Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Gama-čestica

Indeks Gama-čestica

atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.

123 odnosi: Akcelerator čestica, Akvamarin, Albert Einstein, Alfa raspad, Alfa-čestica, Aluminij, Anihilacija, Antibiotik, Apsorbirana doza, Apsorpcija, Atom, Atomska jezgra, Bekerel, Beril, Berilij, Beta raspad, Beta-čestica, Beton, Brzina, Brzina svjetlosti, Carina, Celzij, Cezij, Comptonov učinak, Džul, Drago kamenje, Eksponencijalna funkcija, Ekvivalencija mase i energije, Ekvivalentna doza, Električno polje, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elektronski uhvat, Elektronvolt, Energija, Energija vezanja, Engleski jezik, Fotodioda, Fotoelektrični učinak, Foton, Frekvencija, Grej, Gustoća, Herc, Ionizirajuće zračenje, Ioniziranje, Izotop, Jakost zračenja, Jod, Kalij, ..., Karcinom, Kemijski element, Kilogram, Kinetička energija, Kiri, Kobalt, Količina gibanja, Kontejnerski brod, Kozmičke zrake, Kristal, Kristalna rešetka, Ksenon, Kvant, Kvazar, Magnetsko polje, Maria Skłodowska-Curie, Masa, Materijal, Medicina, Metar, Mion, Mjerni instrument, Molekula, Molibden, Mutacija, Nakit, Neutron, Novotvorina, Nuklearna reakcija, Nuklearni reaktor, Nuklearno oružje, Ogib, Olovo (element), Papir, Pierre Curie, Planckov zakon, Planckova konstanta, Plin, Plutonij, Pokus, Pozitron, Proton, Pulsar, Radij, Radioaktivnost, Radionuklid, Radon, Raspršenje, Rendgenska cijev, Rendgenske zrake, Scintilacija, Scintilator, Sivert, Spektar (fizika), Sterilizacija, Stroncij, Subatomska čestica, Sunčev sustav, Svemir, Svjetlost, Tehnecij, Tehnologija, Torij, Tricij, Ugljik-14, Uranij, Valna duljina, Vena, Volfram, Vrijeme poluraspada, Zakočno zračenje, Zemljina atmosfera, Zvijezda. Proširite indeks (73 više) »

Akcelerator čestica

Muzeju znanosti u Londonu. izmjenično električno polje (1928.). alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta. Dio nekadašnjeg sinkrociklotrona (Orsay, Francuska). ubrzavanje. Velikog hadronskog sudarivača ili '''LHC'''-a. Kompaktni mionski solenoid ('''CMS''') detektor za Veliki hadronski sudarivač ('''LHC'''). Akcelerator čestica, ubrzivač čestica ili sudarivač je uređaj u kojem se električki nabijene čestice (elektroni, protoni, ioni i druge) stalnim ili izmjeničnim električnim poljima ubrzavaju do visokih kinetičkih energija.

Novi!!: Gama-čestica i Akcelerator čestica · Vidi više »

Akvamarin

Akvamarin (lat. aqua: voda + marinus: morski) je zelenkasto i modro obojeni oblik minerala berila.

Novi!!: Gama-čestica i Akvamarin · Vidi više »

Albert Einstein

Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.

Novi!!: Gama-čestica i Albert Einstein · Vidi više »

Alfa raspad

Emitiranje alfa-čestice pri alfa raspadu Znak za opasnost od radioaktivnosti Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Izvor alfa-čestica ispod detektora zračenja Braggova krivulja prikazuje broj ionizacijskih parova koje stvaraju alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. tuneliranja ili tunelskog učinka. Alfa raspad je pretvaranje jedne atomske jezgre u drugu uz emitiranje alfa-čestica.

Novi!!: Gama-čestica i Alfa raspad · Vidi više »

Alfa-čestica

Alfa-čestice su ustvari ioni helija ili samo atomska jezgra helija. Alfa-zračenje. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. atomskih jezgri. Izvor alfa-čestica ispod detektora zračenja. Braggova krivulja prikazuje broj ionizacijskih parova koje stvaraju alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. tuneliranja ili tunelskog učinka. Granule 9. Prominencije. beta-čestice). Alfa-čestica ili α-čestica je jezgra atoma helija složena od dvaju protona i dvaju neutrona.

Novi!!: Gama-čestica i Alfa-čestica · Vidi više »

Aluminij

Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.

Novi!!: Gama-čestica i Aluminij · Vidi više »

Anihilacija

Anihilacija (od latinskog nihil - ništa) znači "totalno uništenje" a u fizici označava proces u kojem se čestica sudara sa svojom antičesticom.

Novi!!: Gama-čestica i Anihilacija · Vidi više »

Antibiotik

Doksiciklin Antibiotici su farmakološki agensi koji mogu potpuno uništiti patogene mikroorganizme ili zaustaviti njihov rast ili razmnožavanje bez pričinjavanja značajnije štete organizmu domaćinu.

Novi!!: Gama-čestica i Antibiotik · Vidi više »

Apsorbirana doza

Znak za opasnost od radioaktivnosti. dozimetra (Radex RD1503). Penkala dozimetar za direktno očitavanje. Apsorbirana doza (oznaka D) je dozimetrijska veličina koja opisuje povećanje unutrašnje energije (fizičke i kemijske učinke) u tvari izloženoj ionizacijskom zračenju.

Novi!!: Gama-čestica i Apsorbirana doza · Vidi više »

Apsorpcija

Bez opisa.

Novi!!: Gama-čestica i Apsorpcija · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Novi!!: Gama-čestica i Atom · Vidi više »

Atomska jezgra

Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.

Novi!!: Gama-čestica i Atomska jezgra · Vidi više »

Bekerel

Znak za opasnost od radioaktivnosti Bekerel je SI izvedena mjerna jedinica za aktivnost radioaktivnoga izvora (radioaktivnost).

Novi!!: Gama-čestica i Bekerel · Vidi više »

Beril

Brušeni smaragd. Brazilski akvamarini, dijamanti i bijelo zlato. Brušeni morganit, 2,01 karat, Brazil. Brušeni zlatni beril, 48,75 karata, Brazil. Beril (grč. βήρυλλος) je heksagonski (šesterokutni) mineral, berilijev alumosilikat, Be3Al2Si6O18.

Novi!!: Gama-čestica i Beril · Vidi više »

Berilij

Berilij je dvovalentan, u prirodi se može naći samo u spoju s drugim elementima, u mineralima.

Novi!!: Gama-čestica i Berilij · Vidi više »

Beta raspad

Beta (minus) raspad Znak za opasnost od radioaktivnosti Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Elektronski uhvat Beta raspad je vrsta radioaktivnog raspada atomskih jezgara izazvana utjecajem slabe nuklearne sile, pri kojem atomska jezgra zrači elektron ili pozitron, i ne dolazi do promjene atomske mase, već se samo atomski broj poveća ili smanji za jedan, a to znači da atomska jezgra se pretvori (transmutira) u novi kemijski element, koji je sljedeći ili prethodni redni broj u periodnom sustavu elemenata.

Novi!!: Gama-čestica i Beta raspad · Vidi više »

Beta-čestica

beta (minus) raspad. Beta (plus) raspad. Znak za opasnost od radioaktivnosti. olovna ploča. Elektronski uhvat. električnog polja (žuto). atomskim brojem ''Z'' (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). maglenoj komori s izopropanolom (nakon umetanja umjetnog izvora radijacije - stroncij-90). alfa-čestice; duge, tanke: beta-čestice). atomskih jezgri. Geigerov brojač. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. neutrina, 13. studenoga 1970., u ''Argonne National Laboratory''. Ovdje neutrino udari u proton u atomu vodika; sudar se događa na mjestu na kojem s desne strane fotografije izlaze 3 traga. ručnom satu. Beta-čestica ili β-čestica je brzi elektron ili pozitron koji nastaje pri raspadu atomskih jezgri nekih radioaktivnih elemenata (takozvani beta-raspad).

Novi!!: Gama-čestica i Beta-čestica · Vidi više »

Beton

Stari betonski zid Beton je smjesa cementa, agregata (drobljeni kameni, riječni separirani; određenih granulometrijskih svojstava), vode, i/ili dodataka betonu.

Novi!!: Gama-čestica i Beton · Vidi više »

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Novi!!: Gama-čestica i Brzina · Vidi više »

Brzina svjetlosti

Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.

Novi!!: Gama-čestica i Brzina svjetlosti · Vidi više »

Carina

Carina je porez na uvoznu robu i važna je u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Novi!!: Gama-čestica i Carina · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Novi!!: Gama-čestica i Celzij · Vidi više »

Cezij

Cezij Raspadanje cezija-137 To je meki, srebrno zlatni alkalijski metal, s talištem na 28 °C, što ga čini jednim od pet metala elemenata koji su tekući na sobnim temperaturama.

Novi!!: Gama-čestica i Cezij · Vidi više »

Comptonov učinak

valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. nm. raspršenja. ionizacijskom komorom; komora je mogla mjeriti ukupnu energiju taloženu tijekom vremena, a ne energiju pojedinih raspršenih fotona. Comptonov učinak u atomu. Comptonov učinak ili Comptonov efekt (prema A. H. Comptonu) je porast valne duljine elektromagnetskog zračenja raspršenoga na slobodnim elektronima.

Novi!!: Gama-čestica i Comptonov učinak · Vidi više »

Džul

Džul (znak J) je mjerna jedinica SI za rad (W), energiju (E) i toplinu (Q).

Novi!!: Gama-čestica i Džul · Vidi više »

Drago kamenje

Razne vrste dragog kamenja Dragulji ili drago kamenje su minerali prirodnog podrijetla koji su izuzetni po ljepoti i rijetkosti.

Novi!!: Gama-čestica i Drago kamenje · Vidi više »

Eksponencijalna funkcija

Eksponencijalna funkcija f(x).

Novi!!: Gama-čestica i Eksponencijalna funkcija · Vidi više »

Ekvivalencija mase i energije

Šetnji ideja, Njemačka. energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Količina energije koja je oslobođena iznosi 22,4 MeV (defekt mase). Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. maglenoj komori, alfa-čestica energije 5,3 MeV iz izvora olova-210 u blizini točke 1 prolazi kroz Rutherfordovo raspršenje u blizini točke 2, odstupajući pod kutom od oko 30°. Još jednom se raspršuje blizu točke 3 i konačno se odmara u plinu. Ciljana atomska jezgra u plinu mogla je biti jezgra dušika, kisika, ugljika ili vodika. Pri elastičnom sudaranju dobio je dovoljno kinetičke energije da uzrokuje kratki vidljivi tragu blizini točke 2 (ljestvica je u centimetrima). Ekvivalencija mase i energije ili Einsteinova relacija kaže da svakomu tijelu, koje miruje, treba pripisati energiju koja je jednaka umnošku mase toga tijela i kvadrata brzine svjetlosti.

Novi!!: Gama-čestica i Ekvivalencija mase i energije · Vidi više »

Ekvivalentna doza

Znak za opasnost od radioaktivnosti. dozimetra (Radex RD1503). Penkala dozimetar za direktno očitavanje. Ekvivalentna doza (oznaka H) je dozimetrijska veličina koja opisuje biološki učinak određenog ionizirajućega zračenja u određenom tkivu.

Novi!!: Gama-čestica i Ekvivalentna doza · Vidi više »

Električno polje

Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Električno polje je prostor u kojem električni naboj djeluje privlačnom (odnosno odbojnom) silom na drugo električno tijelo.

Novi!!: Gama-čestica i Električno polje · Vidi više »

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Novi!!: Gama-čestica i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Gama-čestica i Elektron · Vidi više »

Elektronski uhvat

Elektronski uhvat Znak za opasnost od radioaktivnosti Elektronski uhvat se ponekad svrstava u beta raspad.

Novi!!: Gama-čestica i Elektronski uhvat · Vidi više »

Elektronvolt

Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.

Novi!!: Gama-čestica i Elektronvolt · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Novi!!: Gama-čestica i Energija · Vidi više »

Energija vezanja

Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. atomskih jezgri. atomske jezgre. Energija vezanja (oznaka Ev ili EB) je najmanja energija potrebna da se sustav čestica poput kristala, molekule ili atomske jezgre rastavi na sastavne dijelove, atome ili nukleone (neutroni + protoni).

Novi!!: Gama-čestica i Energija vezanja · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Gama-čestica i Engleski jezik · Vidi više »

Fotodioda

Fotodioda izbliza Oznaka za fotodiodu Fotodioda je poluvodički element strukture slične ispravljačkoj diodi.

Novi!!: Gama-čestica i Fotodioda · Vidi više »

Fotoelektrični učinak

Fotoelektrični učinak: fotoni upadaju na metalnu ploču slijeva i izbijaju elektrone. Fotoelektrični učinak, fotoelektrični efekt ili fotoefekt fizikalna je pojava kod koje djelovanjem elektromagnetskog zračenja dovoljno kratke valne duljine, najčešće svjetlosti u ultraljubičastom području spektra, dolazi do izbijanja elektrona iz obasjanog materijala, obično kovine.

Novi!!: Gama-čestica i Fotoelektrični učinak · Vidi više »

Foton

nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.

Novi!!: Gama-čestica i Foton · Vidi više »

Frekvencija

Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).

Novi!!: Gama-čestica i Frekvencija · Vidi više »

Grej

Znak za opasnost od radioaktivnosti Grej (simbol: Gy) je SI izvedena mjerna jedinica za apsorbiranu dozu ionizirajućega zračenja, izražena kao omjer upijene ili apsorbirane energije i mase ozračenoga tijela: 1 Gy.

Novi!!: Gama-čestica i Grej · Vidi više »

Gustoća

Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.

Novi!!: Gama-čestica i Gustoća · Vidi više »

Herc

Tri svjetla s blijeskovima, od najniže frekvencije (gore) do najviše (dolje): f je frekvencija Hertza ("Hz"), tj. broj bljeskanja po sekundi. T je vremensko razdoblje u sekundama ("s"), tj. broj sekundi po bljeskanju. Herc (znak: Hz) mjerna je jedinica za frekvenciju u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice SI.

Novi!!: Gama-čestica i Herc · Vidi više »

Ionizirajuće zračenje

Znak za opasnost od radioaktivnosti Ionizirajuće zračenje je pojava prijenosa energije u obliku fotona (kvanti elektromagnetskog zračenja) ili masenih čestica, a koje ima dovoljno energije da u međudjelovanju s kemijskom tvari ionizira tu tvar.

Novi!!: Gama-čestica i Ionizirajuće zračenje · Vidi više »

Ioniziranje

Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.

Novi!!: Gama-čestica i Ioniziranje · Vidi više »

Izotop

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918. Rutherfordov model atoma. nm. Izotop (grč. isos: isti, topos: mjesto) je atom istoga kemijskog elementa (isti atomski broj Z) koji se međusobno razlikuje po broju neutrona u atomskoj jezgri, pa prema tome i po masenome broju, odnosno masi.

Novi!!: Gama-čestica i Izotop · Vidi više »

Jakost zračenja

Crookesov radiometar u radu. Jakost zračenja ili radijacijski intenzitet (oznaka I) je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje elektromagnetsko zračenje iz točkastoga izvora.

Novi!!: Gama-čestica i Jakost zračenja · Vidi više »

Jod

Kristali joda Kao plin jod je ljubičaste boje Angiografski snimak Štitna žlijezda Računalna tomografija Jod je kemijski element koji se prvenstveno koristi u prehrani.

Novi!!: Gama-čestica i Jod · Vidi više »

Kalij

Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.

Novi!!: Gama-čestica i Kalij · Vidi više »

Karcinom

Karcinom je naziv za zloćudnu novotvorinu (zloćudni tumor ili rak) čije su tumorske stanice podrijetla epitelnih stanica.

Novi!!: Gama-čestica i Karcinom · Vidi više »

Kemijski element

Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.

Novi!!: Gama-čestica i Kemijski element · Vidi više »

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Gama-čestica i Kilogram · Vidi više »

Kinetička energija

gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.

Novi!!: Gama-čestica i Kinetička energija · Vidi više »

Kiri

Marie Curie, slika za Nobela, 1911. Kiri (simbol: Ci) je mjerna jedinica za radioaktivnost, a nije SI mjerna jedinica.

Novi!!: Gama-čestica i Kiri · Vidi više »

Kobalt

Kobalt je čeličnosive boje, vrlo tvrd, žilav, feromagnetičan i otrovan metal.

Novi!!: Gama-čestica i Kobalt · Vidi više »

Količina gibanja

Newtonovo njihalo. Newton je osmislio ovo njihalo kako bi zorno prikazao prijenos količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Količina gibanja ili zalet (oznaka p) je vektorska fizikalna veličina u klasičnoj mehanici koja opisuje gibanje tijela, a određena je (definirana) kao umnožak mase m i brzine \vec v tijela: Za sustav od više čestica ili tijela, za \vec v se uzima brzina njihovog centra masa.

Novi!!: Gama-čestica i Količina gibanja · Vidi više »

Kontejnerski brod

Kontejnerski brod ''MSC Charleston'' u plovidbi. Kontejnerski brod (hrv. također Brod za prijevoz spremnika) je vrsta teretnog broda koji sav svoj teret prevozi u kontejnerima u skopu tehnike nazvane kontejnerizacija, što je uobičajeno sredstvo intermodalnog prijevoza tereta.

Novi!!: Gama-čestica i Kontejnerski brod · Vidi više »

Kozmičke zrake

video verziju Kozmičke zrake ili kozmičko zračenje je zračenje visoke energije koje dopire na Zemlju iz svemira.

Novi!!: Gama-čestica i Kozmičke zrake · Vidi više »

Kristal

kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.

Novi!!: Gama-čestica i Kristal · Vidi više »

Kristalna rešetka

Nastanak natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. Nastanak kristala natrijeva klorida. Kristalna rešetka je pravilan trodimenzijski raspored periodički ponavljanih strukturnih jedinica (atoma, iona, molekula) kao građevnih čestica kristala, koji mu daje karakteristična svojstva i oblik.

Novi!!: Gama-čestica i Kristalna rešetka · Vidi više »

Ksenon

Ksenon su 1898.

Novi!!: Gama-čestica i Ksenon · Vidi više »

Kvant

valne duljine. fotoelektričnog učinka. nm. Kvant (od lat. quantum: koliko) je najmanja količina energije koju neki sustav može dobiti ili izgubiti.

Novi!!: Gama-čestica i Kvant · Vidi više »

Kvazar

newspaper.

Novi!!: Gama-čestica i Kvazar · Vidi više »

Magnetsko polje

silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.

Novi!!: Gama-čestica i Magnetsko polje · Vidi više »

Maria Skłodowska-Curie

Marie Curie (Maria Salomea Skłodowska-Curie, Varšava, 7. studenoga 1867. – Passy, 4. srpnja 1934.), francuska kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla.

Novi!!: Gama-čestica i Maria Skłodowska-Curie · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Gama-čestica i Masa · Vidi više »

Materijal

kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.

Novi!!: Gama-čestica i Materijal · Vidi više »

Medicina

Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.

Novi!!: Gama-čestica i Medicina · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Gama-čestica i Metar · Vidi više »

Mion

Higgsovim bozonom. kozmičke čestice se sudaraju s molekulama, uglavnom dušikom i kisikom, stvarajući slapove manjih čestica, koje zovemo još pljusak elementarnih čestica. Mion (eng. muon, od grč. μ + on; oznaka μ–) je lepton električnoga naboja jednakoga električnomu naboju elektrona (oko –1,602 · 10–19 C), spina 1/2, mase oko 207 puta veće od mase elektrona (oko 105,658 MeV/c²) i vremena poluraspada oko 2,2 · 10–6 s. Smatra se da nema unutarnju strukturu.

Novi!!: Gama-čestica i Mion · Vidi više »

Mjerni instrument

Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.

Novi!!: Gama-čestica i Mjerni instrument · Vidi više »

Molekula

Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.

Novi!!: Gama-čestica i Molekula · Vidi više »

Molibden

Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti.

Novi!!: Gama-čestica i Molibden · Vidi više »

Mutacija

Mutacije su nasumične promjene genetskog materijala stanice.

Novi!!: Gama-čestica i Mutacija · Vidi više »

Nakit

Jantarov privjesak. Nakit je vrijedan predmet koji se upotrebljava kao ukras i često je umjetnički izrađen od plemenitih kovina i dragulja.

Novi!!: Gama-čestica i Nakit · Vidi više »

Neutron

nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutron (engl., od neutr + on; oznaka n ili n0) je električki neutralna subatomska čestica (bez električnog naboja), sastavnica svih atomskih jezgri osim vodikove. Teorijski ga je predvidio E. Rutherford 1920. a otkrio pokusom J. Chadwick 1932. Masa neutrona (1,674 927 · 10–27 kg.

Novi!!: Gama-čestica i Neutron · Vidi više »

Novotvorina

Novotvorina, neoplazma (grč. neos - nov, plasia - rast) ili tumor (lat. tumor - oteklina) patološka je tvorba nastala kao posljedica prekomjernog umnažanja abnormalnih stanica.

Novi!!: Gama-čestica i Novotvorina · Vidi više »

Nuklearna reakcija

alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama) Nuklearna reakcija je proces kod kojeg dolazi do vanjskog utjecaja na atomsku jezgru, koji izaziva njezinu pretvorbu.

Novi!!: Gama-čestica i Nuklearna reakcija · Vidi više »

Nuklearni reaktor

Jezgra malog istraživačkog reaktora. Nuklearna lančana reakcija: jezgra uranija-235 apsorbira neutron, koji se razdvoji u brze, lakše elemente (fisijske produkte) i slobodne neutrone. Iako se i reaktori i nuklearna oružja oslanjaju na lančane reakcije, stopa reakcije u reaktorima znatno je sporija nego kod bombe. Kao što konvencionalne elektrane proizvode električnu energiju koristeći termalnu energiju oslobođenu izgaranjem fosilnih goriva, tako nuklearni reaktori pretvaraju termalnu energiju oslobođenu iz nuklearne fisije. nuklearnog goriva, 4. kontrolni štapovi, 5. tlačnik, 6. parogenerator, 7. zaštitna reaktorska posuda, 8. parna turbina, 9. električni generator, 10. transformator i spoj na elektroenergetski sustav, 11. kondenzatorska rashladna voda, 12. parovod, 13. izmjenjivač topline, 14. kondenzator rashladnog tornja, 16. cirkulacijska pumpa, 17. pumpa napojne vode. Kontrolne šipke na vrhu tlačnog reaktora PWR. nuklearnog goriva, s oblogama od cirkonijevih legura. Nuklearni reaktor poznat pod nazivom ''Chicago pile l'', koji je ostvario prvu samoodrživu nuklearnu lančanu reakciju 2. prosinca 1942. pare. elektroenergetskom sustavu. Gradnja nuklearne elektrane Lungmen u Tajvanu, kao prestavnika nuklearnih reaktora III. generacije, ili napredni reaktori s kipućom vodom (engl. ''Advanced Boiling Water Reactor'' - ABWR). Nuklearni reaktor je naprava u kojoj se odvija postojana kontrolirana nuklearna lančana reakcija (za razliku od nuklearne bombe u kojoj je reakcija eksplozivna i nekontrolirana).

Novi!!: Gama-čestica i Nuklearni reaktor · Vidi više »

Nuklearno oružje

hipocentra. Nuklearno oružje je oružje čija razorna snaga potječe od nuklearnih reakcija, bilo od nuklearne fisije ili od mnogo jače fuzije.

Novi!!: Gama-čestica i Nuklearno oružje · Vidi više »

Ogib

valnoj duljini vala. valne duljine vala. Ogib crvene laserske zrake kroz kružni otvor. Kružni valovi stvoreni ogibom valova s uskog ulaza u poplavljeni primorski kamenolom. Lom svjetlosti ili refrakcija kako objašnjava Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala. Ako je promjer rupe znatno manji od valne duljine, iza nje se stvaraju kuglasti (sferni) valovi. 3-507-86205-0. optičku rešetku. Halo promjera 22° oko Mjeseca. Glorija na sjeni zrakoplova. Youngov pokus. Ogib, ogib svjetlosti ili difrakcija je fizikalna pojava koja nastaje zbog skretanja valova iza ruba zapreke na koju valovi naiđu.

Novi!!: Gama-čestica i Ogib · Vidi više »

Olovo (element)

Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.

Novi!!: Gama-čestica i Olovo (element) · Vidi više »

Papir

List papira. papirus (lat. ''Cyperus papyrus''). µm. drevnoj Kini. biljaka. Tiskarski stroj iz 1811. Visoka ili obična smreka (lat. ''Picea abies''). Bukova šuma. biljaka. drvenjače. celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. Lan (lat. ''Linum usitatissimum''). Juta. Konoplja. bagase. staklenih vlakana. suspenzija koja je upravo sakupljena s ravnog dugog sita. Sljedeći korak je pritiskanje i sušenje. proizvodnju papira (1947.). papirnog stroja sa sušnim valjcima iz 1950. Završni dio papirnog stroja gdje se suši cigaretni papir. proizvodnju papira. Različite vrste kartona. novina. Razni proizvodi od papira: knjiga, sanitarni papir, papirni ručnici, karton, kutija za jaja. Papir (njem. Papier od lat. papyrum, papyrus od grč. πάπυρος: papirus; srednjovj. lat. charta papyri, charta damascena, charta bombycina i drugo) je plošni proizvod dobiven iz vodene suspenzije biljnih vlakana na stroju s finim sitom, koje omogućuje njihovo prepletanje i oblikovanje u vrlo tanak list.

Novi!!: Gama-čestica i Papir · Vidi više »

Pierre Curie

olovna ploča. Marie i Pierre Curie vrše pokuse s radijem (crtež napravio André Castaigne). silom. Pierre Curie (Pariz, 15. svibnja 1859. - Pariz, 19. travnja 1906.), francuski kemičar i fizičar.

Novi!!: Gama-čestica i Pierre Curie · Vidi više »

Planckov zakon

Spektar idealnog crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) Planckov zakon opisuje intenzitet (specifičnu snagu) zračenja nepolariziranog elektromagnetskog zračenja, kod cijelog raspona valnih duljina, kojeg emitira idealno crno tijelo, ovisno o termodinačkoj temperaturi T:Planck 1914, p. 6 and p. 168 gdje je: |- !Simbol !Značenje !SI jedinice !cgs jedinice |- |I, I' \, | intenzitet zračenja, ili energija po jedinici vremena (snaga), po jedinici površine, s koje se emitira zračenje, po jedinici prostornog kuta, po jedinici frekvencije ili valne duljine |J·s−1·m−2·sr−1·Hz−1, ili J·s−1·m−2·sr−1·m−1 |erg·s−1·cm−2·Hz−1·sr−1, ili erg·s−1·cm−2·sr−1·cm−1 |- |\nu \, |frekvencija |hertz (Hz) |hertz |- |\lambda \, |valna duljina |metar (m) |centimetar (cm) |- |T \, |temperatura idealnog crnog tijela | Kelvina (K) |Kelvina |- |h \, |Planckova konstanta |džul-sekunda(J·s) |erg-sekunda (erg·s) |- |c \, |Brzina svjetlostiu vakuumu |metara u sekundi (m/s) |centimetara u sekundi (cm/s) |- |e \, |e - baza prirodnog logaritma.

Novi!!: Gama-čestica i Planckov zakon · Vidi više »

Planckova konstanta

Planckova konstanta jedna je od osnovnih fizikalnih konstanti, koja se ne pojavljuje u okviru klasične fizike, ali se kao veličina često pojavljuje u kvantnoj mehanici.

Novi!!: Gama-čestica i Planckova konstanta · Vidi više »

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Novi!!: Gama-čestica i Plin · Vidi više »

Plutonij

Plutonij je srebrno-bijeli metal, koji potamni u dodiru sa zrakom, stvarajući tanki sloj oksida.

Novi!!: Gama-čestica i Plutonij · Vidi više »

Pokus

kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.

Novi!!: Gama-čestica i Pokus · Vidi više »

Pozitron

Pozitron je antičestica elektrona.

Novi!!: Gama-čestica i Pozitron · Vidi više »

Proton

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. atomskih jezgri. Tunel LHC-a (Veliki hadronski sudarivač). atomske jezgre. Proton (engl., prema grč. πρῶτον: prvo; oznaka p) je stabilna subatomska čestica koja je sastavni dio svih atomskih jezgri.

Novi!!: Gama-čestica i Proton · Vidi više »

Pulsar

magnetskih polja i čestica iz središnjeg pulsara. Zemlji. Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. gama-zrake koje dolaze s pulsara Vela. Pulsar (eng., skraćeno od puls ar: pulsirajuća zvijezda) je vrsta neutronske zvijezde, snažnoga magnetskoga polja (oko 108 T) i brze vrtnje, nazvane po strogo pravilnoj periodičnoj emisiji impulsa elektromagnetskih valova.

Novi!!: Gama-čestica i Pulsar · Vidi više »

Radij

Radioaktivni je alkalni metal, a nalazi se u sastavu ruda uranija u malim količinama.

Novi!!: Gama-čestica i Radij · Vidi više »

Radioaktivnost

Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.

Novi!!: Gama-čestica i Radioaktivnost · Vidi više »

Radionuklid

Znak za opasnost od radioaktivnosti oksid U3O8 (70% do 90%). Americij-241 koji se stavlja u detektore dima. ugljika-14 da otkrije starost materijala koji sadrži ugljikove spojeve, starosti do 60 000 godina. Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač Ubrizgavanje tehnecija-99m. Radionuklid, radioaktivni element ili radioizotop je nuklid kod kojeg postoji višak mase ili energije, pa stabilnost postiže radioaktivnim raspadom: alfa raspad, beta raspad (beta minus i beta plus), gama zračenje, elektronski uhvat i drugi.

Novi!!: Gama-čestica i Radionuklid · Vidi više »

Radon

Radon je 1900. godine otkrio Friedrich Ernst Dorn (Njemačka).

Novi!!: Gama-čestica i Radon · Vidi više »

Raspršenje

zalaska Sunca. brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. zore. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. Rutherfordovog raspršenja. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Neutronsko raspršenje ili neutronska difrakcija je pojava reflektiranja neutrona od nekih kristalnih ravnina pri prolasku kroz kristal, tako da se pod određenim kutom pojavljuju neutroni onih energija koji zadovoljavaju Braggov odnos. Raspršenje, u fizici, je promjena kretanja, odnosno širenja snopa čestica ili zrakâ kada naiđu na neku zapreku.

Novi!!: Gama-čestica i Raspršenje · Vidi više »

Rendgenska cijev

Coolidgeova rendgenska cijev (William David Coolidge) iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Pojednostavljeni crtež rendgenske cijevs s rotirajućom anodomA: anodaC: katodaT: meta na anodiW: prozorčić od berilija Spektar rendgenskog zračenja koji zrači rendgenska cijev s anodom (metom) od rodija, koja radi na 60 kV. Glatki, neprekinuti dio nastaje zbog zakočnog rendgenskog zračenja, a vrh je svojstvena K linija rodijevih atoma (karakteristično rendgensko zračenje). Crookesova cijev s početka 20. stoljeća. Katoda je na desno, anoda je u sredini s hladilom topline koji izlazi na lijevu stranu. Elektroda u kosom položaju je antikatoda. Uređaj na vrhu služi za podešavanje tlaka plina u cijevi. Coolidgeova cijevC: katodna žarna nit (-)A: anoda (+)Win i Wout: ulaz i izlaz vode za hlađenje Dvije visokonaponske ispravljačke elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. Rendgenska cijev je izvor rendgenskog zračenja u današnjim rendgenskim uređajima i strojevima.

Novi!!: Gama-čestica i Rendgenska cijev · Vidi više »

Rendgenske zrake

W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.

Novi!!: Gama-čestica i Rendgenske zrake · Vidi više »

Scintilacija

Scintilatorski kristal okružen s raznim scintilatorskim uređajima. Spektar natrijevog jodida pod utjecajem radioaktivnog cezija-137. Spektar natrijevog jodida pod utjecajem radioaktivnog kobalta-60. Scintilacija ili svjetlucanje je pojava u nuklearnoj fizici i fizici elementarnih čestica da neki materijali (scintilatori), kada su ozračeni ionizirajućim zračenjem stvaraju fotone vidljive svjetlosti.

Novi!!: Gama-čestica i Scintilacija · Vidi više »

Scintilator

Scintilatorski kristal okružen s raznim scintilatorskim uređajima. Spintariskop iz 1950-tih. Spektar natrijevog jodida pod utjecajem radioaktivnog cezija-137. Spektar natrijevog jodida pod utjecajem radioaktivnog kobalta-60. Ubrizgavanje tehnecija-99m kao radioindikatora. Gravesove bolesti Gama kamera Scintilator je materijal koji gama zračenje pretvara u vidljivu svjetlost (scintilacija) i tako ga određuje ili detektira.

Novi!!: Gama-čestica i Scintilator · Vidi više »

Sivert

Znak za opasnost od radioaktivnosti Sivert (skraćeno Sv) je SI izvedena mjerna jedinica kojima se izražava ekvivalentna doza ionizirajućeg zračenja.

Novi!!: Gama-čestica i Sivert · Vidi više »

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Novi!!: Gama-čestica i Spektar (fizika) · Vidi više »

Sterilizacija

Sterilizator na kirurškoj klinici u Dresdenu, 1956. godine Moderni sterilizator (autoklav) Sterilizacija je proces kojim se potpuno odstranjuju ili uništavaju svi mikroorganizmi i njihove spore s predmeta, instrumenata i materijala do te mjere da se na standardnim medijima za kultiviranje ne mogu dokazati.

Novi!!: Gama-čestica i Sterilizacija · Vidi više »

Stroncij

Stroncij je mekani, srebrnastobijeli metal, koji na zraku poprima žućkastu boju.

Novi!!: Gama-čestica i Stroncij · Vidi više »

Subatomska čestica

Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. beta-čestice). Prva ikad napravljena slika pozitrona. Subatomska čestica ili elementarna čestica je čestica manja od atoma, bilo da su sastavni dio atoma (elektron, proton i neutron) ili nastaju pri sudarima čestica u akceleratorskim pokusima.

Novi!!: Gama-čestica i Subatomska čestica · Vidi više »

Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Novi!!: Gama-čestica i Sunčev sustav · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.

Novi!!: Gama-čestica i Svemir · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Gama-čestica i Svjetlost · Vidi više »

Tehnecij

Tehnecij je srebrnosiv, radioaktivan metal.

Novi!!: Gama-čestica i Tehnecij · Vidi više »

Tehnologija

Međunarodne svemirske postaje. Sunčeva letjelica ''Gossamer Penguin''. Etiopiji. navodnjavanja. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Tehnologija je razvoj i primjena alata, strojeva, materijala i postupaka za izradu nekoga proizvoda ili obavljanje neke aktivnosti; također i znanost koja proučava primjenu znanja, vještine i organizacije u provedbi nekoga procesa.

Novi!!: Gama-čestica i Tehnologija · Vidi više »

Torij

Torij je radioaktivan kemijski element iz skupine aktinoida, a u prirodi se torij nalazi kao smjesa 12 radioaktivnih izotopa, od kojih je najstabilniji torij-232, s vremenom poluraspada od 1,4 x 1010 godina, dva su srednje dugog vremena poluraspada (torij-229 - 7900 godina i torij-230 - 75400 godina), a svi ostali su kratkoživući izotopi (uključujući i trinaest umjetno dobivenih izotopa).

Novi!!: Gama-čestica i Torij · Vidi više »

Tricij

Tricij (simbol T ili 3H) je radioaktivni izotop vodika.

Novi!!: Gama-čestica i Tricij · Vidi više »

Ugljik-14

Akceleratorski maseni spektrometar u ''Lawrence Livermore National Laboratory'' Ugljik-14 (14C) radioaktivni je izotop ugljika s jezgrom koja sadrži 6 protona i 8 neutrona.

Novi!!: Gama-čestica i Ugljik-14 · Vidi više »

Uranij

Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str. 152. navodi: "U (znak za uran)") jest srebrno-bijeli metalni kemijski element i pripada skupini aktinida u periodnome sustava elemenata.

Novi!!: Gama-čestica i Uranij · Vidi više »

Valna duljina

Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.

Novi!!: Gama-čestica i Valna duljina · Vidi više »

Vena

Presjek vene sa zaliscima Vena (lat. vena) je svaka krvna žila koja krv prenosi prema srcu.

Novi!!: Gama-čestica i Vena · Vidi više »

Volfram

Dobiva se iz rude volframita (volframat željeza i mangana), u obliku sivog praha, koji se grijanjem pod tlakom na temperaturi ispod tališta može pretvoriti u kompaktni rastezljivi metal.

Novi!!: Gama-čestica i Volfram · Vidi više »

Vrijeme poluraspada

vremena; vrijeme poluraspada ''T½.

Novi!!: Gama-čestica i Vrijeme poluraspada · Vidi više »

Zakočno zračenje

Skica rendgenskog kočnog zračenja putem zakočenja brzog elektrona u Coulombovom polju atomske jezgre. elementarnih čestica. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Zakočno zračenje, kočno zračenje ili bijela radijacija je elektromagnetsko zračenje (uključujući sinkrotronsko zračenje) koje nastaje pri ubrzanju slobodne električki nabijene čestice.

Novi!!: Gama-čestica i Zakočno zračenje · Vidi više »

Zemljina atmosfera

Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.

Novi!!: Gama-čestica i Zemljina atmosfera · Vidi više »

Zvijezda

svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.

Novi!!: Gama-čestica i Zvijezda · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Gama zrake, Gama zračenje, Gama-zraka, Gama-zrake, Gama-zračenje.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »