Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Gabonjin

Indeks Gabonjin

Gabonjin je selo na otoku Krku, u općini Dobrinj, u Republici Hrvatskoj.

39 odnosi: Crkva, Depopulacija, Dobrinj, Glagoljica, Hrvatska, Ive Jelenović, Krčka biskupija, Krčki most, Krk, Krk (grad), Malinska, More, Omišalj, Općina, Otok, Poljoprivreda, Popis stanovništva, Primorsko-goranska županija, Rijeka, Selo, Srce Isusovo, Sveti Petar, Turizam, Venecija, Zračna luka Rijeka, 10. studenog, 1376., 14. stoljeće, 1480., 1780., 1892., 1898., 1900., 1935., 1950., 1981., 1991., 20. stoljeće, 2001..

Crkva

Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.

Novi!!: Gabonjin i Crkva · Vidi više »

Depopulacija

Depopulacija je pojava smanjenja broja stanovnika nekog kraja ili zemlje zbog iseljavanja i malog prirasta broja rođenih, zbog čega u ruralnim područjima ostaje uglavnom starije stanovništvo, a za posljedicu može imati izrazitu depopulaciju, odnosno izumiranje jer je prorodni prirast ispod nule.

Novi!!: Gabonjin i Depopulacija · Vidi više »

Dobrinj

Dobrinj je naselje i općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Gabonjin i Dobrinj · Vidi više »

Glagoljica

Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. stoljeća.

Novi!!: Gabonjin i Glagoljica · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Gabonjin i Hrvatska · Vidi više »

Ive Jelenović

otoku Krku; zavičaj Ive Jelenovića Ive Jelenović (Sveti Vid Dobrinjski, 27. srpnja 1898. – Zagreb, 3. ožujka 1981.) bio je istaknuti hrvatski jezikoslovac, povjesničar književnosti, etnolog, filolog, toponomastičar, prevodilac, lektor, publicist.

Novi!!: Gabonjin i Ive Jelenović · Vidi više »

Krčka biskupija

Krčka biskupija je biskupija u Hrvatskoj, sa sjedištem u Krku.

Novi!!: Gabonjin i Krčka biskupija · Vidi više »

Krčki most

Krčki most (stari naziv: Titov most) je most koji spaja otok Krk s hrvatskom obalom.

Novi!!: Gabonjin i Krčki most · Vidi više »

Krk

Krk (čakavski Khark, talijanski Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).

Novi!!: Gabonjin i Krk · Vidi više »

Krk (grad)

Pogled na Krk i njegovu katedralu Krk, lok.

Novi!!: Gabonjin i Krk (grad) · Vidi više »

Malinska

Malinska je naselje na otoku Krku u Hrvatskoj, i sjedište općine Malinska-Dubašnica.

Novi!!: Gabonjin i Malinska · Vidi više »

More

Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.

Novi!!: Gabonjin i More · Vidi više »

Omišalj

Omišalj je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Gabonjin i Omišalj · Vidi više »

Općina

Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.

Novi!!: Gabonjin i Općina · Vidi više »

Otok

sjevernom Jadranu Otok je dio kopna manji od kontinenta a veći od hridi (stijene, rta, grebena).

Novi!!: Gabonjin i Otok · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i za ishranu životinja (zovemo ih hrana), i ostalih tvari kroz uzgajanje biljki i životinja.

Novi!!: Gabonjin i Poljoprivreda · Vidi više »

Popis stanovništva

1970–1989 Popis stanovništva ili cenzus je pravno uređeno prikupljanje statističkih podataka o svakom pojedinom pripadniku stanovništva određene države ili područja.

Novi!!: Gabonjin i Popis stanovništva · Vidi više »

Primorsko-goranska županija

Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3.582 km² kopnene površine.

Novi!!: Gabonjin i Primorsko-goranska županija · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Gabonjin i Rijeka · Vidi više »

Selo

Južnoj Češkoj Selo je uz grad jedno od dva osnovna tipa ljudskih naselja.

Novi!!: Gabonjin i Selo · Vidi više »

Srce Isusovo

Sveto Srce Isusovo. Srce Isusovo je naziv kršćanske pobožnosti prema Isusu i ujedno naziv blagdana.

Novi!!: Gabonjin i Srce Isusovo · Vidi više »

Sveti Petar

Sveti Petar (aramejski Kefa, grčki Petros, latinski Petrus: stijena), Petar, sv.

Novi!!: Gabonjin i Sveti Petar · Vidi više »

Turizam

Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Novi!!: Gabonjin i Turizam · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Gabonjin i Venecija · Vidi više »

Zračna luka Rijeka

Zračna luka Rijeka (ili Rijeka/Krk I.) je zračna luka civilnog zrakoplovstva.

Novi!!: Gabonjin i Zračna luka Rijeka · Vidi više »

10. studenog

10.

Novi!!: Gabonjin i 10. studenog · Vidi više »

1376.

Bez opisa.

Novi!!: Gabonjin i 1376. · Vidi više »

14. stoljeće

14.

Novi!!: Gabonjin i 14. stoljeće · Vidi više »

1480.

Bez opisa.

Novi!!: Gabonjin i 1480. · Vidi više »

1780.

Bez opisa.

Novi!!: Gabonjin i 1780. · Vidi više »

1892.

Bez opisa.

Novi!!: Gabonjin i 1892. · Vidi više »

1898.

Bez opisa.

Novi!!: Gabonjin i 1898. · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Novi!!: Gabonjin i 1900. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: Gabonjin i 1935. · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

Novi!!: Gabonjin i 1950. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Gabonjin i 1981. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Gabonjin i 1991. · Vidi više »

20. stoljeće

20.

Novi!!: Gabonjin i 20. stoljeće · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Gabonjin i 2001. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »