolino, Bavarska, Bazilika sv. Petra, Beatrica I., burgundska grofica, Bela III., Benevento, Besançon, Bizant, Bologna, Bremen, Brindisi, Burgundija, Carigrad, Chemnitz, Cisterciti, Dole, Drugi križarski rat, Duh, Duhovi (blagdan), Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu, Eugen III., Feud, Filip Švapski, Filip II., kralj Francuske, Frankfurt na Majni, Genova, Goslar, Hadrijan IV., Henrik II., kralj Engleske, Henrik VI., car Svetog Rimskog Carstva, Hildesheim, Hohenstaufen, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Italija, Jeruzalem, Kalist III., protupapa, Kardinal, Karlo Veliki, Katoličanstvo, ..., Köln, Klement III., Koncil, Konrad III., rimsko-njemački kralj, Lombardija, Lombardski savez, Lotar III. Saksonac, Lucije III., Luj VII., kralj Francuske, Lund, Mainz, Mala Azija, Malarija, Manuel I. Komnen, Markgrof, Milano, Normani, Papa, Paskal III., protupapa, Pisa, Poljska, Ravensburg, Regensburg, Reichstag, Rikard I. Lavljeg Srca, Rim, Rimsko pravo, Rimsko-njemački car, Rimsko-njemački kralj, Roger II., Rouen, Salzburg, Saska, Seldžuci, Sicilija, Sveta tri kralja, Sveta Zemlja, Sveto Rimsko Carstvo, Tir, Tiringija, Toma Becket, Toskana, Treći križarski rat, Turska, Ulm, Umberto Eco, Vatikan, Venecija, Vestfalija, Viktor IV., protupapa Montecello, Vilim I., kralj Sicilije, Vilim II., kralj Sicilije, Würzburg, Welfi, Worms, Wormski konkordat, Zadar, 10. lipnja, 1122., 1147., 1152., 1153., 1154., 1155., 1156., 1177., 1190., 13. ožujka, 18. lipnja, 2. siječnja, 9. ožujka. Proširite indeks (71 više) »
Aachen
Aachen (od zapadno-germanskog Ahha.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Aachen · Vidi više »
Aleksandar III., papa
Papa Aleksandar III. (oko 1100. – 1105. – 30. kolovoza 1181.) rođen kao Rolando (ili Orlando) Bandinelli, bio je papa od 1159. do 1181. godine.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Aleksandar III., papa · Vidi više »
Alessandria
Alessandria je grad u istoimenoj provinciji u regiji Pijemont u Italiji.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Alessandria · Vidi više »
Ancona
Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Ancona · Vidi više »
Antiohija
Antiohija (Antiohija na Orontu) (grč.: Αντιόχεια η επί Δάφνη, Αντιόχεια ή επί Ορόντουili Αντιόχεια η Μεγάλη; lat.: Antiochia ad Orontem; arap.: انتاكيّة; tur.: Antakya) je drevni grad na Bliskom istoku.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Antiohija · Vidi više »
Arles
Arles (Arle na okcitanškom) je grad na jugu Francuske, u pokrajini Bouches-du-Rhône, u bivšoj provinciji Provansi.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Arles · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Austrija · Vidi više »
Švapsko vojvodstvo
Švapsko vojvodstvo na slici unutar Svetog rimskog carstvaŠvapsko vojvodstvo na slici (žuto) Vojvodina Švapska (njemački: Herzogtum Schwaben, latinski: Ducatus Allemaniæ) bila je jedno od 5 matičnih (etničkih) vojvodstava unutar srednjovjekovne Njemačke.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Švapsko vojvodstvo · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Češka · Vidi više »
Babenbergovci
Grb dinastije Babenberg i Austrije Babenbergovci (njem. Babenberger), istočnofranačka (njemačka) velikaška obitelj i vladarska dinastija, poznata još u doba Karolinga, podrijetlom iz Bamberga u Gornjoj Frankoniji, današnja Bavarska.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Babenbergovci · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Baltičko more · Vidi više »
Baudolino
Baudolino je roman koji je napisao talijanski pisac Umberto Eco, objavljen 2000. godine.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Baudolino · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Bavarska · Vidi više »
Bazilika sv. Petra
'''Stara bazilika sv. Petra''' Bazilika sv.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Bazilika sv. Petra · Vidi više »
Beatrica I., burgundska grofica
Beatrica I. (fra. Béatrice; 1143. – 15. studenoga 1184.) bila je grofica i kraljica Burgundije, kraljica Rimljana i Italije, kraljica Njemačke i carica.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Beatrica I., burgundska grofica · Vidi više »
Bela III.
Bela III. (o. 1148. – Gran, 23. travnja 1196.), hrvatsko-ugarski kralj (1172. – 1196.) iz dinastije Arpadović.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Bela III. · Vidi više »
Benevento
Benevento (latinski: Beneventum, napolitanski: Bënëvientë) je glavni grad istoimene talijanske pokrajine Benevento u regiji Kampaniji, nekih 50 km od Napulja, a i raskrižje mnogih cesta na jugu Italije.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Benevento · Vidi više »
Besançon
Besançon (francuski: Besançon, izgovarano; njemački: Bisanz), poznat kao jedan od najzelenijih gradova u Francuskoj, je glavni i najveći grad régiona Franche-Comté u sjeveroistočnoj Francuskoj, s otprilike 220.000 stanovnika u metropolskom području prema podacima iz 1999.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Besançon · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Bizant · Vidi više »
Bologna
Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Bologna · Vidi više »
Bremen
Slobodni hanzeatski grad Bremen je grad na sjeverozapadu Njemačke i istovremeno upravno središte najmanje savezne pokrajine Bremen (404 km²).
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Bremen · Vidi više »
Brindisi
Brindisi (grčki: Brentèsion ili Vrindhision, latinski: Brundisium) je glavni grad i administrativno središte istoimene pokrajine Brindisi u regiji Apuliji (Puglia) s 91.800 stanovnika; smještena na obali Jadranskog mora, 110 km jugoistočno od Barija.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Brindisi · Vidi više »
Burgundija
* Povijesne regije.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Burgundija · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Carigrad · Vidi više »
Chemnitz
Chemnitz (lužičkosrpski: Kamjenica) grad je na istoku Njemačke, u saveznoj pokrajini Saskoj.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Chemnitz · Vidi više »
Cisterciti
Grb reda cistercita. Cisterciti ili lat. Ordo Cisterciensis je rimokatolički crkveni red.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Cisterciti · Vidi više »
Dole
BiH.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Dole · Vidi više »
Drugi križarski rat
Drugi križarski rat je naziv za sukob koji se vodio između kršćanske vojske i muslimana a trajao je od 1147. – 1149. a završio je totalnim porazom kršćanskih snaga predvođenih kraljem Lujom VII.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Drugi križarski rat · Vidi više »
Duh
Duh (od staroslavenskog duhǫ od korijena dǫh- koji označava funkciju disanja) kao pojam ima više značenja.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Duh · Vidi više »
Duhovi (blagdan)
Fidelis Schabet, ''Čudo Pedesetnice'', 1867. Prikaz Giotto di Bondonea (oko 1305. g. Duhovi su kršćanska svetkovina silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova uskrsnuća (Uskrsa), od kuda i izraz Blagdan Pedesetnice (grč. pentecost, pedeseti (dan po Uskrsu)).
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Duhovi (blagdan) · Vidi više »
Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu
Unutrašnjost Aachenske kapele, pogled prema svetištu. Vide se arkade u prizemlju i visoke arkade galerije Dvorska kapela Karla Velikog ili Palatinska kapela, Aachenska kapela, najznačajnija je monumentalna građevina Karolinške renesanse.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu · Vidi više »
Eugen III.
Eugen III., papa od 15. veljače 1145. do 8. srpnja 1153. godine.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Eugen III. · Vidi više »
Feud
Posjed dobiven za vojnu službu ili drugu obvezu u srednjem vijeku nazivao se feud ili leno.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Feud · Vidi više »
Filip Švapski
minijatura iz rukopisa oko godine 1200.,samostan St. Gallen Filip Švapski (* kolovoz 1177.; † ubijen 21. lipnja 1208. u Bambergu) iz dinastije Staufen bio je od 1190.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Filip Švapski · Vidi više »
Filip II., kralj Francuske
Filip II., kralj Francuske Filip II.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Filip II., kralj Francuske · Vidi više »
Frankfurt na Majni
Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Frankfurt na Majni · Vidi više »
Genova
Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Genova · Vidi više »
Goslar
Goslar je povijesni grad u Donjoj Saskoj u Njemačkoj.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Goslar · Vidi više »
Hadrijan IV.
Hadrijan IV., rođen kao Nikolas Breakspear, papa od 4. prosinca 1154. do 1. rujna 1159. godine.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Hadrijan IV. · Vidi više »
Henrik II., kralj Engleske
Henrik II. (Le Mans, 5. ožujka 1133. – Chinon, 6. srpnja 1189.) bio je engleski kralj.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Henrik II., kralj Engleske · Vidi više »
Henrik VI., car Svetog Rimskog Carstva
Car Henrik VI. i Konstancija, kraljica Sicilije (iz ''Liber ad honorem Augusti'' Petrusa de Ebula, 1196.) Henrik VI. iz dinastije Hohenstaufen (Nijmegen, jesen 1165. – Messina, 28. rujna 1197.) bio je rimsko-njemački kralj od 1169.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Henrik VI., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Hildesheim
Grb grada Hildesheima Hildesheim je grad u Donjoj Saskoj, Njemačka.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Hildesheim · Vidi više »
Hohenstaufen
Hohenstaufen, poznata i kao Staufen, njemačka vladarska obitelj koja je vladala vojvodinom Švapskom, Svetim Rimskim Carstvom i Kraljevstvom Sicilije.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Hohenstaufen · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Italija · Vidi više »
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Jeruzalem · Vidi više »
Kalist III., protupapa
Protupapa Kalist III., katolički protupapa od 1168. do 1178. godine.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Kalist III., protupapa · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Kardinal · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Karlo Veliki · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Katoličanstvo · Vidi više »
Köln
Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Köln · Vidi više »
Klement III.
Klement III. (Paolo Scolari, † 25. ožujka 1191.), je bio papa od 19.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Klement III. · Vidi više »
Koncil
Koncil ili sinoda je riječ koja u kršćanskim crkvama označava skup, odnosno sastanak njenih poglavara i najviših predstavnika, najčešće radi rješavanja nekog doktrinarnog ili administrativnog pitanja.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Koncil · Vidi više »
Konrad III., rimsko-njemački kralj
Kralj Konrad III. (minijatura iz 13. stoljeća) Konrad III. (* 1093. u Bambergu; † 15. veljače 1152. u Bambergu) bio je kralj Svetog Rimskog Carstva (1138. – 1152.) te prvi vladar iz dinastije Hohenstaufen.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Konrad III., rimsko-njemački kralj · Vidi više »
Lombardija
Lombardija (tal.: Lombardia, lom.: Lumbardia) je regija u Sjevernoj Italiji, između Alpa i doline rijeke Po.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Lombardija · Vidi više »
Lombardski savez
Memorijalna ploča Saveza u Pontidi Lombardski savez ili Lombardska liga bio je politički savez gradova Sjeverne Italije, osnovan oko 1167. Cilj saveza bio je zajedničko suprotstavljanje Fridriku I. Barbarossi, koji je htio uspostaviti snažnu carsku vlast u Italiji, za vrijeme svojih borbi protiv papa i samostalnih talijanskih gradova komuna.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Lombardski savez · Vidi više »
Lotar III. Saksonac
Pečat Lotara III. na jednoj ispravi iz godine 1131. Lotar III. (* lipanj 1075.; † 4. prosinca 1137. u Breitenwangu, Tirol), zvan i Lothar von Supplinburg ili Lotar Saksonac; rimsko-njemački kralj od 1125., rimsko-njemački car (1133. – 1137.).
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Lotar III. Saksonac · Vidi više »
Lucije III.
Lucije III. papa od 1. rujna 1181. do 25. studenog 1185. godine.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Lucije III. · Vidi više »
Luj VII., kralj Francuske
Luj VII., poznat pod pridjevkom Mladi (1120. – Pariz, 18. rujna 1180.), francuski kralj od 1137. – 1180. godine iz dinastije Capet.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Luj VII., kralj Francuske · Vidi više »
Lund
Lund je grad u južnoj Švedskoj u sastavu županije Skåne.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Lund · Vidi više »
Mainz
Mainz je grad u Njemačkoj, središte njemačke savezne pokrajine Porajnje i Falačka.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Mainz · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Mala Azija · Vidi više »
Malarija
Malarija (tal. male aria - loš zrak) je zarazna bolest uzrokovana protistima roda lat. Plasmodium.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Malarija · Vidi više »
Manuel I. Komnen
Manuel I. Komnen ili Emanuel I. (grč. Μανουὴλ ὁ Κομνηνός, Manouḕl ho Komnēnós) (?, 1118. – Carigrad, 24. rujna 1180.), bizantski car (1143. – 1180.) i jedan od posljednjih moćnih bizantskih vladara.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Manuel I. Komnen · Vidi više »
Markgrof
Markgrof odnosno markgrofica bio je srednjovjekovni nasljedni plemić s vojnim dužnostima u graničnoj pokrajini kraljevine.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Markgrof · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Milano · Vidi više »
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Normani · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Papa · Vidi više »
Paskal III., protupapa
Protupapa Paskal III., katolički protupapa od 1164. do 1168. godine.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Paskal III., protupapa · Vidi više »
Pisa
Pisa je grad u Toskani, središnja Italija, na desnoj obali ušća rijeke Arno u Ligursko more.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Pisa · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Poljska · Vidi više »
Ravensburg
Ravensburg je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Württemberg.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Ravensburg · Vidi više »
Regensburg
Regensburg (u starijim hrvatskim izvorima: Rezno, bavarski: Rengschburg) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Regensburg · Vidi više »
Reichstag
Zgrada Reichstaga Reichstag je zgrada u Berlinu, u kojoj je sjedište jednog od dvaju domova njemačkog parlamenta - Bundestaga.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Reichstag · Vidi više »
Rikard I. Lavljeg Srca
Rikard I. Lavljeg Srca (Oxford, 8. rujna 1157. – Châlus kraj Limogesa, 6. travnja 1199.) engleski kralj od 6. srpnja 1189. do smrti. Također i vojvoda Normandije, Akvitanije, Gaskonje, gospodar Irske, gospodar Cipra, grof od Anjoua, Maine, Nantesa, nadgospodar (overlord) od Bretanje. Nadimak "Lavljeg Srca" je dobio prema svojem ratničkom umijeću. Izvorni naziv je Cœur de Lion na francuskom i Richard the Lionheart na engleskom. Muslimani su ga zvali Melek-Ric i Malek al-Inkitar (kralj Engleske). Godine 1189. naslijedio je kralja Henrika II. kao treći sin. Stekao je znatno vojno iskustvo suzbijajući pobunu u francuskoj pokrajini Akvitaniji koju je naslijedio. Bio je jedan od ključnih sudionika Trećeg križarskog rata, uz francuskog kralja Filipa II Augusta i njemačkog cara Fridrika Barbarossu. Zauzeo je Akru i porazio Saladina u bitci kod Arsufa 1191. godine. Na povratku iz Trećeg križarskog rata 1192. godine zarobio ga je austrijski vojvoda Leopold. Pustio ga je 1194. godine uz otkupninu od 150.000 maraka. Sama isplaćena svota govori o snazi, moći i bogatstvu Engleske u ono doba. Nakon kraćeg boravka u Engleskoj 1194. godine ponovno je ratovao na kontinentu i to u Francuskoj pokušavajući povratiti posjede koje je izgubio tijekom svoje odsutnosti. Njegova permanentna odsutnost iz Engleske ostavila je tragove na unutarnjem planu jer je gotovo stalno ratovanje u Trećem križarskom ratu i u Francuskoj iscrpilo gospodarstvo, stvorilo dugove i nezadovoljstvo visokog plemstva. Njegov brat i kasniji nasljednik Ivan mu je tijekom sudjelovanja u Trećem križarskom ratu pokušao preoteti krunu, ali mu se nakon povratka ipak poklonio i priznao ga svojim kraljem. Poginuo je godine 1199. u Francuskoj prilikom opsade dvorca Aimara grofa od Limogesa. Kako Rikard nije imao djece, nakon njegove smrti naslijedio ga je brat Ivan.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Rikard I. Lavljeg Srca · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Rim · Vidi više »
Rimsko pravo
Rimsko pravo (ius Romanum, ius Romanorum) označava pravni poredak koji je vrijedio u rimskoj državi od osnutka Rima, koji se prema predaji veže uz 753. godinu pr. Kr., pa do smrti istočnorimskog cara Justinijana 565. godine.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Rimsko pravo · Vidi više »
Rimsko-njemački car
Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Rimsko-njemački car · Vidi više »
Rimsko-njemački kralj
Svetog Rimskog Carstva Pojam Rimsko-njemački kralj označava u novijoj stručnoj povijesnoj literaturi vladara Svetog Rimskog Carstva u vremenu između njegova izbora za kralja i krunidbe za cara.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Rimsko-njemački kralj · Vidi više »
Roger II.
Detalj mozaika iz Palerma, Roger II. prima krunu od Krista. Natpis ''Rogerios Rex'' napisan je grčkim pismom. Roger II, normanski vojvoda, grof i prvi kralj Sicilije (Mileto, 22. prosinca 1095. – Palermo, 26. veljače 1154.). Grof Sicilije od 1101.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Roger II. · Vidi više »
Rouen
Rouen je povijesno gledano glavni grad Normandije.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Rouen · Vidi više »
Salzburg
Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: ili Solnograd, statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se Solnograd, a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima. U okolici Salzburga nalaze se rudnici soli, koji su se eksploatirali do 1989., kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. Hrvatski (i slovenski) naziv za taj grad je Solnograd jer njemačka riječ "salz" znači "sol". Ime grada u doslovnom prijevodu znači "dvorac ili tvrđava od soli" Stari grad Salzburg (Altstadt), u svijetu poznat po svojoj baroknoj arhitekturi, smatra se jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od Alpa. Od 1996. stari dio Salzburga upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Salzburg su zbog arhitekture u prošlosti često nazivali i njemačkim Rimom. Današnji izgled grada datira iz 16., 17. i 18. stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u barokni grad. Salzburg je ujedno i rodni grad W. A. Mozarta i grad u kojemu je proveo svoje rano djetinjstvo.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Salzburg · Vidi više »
Saska
Saska ili Saksonija može značiti.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Saska · Vidi više »
Seldžuci
Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Seldžuci · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Sicilija · Vidi više »
Sveta tri kralja
Sveta tri kralja kölnskoj katedrali koji po tradiciji sadrži kosti tri kralja Sveta tri kralja ili sveti magi su u kršćanskoj tradiciji kraljevi ili mudraci, koji su se, prema evanđelju, došli pokloniti Isusu nakon rođenja.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Sveta tri kralja · Vidi više »
Sveta Zemlja
lat. ''Hierosolyma'', ''Hierusalem'', ''Aelia Capitolina'') Sveta Zemlja naziv je za Palestinu u religioznim objavama judaizma, kršćanstva i islama.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Sveta Zemlja · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Tir
Tir (grčki: Τύρος, Týros) je grčki naziv za fenički grad Ṣur (fenički:; hebrejski: צוֹר, Tzor; latinski: Tyrus), danas Sur (arapski: صور, Ṣūr), grad i morska luka u Libanonu (pokrajina Donji Libanon), oko 80 km južno od Bejruta.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Tir · Vidi više »
Tiringija
Tiringija (Tirinška, njem. Thüringen), službeno: Slobodna Država Tiringija (njem. Freistaat Thüringen) savezna je pokrajina je u središnjoj Njemačkoj.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Tiringija · Vidi više »
Toma Becket
Toma Becket (eng. Thomas Becket; Cheapside, London, 21. prosinca 1118./1120. - Canterbury, Kent, 29. prosinca 1170.), nadbiskup Canterburyja od 1162. do 1170. i svetac.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Toma Becket · Vidi više »
Toskana
Toskana (tal. Toscana) je regija u središnjoj Italiji.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Toskana · Vidi više »
Treći križarski rat
Treći križarski rat, poznat i kao Kraljevski križarski rat (1189. – 1192.), pokušaj vladara zapadne Europe pod vodstvom engleskog kralja Rikarda Lavljeg Srca, francuskog kralja Filipa II. Augusta i njemačkog cara Fridrika Barbarosse da oslobode Jeruzalem koji je pao pod Saladinovu vlast 1187. i povrate izgubljene kršćanske teritorije u Svetoj zemlji.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Treći križarski rat · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Turska · Vidi više »
Ulm
Ulm (njemački izgovor) je grad u njemačkoj Bundesland Baden-Württemberg pokrajini, smješten na rijeci Dunav.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Ulm · Vidi više »
Umberto Eco
Umberto Eco (Alessandria, 5. siječnja 1932. – Milano, 19. veljače 2016.) bio je talijanski romanopisac, esejist, filozof i jezikoslovac.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Umberto Eco · Vidi više »
Vatikan
Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Vatikan · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Venecija · Vidi više »
Vestfalija
Položaj Vestfalije u Njemačkoj Zastava Vestfalije Grb Vestfalije Vestfalija (njemački: Westfalen) njemačka je povijesna pokrajina.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Vestfalija · Vidi više »
Viktor IV., protupapa Montecello
Protupapa Viktor IV., katolički protupapa od 1159. do 1164. godine.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Viktor IV., protupapa Montecello · Vidi više »
Vilim I., kralj Sicilije
Vilim I. Loši, normanski kralj Sicilije. Vilim I. Loši (engleski William The Bad, talijanski Guglielmo Il Malo) (1120. – 7. svibnja, 1166., Palermo, Sicilija), normanski kralj Sicilije.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Vilim I., kralj Sicilije · Vidi više »
Vilim II., kralj Sicilije
monrealsku katedralu Blaženoj Djevici Mariji. iste katedrale, čiji je Vilim graditelj. Vilim II.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Vilim II., kralj Sicilije · Vidi više »
Würzburg
Würzburg (bavarski: Wirzburg) njemački je grad u saveznoj pokrajini Bavarskoj.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Würzburg · Vidi više »
Welfi
Grb Welfa Welfi (također Guelfi), njemačka velikaška i vladarska dinastija koja je vladala Bavarskom do 1180. godine.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Welfi · Vidi više »
Worms
Worms je grad u Njemačkoj, u saveznoj pokrajini Porajnju i Falačkoj.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Worms · Vidi više »
Wormski konkordat
Wormski konkordat je ugovor sklopljen 23. rujna 1122. godine između pape Kalista II. i cara Henrika V., kojim se car odriče investiture prelata znakovima crkvene vlasti (prstenom i štapom) čime je konačno ukinuta svjetovna investitura.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Wormski konkordat · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i Zadar · Vidi više »
10. lipnja
10.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i 10. lipnja · Vidi više »
1122.
Bez opisa.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i 1122. · Vidi više »
1147.
Bez opisa.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i 1147. · Vidi više »
1152.
Bez opisa.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i 1152. · Vidi više »
1153.
Bez opisa.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i 1153. · Vidi više »
1154.
Bez opisa.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i 1154. · Vidi više »
1155.
Bez opisa.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i 1155. · Vidi više »
1156.
Bez opisa.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i 1156. · Vidi više »
1177.
Bez opisa.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i 1177. · Vidi više »
1190.
Bez opisa.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i 1190. · Vidi više »
13. ožujka
13.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i 13. ožujka · Vidi više »
18. lipnja
18.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i 18. lipnja · Vidi više »
2. siječnja
2.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i 2. siječnja · Vidi više »
9. ožujka
9.
Novi!!: Fridrik I. Barbarossa i 9. ožujka · Vidi više »
