Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Fridrik Vilim IV.

Indeks Fridrik Vilim IV.

Fridrik Vilim kao mladi princ Fridrik Vilim IV. (Berlin, 15. listopada 1795. – Potsdam, 2. siječnja 1861.), pruski kralj iz dinastije Hohenzollern.

40 odnosi: Arhitektura, Austrija, Švicarska, Bavarska, Berlin, Birokracija, Franjo Josip I., Frankfurt na Majni, Habsburška Monarhija, Hohenzollern, Konzervativizam, Liberalizam, Maksimilijan I. Josip Bavarski, Moždani udar, Napoleon Bonaparte, Njemačka, Ožujak, Personalna unija, Plemstvo, Potsdam, Prijestolonasljednik, Pruska, Romantizam, Ustav, Vilim I., njemački car, 15. listopada, 1795., 1814., 1815., 1823., 1840., 1847., 1848., 1849., 1857., 1861., 19. ožujka, 2. siječnja, 3. ožujka, 4. lipnja.

Arhitektura

Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Arhitektura · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Austrija · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Švicarska · Vidi više »

Bavarska

Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Bavarska · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Berlin · Vidi više »

Birokracija

Tipični birokratski ured u Njemačkoj 18. stoljeće Birokracija (francuski: bureaucratie) je termin kojim se označava vladavina uprave, zapravo administrativnog osoblja koje radi po uredima (biroima) državne uprave, ali i svake velike organizacije.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Birokracija · Vidi više »

Franjo Josip I.

Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Franjo Josip I. · Vidi više »

Frankfurt na Majni

Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Frankfurt na Majni · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Habsburška Monarhija · Vidi više »

Hohenzollern

Hohenzollern, njemačka vladarska dinastija koja je vladala Pruskom, Njemačkom i Rumunjskom.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Hohenzollern · Vidi više »

Konzervativizam

Konzervativizam je određeno stanje duha, način mišljenja o čovjeku i društvu koji je usredotočen na čuvanje postojećeg političkog, društvenog i gospodarskog poretka.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Konzervativizam · Vidi više »

Liberalizam

Liberalizam (lat. liberalis ← liber.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Liberalizam · Vidi više »

Maksimilijan I. Josip Bavarski

Maksimilijan I. Josip Wittelsbach (slika iz 1822.) Maksimilijan I. Josip Bavarski (Mannheim, 27. svibnja 1756. – München, 13. listopada 1825.), bavarski izborni knez (kao Maksimilijan IV. Josip) od 1799.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Maksimilijan I. Josip Bavarski · Vidi više »

Moždani udar

računalnom tomografijom (CT) prikazuje ishemijski moždani udar (zatamnjena površina lijevo). Moždani udar (moždana kap, cerebrovaskularni inzult, CVI, apopleksija mozga) je rapidni gubitak moždane funkcije/funkcija zbog poremećaja dotoku krvi u mozak.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Moždani udar · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Njemačka · Vidi više »

Ožujak

Ožujak Ožujak treći je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Ožujak · Vidi više »

Personalna unija

Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Personalna unija · Vidi više »

Plemstvo

Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Plemstvo · Vidi više »

Potsdam

Potsdam (lužičkosrpski: Podstupim) glavni je grad njemačke savezne pokrajine Brandenburga.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Potsdam · Vidi više »

Prijestolonasljednik

Prijestolonasljednik (mocijski parnjak ženskoga roda je prijestolonasljednica), u državama s monarhijskom tradicijom, osoba koja je prva sljedeća u nasljednom pravu na nasljeđivanje vladarskog prijestolja.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Prijestolonasljednik · Vidi više »

Pruska

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Pruska · Vidi više »

Romantizam

Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Romantizam · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Ustav · Vidi više »

Vilim I., njemački car

Vilim I. (njemački: Wilhelm Friedrich Ludwig; Berlin, 22. ožujka 1797. – Berlin, 9. ožujka 1888.) bio je pruski kralj od 2. siječnja 1861.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i Vilim I., njemački car · Vidi više »

15. listopada

15.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i 15. listopada · Vidi više »

1795.

Bez opisa.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i 1795. · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i 1814. · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i 1815. · Vidi više »

1823.

Bez opisa.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i 1823. · Vidi više »

1840.

Bez opisa.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i 1840. · Vidi više »

1847.

Bez opisa.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i 1847. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i 1848. · Vidi više »

1849.

Bez opisa.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i 1849. · Vidi više »

1857.

Bez opisa.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i 1857. · Vidi više »

1861.

Bez opisa.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i 1861. · Vidi više »

19. ožujka

19.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i 19. ožujka · Vidi više »

2. siječnja

2.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i 2. siječnja · Vidi više »

3. ožujka

3.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i 3. ožujka · Vidi više »

4. lipnja

4.

Novi!!: Fridrik Vilim IV. i 4. lipnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »