17 odnosi: Apsolutna monarhija, Francuska, Francuska revolucija, Gvelfi i gibelini, Inocent XI., Ivan XXII., Jansenizam, Jozefinizam, Ludovik IV., car Svetog Rimskog Carstva, Luj XIV., kralj Francuske, Marsilije Padovanski, Monarhizam, Nacionalizam, Papina nezabludivost, Prvi vatikanski sabor, Sabor u Konstanzu, Sveta Stolica.
Apsolutna monarhija
Apsolutna monarhija ili Apsolutistička monarhija oblik je vlasti koji se u Europi javio u Francuskoj u 17. stoljeću za vrijeme Luja XIV. (Država to sam ja).
Novi!!: Galikanizam i Apsolutna monarhija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Galikanizam i Francuska · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Galikanizam i Francuska revolucija · Vidi više »
Gvelfi i gibelini
Gvelfi i Gibelini bile su dvije suprotstavljene frakcije talijanske politike u 12. st. - 13. stoljeću u središnjoj i sjevernoj Italiji.
Novi!!: Galikanizam i Gvelfi i gibelini · Vidi više »
Inocent XI.
Blaženi Inocent XI., lat. Beatus Innocentius PP.
Novi!!: Galikanizam i Inocent XI. · Vidi više »
Ivan XXII.
Ivan XXII., papa od 7. kolovoza 1316. do 4. prosinca 1334. godine.
Novi!!: Galikanizam i Ivan XXII. · Vidi više »
Jansenizam
Cornelius Jansen (1585. – 1638.), biskup iz Ypresa, tvorac jansenizma. Jansenizam je bio vjerski pokret unutar Katoličke Crkve tijekom 17. i 18. stoljeća.Tvorac mu je bio belgijski biskup iz Ypresa, Cornelius Jansen (1585. – 1638.). po kome je i dobio naziv.
Novi!!: Galikanizam i Jansenizam · Vidi više »
Jozefinizam
Jozefinizam je naziv za vjersku doktrinu o odnosima Crkve i države koja je razvijena na dvoru Cara Josipa II., koji je iz Beča vladao Njemačkom (Austrija je tada bila samo nadvojvodstvo), Češkom i Ugarskom 1780.
Novi!!: Galikanizam i Jozefinizam · Vidi više »
Ludovik IV., car Svetog Rimskog Carstva
Ludovik Bavarski na reljefu Ludovik IV.
Novi!!: Galikanizam i Ludovik IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Luj XIV., kralj Francuske
Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.
Novi!!: Galikanizam i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »
Marsilije Padovanski
Marsilije Padovanski talijanski Marsilio ili Marsiglio da Padova; (oko 1275. - oko 1342) bio je talijanski liječnik, koji je prakticirao razna zanimanja.
Novi!!: Galikanizam i Marsilije Padovanski · Vidi više »
Monarhizam
monarhije Monarhizam ponekad predstavlja filozofiju ideologije, no ponajprije politički pokret koji zagovara stvaranje, očuvanje ili obnovu monarhije kao društvenog uređenja neke države.
Novi!!: Galikanizam i Monarhizam · Vidi više »
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Novi!!: Galikanizam i Nacionalizam · Vidi više »
Papina nezabludivost
Papina nezabludivost je dogma u katoličkoj teologiji prema kojoj papa ne može zabluditi u pitanjima vjere i moralnog nauka kad naučava ex cathedra.
Novi!!: Galikanizam i Papina nezabludivost · Vidi više »
Prvi vatikanski sabor
Prvi vatikanski sabor sazvao je papa Pio IX. 29. lipnja 1868. godine, nakon dugogodišnjeg razdoblja njegovog planiranja i pripremanja koje je započelo 6. prosinca 1864. Ovaj dvadeseti ekumenski sabor Katoličke crkve, održan tri stoljeća nakon Tridentskog sabora, otvoren je 8. prosinca 1869. godine, a prekinut je 20. listopada 1870. Održavao se u Vatikanskoj bazilici, a sveukupno su održane četiri sjednice.
Novi!!: Galikanizam i Prvi vatikanski sabor · Vidi više »
Sabor u Konstanzu
Sabor u Konstanzu je 16.
Novi!!: Galikanizam i Sabor u Konstanzu · Vidi više »
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Novi!!: Galikanizam i Sveta Stolica · Vidi više »