65 odnosi: Abba (otac), Arles, Češka, Barok, Bavarska, Benediktinci, Biskupija, Como, Donja Saska, Edguy, Elzas, Francuska, Frizijci, Fulda (okrug), Fulda (rijeka), Germani, Helikopter, Hessen, Hladni rat, Italija, Johann Dientzenhofer, Karl Ferdinand Braun, Karlo Martel, Karlo Veliki, Karloman, sin Karla Martela, Karolinzi, Kassel, Katedrala, Knez, Korpus, Kršćansko-demokratska unija (Njemačka), Litomerice, Mainz, Napoleon Bonaparte, Njemačka Demokratska Republika, Njemačke savezne pokrajine, Oružane snage SAD-a, Porculan, Protureformacija, Rimsko-njemački car, Rusija, Samostan, Sasi, Sebastian Kehl, Sergijev Posad, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Sveti Blaž, Tenk, Tobias Sammet, ..., Varaždin, Zapadna Njemačka, 1704., 1707., 1712., 1752., 1764., 1771., 1785., 1789., 18. stoljeće, 1802., 2005., 31. prosinca, 747.. Proširite indeks (15 više) »
Abba (otac)
mitra. Abba je aramejska riječ koja znači "otac".
Novi!!: Fulda (grad) i Abba (otac) · Vidi više »
Arles
Arles (Arle na okcitanškom) je grad na jugu Francuske, u pokrajini Bouches-du-Rhône, u bivšoj provinciji Provansi.
Novi!!: Fulda (grad) i Arles · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Fulda (grad) i Češka · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Fulda (grad) i Barok · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Fulda (grad) i Bavarska · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Fulda (grad) i Benediktinci · Vidi više »
Biskupija
Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.
Novi!!: Fulda (grad) i Biskupija · Vidi više »
Como
Como je grad i općina u Lombardiji oko 45 km sjeverno od Milana.
Novi!!: Fulda (grad) i Como · Vidi više »
Donja Saska
Donja Saska je pokrajina u sjeverom dijelu Njemačke, u donjenjemačkom jezičnom prostoru.
Novi!!: Fulda (grad) i Donja Saska · Vidi više »
Edguy
Edguy je njemački power metal sastav osnovan 1992.
Novi!!: Fulda (grad) i Edguy · Vidi više »
Elzas
Zastava pokrajine Elzas Položaj pokrajine Elzas u Francuskoj Elzas (francuski: Alsace; njemački: Elsass) povijesna je i kulturna regija koja se nalazi na sjeveroistoku Francuske na granici s Njemačkom i Švicarskom.
Novi!!: Fulda (grad) i Elzas · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Fulda (grad) i Francuska · Vidi više »
Frizijci
Frizijci ili Frizi su germanski narod koji nastanjuje sjeverna područja današnje Nizozemske i Njemačke.
Novi!!: Fulda (grad) i Frizijci · Vidi više »
Fulda (okrug)
Okrug Fulda Fulda je okrug u njemačkoj pokrajini Hessen.
Novi!!: Fulda (grad) i Fulda (okrug) · Vidi više »
Fulda (rijeka)
Fulda je rijeka u pokrajini Hessenu, Njemačka.
Novi!!: Fulda (grad) i Fulda (rijeka) · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Fulda (grad) i Germani · Vidi više »
Helikopter
Helikopter '''Bell 407''' Helikopter (grč., spirala +, pero, krilo, perje) je zrakoplov teži od zraka koji stvara uzgon i porivnu silu preko jednog ili više vodoravnih nosećih rotora, od kojih svaki ima dva ili više krakova (lopatica).
Novi!!: Fulda (grad) i Helikopter · Vidi više »
Hessen
Hessen je savezna država (''Bundesland'') u središnjemu dijelu Njemačke.
Novi!!: Fulda (grad) i Hessen · Vidi više »
Hladni rat
Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.
Novi!!: Fulda (grad) i Hladni rat · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Fulda (grad) i Italija · Vidi više »
Johann Dientzenhofer
Johann Dientzenhofer (*St. Margarethen Rosenheim, 25. svibnja, 1663. - † Bamberg, 20. srpnja 1726.) bio je njemački barokni graditelj i arhitekt.
Novi!!: Fulda (grad) i Johann Dientzenhofer · Vidi više »
Karl Ferdinand Braun
Carl Ferdinand Braun (Fulda, 6. lipnja 1850. – New York, 20. travnja 1918.) bio je njemački fizičar.
Novi!!: Fulda (grad) i Karl Ferdinand Braun · Vidi više »
Karlo Martel
Bitka protiv muslimana 732. Karlo Martel (franc. Charles Martel, njem. Karl Martell) (između 685. i 689. – 22. listopada 741.), franački majordom i vojskovođa, poznat po pobjedi u bitci kod Toursa.
Novi!!: Fulda (grad) i Karlo Martel · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Fulda (grad) i Karlo Veliki · Vidi više »
Karloman, sin Karla Martela
Karloman (* između 706. – 716. - † 17. kolovoza 754. Vienne) bio je najstariji sin Karla Martela i njegove žene Chrotrude, franački majordom i vojvoda.
Novi!!: Fulda (grad) i Karloman, sin Karla Martela · Vidi više »
Karolinzi
Karla Velikog s natpisom KAROLVS IMP AVG (''Karolus imperator augustus'') Karolinzi (znani i kao Arnulfingi, po jednom od predaka roda biskupu iz Metza Arnulfu, umro 641., ili Karlingi) je bila poznata franačka plemićka obitelj koja se nakon Merovinga popela na franačko prijestolje i uspostavila dinastiju, koja je tri stoljeća vladala brojnim europskim državama.
Novi!!: Fulda (grad) i Karolinzi · Vidi više »
Kassel
Kassel je sa 193.803 stanovnika treći po veličini grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Hessenu, iza Frankfurta na Majni i Wiesbadena.
Novi!!: Fulda (grad) i Kassel · Vidi više »
Katedrala
Zagrebačka katedrala Sarajevska katedrala Katedrala u kršćanskoj terminologiji je crkva u kojoj biskup, odnosno nadbiskup ima svoju biskupsku stolicu i stoluje (grč. καθέδρα; lat. cathedra; hrv. stolnica, prvostolnica, stolna crkva) te obavlja sveto bogoslužje.
Novi!!: Fulda (grad) i Katedrala · Vidi više »
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Novi!!: Fulda (grad) i Knez · Vidi više »
Korpus
Standardna oznaka NATO za korpus Korpus ili zbor (od lat. corpus: tijelo) združena je operativna postrojba oružanih snaga (kopnene vojske ili ratnog zrakoplovstva) i u pravilu je brigadnog sastava.
Novi!!: Fulda (grad) i Korpus · Vidi više »
Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)
Kršćansko-demokratska unija (njemački, Christlich-Demokratische Union, CDU) je demokršćanska konzervativna politička stranka desnog centra u Njemačkoj.
Novi!!: Fulda (grad) i Kršćansko-demokratska unija (Njemačka) · Vidi više »
Litomerice
Litomerice (njemački: Leitmeritz, češki: Litoměřice) je grad na sjeverozapadu Češke na ušću rijeke Ohře u Labu, udaljen oko 64 km sjeverozapadno od Praga.
Novi!!: Fulda (grad) i Litomerice · Vidi više »
Mainz
Mainz je grad u Njemačkoj, središte njemačke savezne pokrajine Porajnje i Falačka.
Novi!!: Fulda (grad) i Mainz · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Fulda (grad) i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Njemačka Demokratska Republika
Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.
Novi!!: Fulda (grad) i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »
Njemačke savezne pokrajine
Njemačka je federalna država koja se dijeli na 16 saveznih pokrajina.
Novi!!: Fulda (grad) i Njemačke savezne pokrajine · Vidi više »
Oružane snage SAD-a
Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država sastoje se od šest grana.
Novi!!: Fulda (grad) i Oružane snage SAD-a · Vidi više »
Porculan
Dio pribora za čaj iz 1760., Muzej u Nymphenbergu. Kolekcija kineskog porculana iz 13. stoljeća (južna dinastija Sung), Muzej Guimet, Pariz. Porculan (talijanski Porcellana) je najfinija vrsta keramike dobivena pečenjem na visokoj temperaturi (od 1250 do 1350 °C) mješavine kaolina, kvarca i vapnenca.
Novi!!: Fulda (grad) i Porculan · Vidi više »
Protureformacija
Protureformacija ili kontrareformacija (njem.: Gegenreformation, engl.: Counter-Reformation) je proces u Katoličkoj Crkvi, koji je suštinski vezan uz vrlo dugotrajni i dalekosežni Tridentinski koncil (1545. – 1563.), ali se proces nastavio do u 18. stoljeće, kao crkveni aspekt baroka. Termin "protureformacija" se od kraja 19. stoljeća uvriježio u protestantskim područjima pa se odatle u 20. stoljeću proširio i u Hrvatsku, makar katolički crkveni pisci do danas radije koriste termin katolička obnova.
Novi!!: Fulda (grad) i Protureformacija · Vidi više »
Rimsko-njemački car
Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.
Novi!!: Fulda (grad) i Rimsko-njemački car · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Fulda (grad) i Rusija · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Fulda (grad) i Samostan · Vidi više »
Sasi
Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.
Novi!!: Fulda (grad) i Sasi · Vidi više »
Sebastian Kehl
Sebastian Kehl (Fulda, 13. veljače 1980.) je bivši njemački nogometaš koji je većinu igračke karijere proveo u Borussiji Dortmund.
Novi!!: Fulda (grad) i Sebastian Kehl · Vidi više »
Sergijev Posad
Sergijev Posad (ruski:Сергиев Посад), je ruski grad u Sergijevo-Posadskom okrugu Moskovske oblasti.
Novi!!: Fulda (grad) i Sergijev Posad · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Fulda (grad) i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Fulda (grad) i Sovjetski Savez · Vidi više »
Sveti Blaž
Dubrovačke Republike, Prikazan Sveti Vlaho koji u ruci drži maketu Grada Sveti Blaž ili sveti Vlaho (? - oko 316.), liječnik, biskup i svetac.
Novi!!: Fulda (grad) i Sveti Blaž · Vidi više »
Tenk
Tenk M-84A4 Tenk je oklopno vojno vozilo na gusjenicama koje služi za potporu pješaštvu ili djeluje samostalno.
Novi!!: Fulda (grad) i Tenk · Vidi više »
Tobias Sammet
Tobias Sammet (Fulda, Njemačka, 21. studenog 1977.) je pjevač i tekstopisac njemačkog power metal sastava Edguy, kao i osnivač metal opere Avantasia, te član metal projekta Final Chapter.Također je gostovao na albumu Rob Rocka Holy Hell te u metal operi sastava Aina.
Novi!!: Fulda (grad) i Tobias Sammet · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Fulda (grad) i Varaždin · Vidi više »
Zapadna Njemačka
Zapadna Njemačka (njem. Westdeutschland), povijesni i najčešći je naziv za Saveznu Republiku Njemačku (njem. Bundesrepublik Deutschland) od njezinog osnivanja 1949. pa do ponovnoga ujedinjenja 1990. godine kada je Istočna Njemačka postala dio Savezne Republike.
Novi!!: Fulda (grad) i Zapadna Njemačka · Vidi više »
1704.
Bez opisa.
Novi!!: Fulda (grad) i 1704. · Vidi više »
1707.
Bez opisa.
Novi!!: Fulda (grad) i 1707. · Vidi više »
1712.
Bez opisa.
Novi!!: Fulda (grad) i 1712. · Vidi više »
1752.
Bez opisa.
Novi!!: Fulda (grad) i 1752. · Vidi više »
1764.
Bez opisa.
Novi!!: Fulda (grad) i 1764. · Vidi više »
1771.
Bez opisa.
Novi!!: Fulda (grad) i 1771. · Vidi više »
1785.
Bez opisa.
Novi!!: Fulda (grad) i 1785. · Vidi više »
1789.
Bez opisa.
Novi!!: Fulda (grad) i 1789. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Fulda (grad) i 18. stoljeće · Vidi više »
1802.
Bez opisa.
Novi!!: Fulda (grad) i 1802. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Fulda (grad) i 2005. · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Fulda (grad) i 31. prosinca · Vidi više »
747.
Bez opisa.
Novi!!: Fulda (grad) i 747. · Vidi više »