Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Galerije

Indeks Galerije

Galerije (lat. Gaius Galerius Valerius Maximianus; Gaj Galerije Valerije Maksimijan), (kraj Serdike, o. 250. – Nikomedija, svibanj 311.), rimski car od 305. do svoje smrti 311. Za vrijeme rimske tetrarhije, bio je jedan od četvorice careva Rimskog Carstva.

32 odnosi: Antika, Dioklecijan, Dunav, Egipat, Flavije Valerije Sever, Gamzigrad, Goti, Konstancije I. Klor, Konstantin I. Veliki, Kršćanstvo, Latinski jezik, Licinije, Maksimijan, Maksimin Daja, Nikomedija, Rimsko Carstvo, Sarmati, Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Sofija, Srbija, Svibanj, Tetrarhija, UNESCO, Zaječar, 23. veljače, 250., 30. travnja, 303., 305., 306., 308., 311..

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Galerije i Antika · Vidi više »

Dioklecijan

Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).

Novi!!: Galerije i Dioklecijan · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Galerije i Dunav · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Galerije i Egipat · Vidi više »

Flavije Valerije Sever

Follis Sever Flavius Valerius Severus († 16. rujna 307. kod Tres Tabernae) vojnik u Ilirijskoj Provinciji, prije nego što ga je njegov prijatelj Galerije godine 305. proglasio cezarom.

Novi!!: Galerije i Flavije Valerije Sever · Vidi više »

Gamzigrad

Gamzigrad (srpski: Гамзиград; latinski: Felix Romuliana) je odmaralište u Srbiji koje se nalazi južno od rijeke Dunav, u blizini grada Zaječara.

Novi!!: Galerije i Gamzigrad · Vidi više »

Goti

Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.

Novi!!: Galerije i Goti · Vidi više »

Konstancije I. Klor

Konstancije I. Klor (lat. Marcus Flavius Valerius Constantius Herculius Augustus; Marko Flavije Valerije Konstancije Herkulije August, nadimak Chlorus, Zeleni, Blijedi), (?, oko. 250. – Eboracum, 25. srpnja 306.), rimski car od 305. do 306. Isprva je vladao kao suvladar (cezar) cara Maksimijana na Zapadu (293. – 305.), a zatim kao car (august).

Novi!!: Galerije i Konstancije I. Klor · Vidi više »

Konstantin I. Veliki

Konstantin Veliki (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus; Naissus, 28. veljače 272. ili 273. – Nikomedija, 22. svibnja 337.) rimski car 306. – 337.

Novi!!: Galerije i Konstantin I. Veliki · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Galerije i Kršćanstvo · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Galerije i Latinski jezik · Vidi više »

Licinije

Gaj Valerije Licinijan Licinije (latinski: Gaius Valerius Licinianus Licinius) (?, oko 265. – Solun, 325.) bio je rimski car od 308. do 324. godine.

Novi!!: Galerije i Licinije · Vidi više »

Maksimijan

Maksimijan (lat. Marcus Aurelius Valerius Maximianus, Marko Aurelije Valerije Maksimijan) (kod Sirmiuma, danas Srijemska Mitrovica, u Panoniji, oko 240. – Massalia u Galiji, 310.), zvan Herculius, rimski car od 1. ožujka 286. do 1. svibnja 305. Zajedno s Dioklecijanom bio suvladar Rimskog Carstva.

Novi!!: Galerije i Maksimijan · Vidi više »

Maksimin Daja

Follis Maksimin Daja Gaius Galerius Valerius Maximinus (zvan Maksimin Daja, negdje i "Daza"; i Maksimin II.; 20. studenog 270. - † 313.) Rimski car od 308. do 313., nećak Dioklecijanovog cezara Galerija.

Novi!!: Galerije i Maksimin Daja · Vidi više »

Nikomedija

Francuska ilustracija iz 1882. godine Nikomedija je bio drevni grad na području današnje Turske u blizini grada İzmita.

Novi!!: Galerije i Nikomedija · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Galerije i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Sarmati

Položaj Sarmata i Skita u 1. st. pr. Kr. Sarmati (lat. Sarmatæ, grč. Σαρμάται); su starovjekovni iranski narod.

Novi!!: Galerije i Sarmati · Vidi više »

Sasanidsko Perzijsko Carstvo

Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.

Novi!!: Galerije i Sasanidsko Perzijsko Carstvo · Vidi više »

Sofija

Grad Sofija (bugarski: Софи&#1103), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.

Novi!!: Galerije i Sofija · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Galerije i Srbija · Vidi više »

Svibanj

Svibanj Svibanj (lat. maius) peti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Galerije i Svibanj · Vidi više »

Tetrarhija

Carigrada, od 1204. u Trezoru Crkve Sv. Marka, Venecija Rimska Tetrarhija (grč. τετρα (tetra) četiri i αρχη (arhija) vlast, vlada), upravni sustav u Rimskom carstvu koji je uveo rimski car Dioklecijan 293. godine s ciljem osiguravanja bolje i organiziranije uprave u Carstvu i rješavanja pitanja nasljedstva carskog prijestolja.

Novi!!: Galerije i Tetrarhija · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Galerije i UNESCO · Vidi više »

Zaječar

Grb grada Zaječara Zaječar je grad u istočnoj Srbiji (broj stanovnika 69 969).

Novi!!: Galerije i Zaječar · Vidi više »

23. veljače

23.

Novi!!: Galerije i 23. veljače · Vidi više »

250.

Bez opisa.

Novi!!: Galerije i 250. · Vidi više »

30. travnja

30.

Novi!!: Galerije i 30. travnja · Vidi više »

303.

Bez opisa.

Novi!!: Galerije i 303. · Vidi više »

305.

Bez opisa.

Novi!!: Galerije i 305. · Vidi više »

306.

Tijekom druge polovice ove godine Rimsko Carstvo ima 6 samoproglašenih vladara.

Novi!!: Galerije i 306. · Vidi više »

308.

Bez opisa.

Novi!!: Galerije i 308. · Vidi više »

311.

Bez opisa.

Novi!!: Galerije i 311. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »