Brže od pregledniku!
22 odnosi: Alge, Špilja, Životinje, Bilje, Gacko polje, Hidroelektrana Senj, Hidroelektrana Sklope, Hrvatska, Jadransko more, Kalifornijska pastrva, Kisik, Lipljen, Mahovine, Nacionalni park Plitvička jezera, Otočac, Ponornica, Potočna pastrva, Ribolov, Rijeka (vodotok), Seoski turizam, Sinac, Temperatura.
Alge
Ernst Haeckel: Zelene alge Alge (lat. Algae), široka skupina pretežno vodenih, fotosintetskih autotrofnih organizama (od jednostaničnih do višestaničnih) nalik na biljke poznate kao fitoplankton, bolje poznatija kao živi biljni organizam bez korijena, lišća ili cvjetova.
Novi!!: Gacka (rijeka) i Alge · Vidi više »
Špilja
Baraćeve špilje. Acsibi špilje. Špilje, pećine, kaverne i jame su podzemne šupljine u Zemljinoj kori.
Novi!!: Gacka (rijeka) i Špilja · Vidi više »
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Gacka (rijeka) i Životinje · Vidi više »
Bilje
Bilje (mađarski: Bellye) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Gacka (rijeka) i Bilje · Vidi više »
Gacko polje
Pogled na Gacko polje Gacko polje Pogled na Velebit Gacko polje je veće i visoko krško polje u Lici, Hrvatska.
Novi!!: Gacka (rijeka) i Gacko polje · Vidi više »
Hidroelektrana Senj
Francisove turbine. Svetog Jurja. HE Sklope, a potom i u HE Senj. Hidroelektrana Senj ili HE Senj je derivacijska hidroelektrana koja se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, na obali Jadranskog mora u blizini mjesta Sveti Juraj.
Novi!!: Gacka (rijeka) i Hidroelektrana Senj · Vidi više »
Hidroelektrana Sklope
HE Sklope slikana s vidikovca. jezera Krušćice. Hidroelektrana Sklope. Hidroelektrana Sklope. hidrauličke uređaje i veliki dio zgrade, ali na svu sreću, jedna od dvije postavljene eksplozivne naprave nije eksplodirala, jer bi šteta bila puno veća. Hidroelektrana Sklope ili HE Sklope se gradila dvije godine (1968. – 1970.) na području Ličko-senjske županije na rijeci Lici.
Novi!!: Gacka (rijeka) i Hidroelektrana Sklope · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Gacka (rijeka) i Hrvatska · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Gacka (rijeka) i Jadransko more · Vidi više »
Kalifornijska pastrva
Kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss) je slatkovodna riba iz porodice salmonida (Salmonidae).
Novi!!: Gacka (rijeka) i Kalifornijska pastrva · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Gacka (rijeka) i Kisik · Vidi više »
Lipljen
Lipljen (lat. Thymallus thymallus; još se naziva lipen, lipljan, lipan) je slatkovodna riba koja pripada porodici Salmonidae.
Novi!!: Gacka (rijeka) i Lipljen · Vidi više »
Mahovine
Mahovine (briofiti; lat. Bryophyta sensu stricto; sin. Musci), divizija biljaka koja zajedno s divizijama Jetrenjarke (Marchantiophyta) i Antocerote (Anthocerotophyta) pripada u tzv.
Novi!!: Gacka (rijeka) i Mahovine · Vidi više »
Nacionalni park Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.
Novi!!: Gacka (rijeka) i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »
Otočac
Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Gacka (rijeka) i Otočac · Vidi više »
Ponornica
Reka ponire u Škocjanske jame Đulinom ponoru kod Ogulina Ponornica je rijeka koja dijelom svoje dužine teče ispod zemlje ulazeći u krški sustav u ponorima, prirodnim otvorima na dnu ili rubu reljefnih depresija.
Novi!!: Gacka (rijeka) i Ponornica · Vidi više »
Potočna pastrva
Potočna pastrva (Salmo trutta Linnaeus, 1758.) vrsta ribe iz roda pastrva, koja se javlja, što nije priznato, u tri različite forme, tzv.
Novi!!: Gacka (rijeka) i Potočna pastrva · Vidi više »
Ribolov
Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar s ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.
Novi!!: Gacka (rijeka) i Ribolov · Vidi više »
Rijeka (vodotok)
Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.
Novi!!: Gacka (rijeka) i Rijeka (vodotok) · Vidi više »
Seoski turizam
Hrvatsko zagorje Seoski turizam ili agroturizam je specifičan oblik turizma, u kojem je glavni motiv putovanja "povratak čovjeka prirodi".
Novi!!: Gacka (rijeka) i Seoski turizam · Vidi više »
Sinac
Sinac je mjesto u Gackom polju, na padinama Velebita i Kapele, na izvoru rijeke Gacke, naselje 11 km jugoistočno od Otočca.
Novi!!: Gacka (rijeka) i Sinac · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Gacka (rijeka) i Temperatura · Vidi više »
