Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Fulvio Tomizza

Indeks Fulvio Tomizza

Fulvio Tomizza (Juricani kod Umaga, 26. siječnja 1935. – Trst, 21. svibnja 1999.), talijanski književnik, rođen na području današnje Hrvatske, koji je uvijek isticao svoje istarsko podrijetlo.

36 odnosi: Aldo Kliman, Beograd, Gorica (grad), Hrvatska, Istra, Italija, Juricani, Kopar, Ljubljana, Materada, Pula, Trst, Umag, 1935., 1960., 1963., 1965., 1966., 1967., 1969., 1971., 1972., 1974., 1977., 1979., 1980., 1984., 1985., 1986., 1988., 1989., 1992., 1999., 2000., 21. svibnja, 26. siječnja.

Aldo Kliman

Aldo Kliman (Bitola, 9. studenog 1950.), hrvatski i makedonski pjesnik, novelist, književni i likovni kritičar, polemičar, antologičar, prevoditelj, novinar i nakladnik.

Novi!!: Fulvio Tomizza i Aldo Kliman · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Fulvio Tomizza i Beograd · Vidi više »

Gorica (grad)

Gorica (talijanski: Gorizia) je grad i općina u sjeveroistočnoj Italiji, u autonomnoj regiji Furlanija-Julijska krajina.

Novi!!: Fulvio Tomizza i Gorica (grad) · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Fulvio Tomizza i Hrvatska · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Novi!!: Fulvio Tomizza i Istra · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Fulvio Tomizza i Italija · Vidi više »

Juricani

Juricani je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu grada Umaga, Istarska županija.

Novi!!: Fulvio Tomizza i Juricani · Vidi više »

Kopar

Kopar (slov. Koper, tal. Capodistria) je jedini lučki grad na 47 km dugoj obali jadranskog mora u Sloveniji.

Novi!!: Fulvio Tomizza i Kopar · Vidi više »

Ljubljana

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.

Novi!!: Fulvio Tomizza i Ljubljana · Vidi više »

Materada

Materada je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu grada Umaga, Istarska županija.

Novi!!: Fulvio Tomizza i Materada · Vidi više »

Pula

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Fulvio Tomizza i Pula · Vidi više »

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Novi!!: Fulvio Tomizza i Trst · Vidi više »

Umag

Umag (tal. Umago) grad je na zapadu Hrvatske, u Istarskoj županiji.

Novi!!: Fulvio Tomizza i Umag · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 1935. · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 1960. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 1963. · Vidi više »

1965.

1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 1965. · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 1966. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 1967. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 1969. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 1971. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 1972. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 1974. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 1977. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 1979. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 1980. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 1984. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 1985. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 1986. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 1988. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 1989. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 1992. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 1999. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 2000. · Vidi više »

21. svibnja

21.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 21. svibnja · Vidi više »

26. siječnja

26.

Novi!!: Fulvio Tomizza i 26. siječnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »