Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Gdynia

Indeks Gdynia

Gdynia je grad na sjeveru Poljske u Pomeranskom vojvodstvu.

26 odnosi: Aalborg, Arka Gdynia, Četvorni kilometar, Baltičko more, Berlin, Bjelorusija, Cisterciti, Europski pravac E28, Gdanjsk, Heineken, Kalinjingrad, Metar, Minsk, Nogomet, Plymouth, Poljska, Pomeransko vojvodstvo, Prvi svjetski rat, Słupsk, Seattle, Washington, Szczecin, Varšava, Versajski ugovor, Vilnius, Vojvodstvo, 2014..

Aalborg

Aalborg, stari grad i luka na sjevernom dijelu poluotoka Jyllanda (Region Nordjylland) na Limfjordu povezan mostovima sa gradom Nørresundby čini četvrti najveći grad u Danskoj.

Novi!!: Gdynia i Aalborg · Vidi više »

Arka Gdynia

stadion GOSiR Arka Gdynia je poljski nogometni klub iz Pomeranskog vojvodstva, iz grada Gdynia.

Novi!!: Gdynia i Arka Gdynia · Vidi više »

Četvorni kilometar

Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.

Novi!!: Gdynia i Četvorni kilometar · Vidi više »

Baltičko more

Baltičko more Baltičko more u selu Rewal, Poljska Baltičko more koje se još naziva i Istočno more i Zapadno more, nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima: Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom.

Novi!!: Gdynia i Baltičko more · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,5 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i nakon Londona drugi najveći grad Europske unije.

Novi!!: Gdynia i Berlin · Vidi više »

Bjelorusija

Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь – Belarus', ruski: Белоруссия – Belorussia; službeno ime:Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str. 4., ISBN 978-953-7859-03-9 Republika Bjelarus, prije Bjelorusija, BelarusBožidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, 4. izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, Zagreb, ožujka 2011., str..), država je u istočnoj Europi, koja se proteže istočno od poljske granice prema Rusiji. Na jugu graniči s Ukrajinom, a na sjeverozapadu s Latvijom i Litvom. Bjelorusija se nalazi na prijelazu s njemačko-poljske u istočno-europsku nizinu. Većinom je nizinska zemlja s umjerenom kontinentalnom klimom što u gospodarskom smislu pogoduje razvoju ratarske odnosno stočarske kulture. Kontinentalna je država, što znači da nema izlaza na more, ali je vrlo dobro povezana riječnim tokovima, posebno s Ukrajinom i Rusijom. Trg pobjede u glavnom gradu Minsku Bjelorusija ima staru i kulturno bogatu tisućljetnu povijest, ali je njezina državna neovisnost relativno mlada. Kroz svoju povijest Bjelorusija je u državničkom i kulturološkom smislu duže vrijeme bila vezana sa Ukrajinom u sklopu Kijevske Rusi i Poljsko-Litavske Unije. Obje zemlje tada su u specifičnoj federaciji bile poznatije pod imenom Rutenija odnosno Rus' u lokalnom slaveniziranom obliku, a konkretno u slučaju Bjelorusije - Bijela Rus'. Nakon raspada SSSR-a 1991. godine prestalo je doseljavanje u dotada industrijski i poljoprivredno najrazvijeniju sovjetsku republiku. Teška gospodarska kriza, koja pogađa ovu zemlju započinje još u doba SSSR-a i nastavlja se zbog istočno azijske ekonomske krize sve do 1999. godine. Do drastične ekonomsko-političke promjene dolazi 1994. godine kada stanovnici umorni od privatizacija i siromaštva dotadašnjem predsjedniku daju samo 10 posto glasova, a na vlast dovode Aleksandra Lukašenka koji privatizirane tvrtke vraća pod okrilje države. Od 1999. do danas Bjelorusija bilježi zavidan gospodarski rast koji se kreće između 9 i 10 posto godišnje. Ipak, glavne zamjerke trenutačnom predsjedniku Bjelorusije idu u smjeru optužbi da je zemlju doveo u generalnu izolaciju, a granice države u Europi se i dalje percipiraju politički zatvorene što Bjelorusiju drži u svojevrsnoj stagnaciji kada su u pitanju europski standardi i njihovo usvajanje.

Novi!!: Gdynia i Bjelorusija · Vidi više »

Cisterciti

Grb reda cistercita. Cisterciti ili lat. Ordo Cisterciensis je rimokatolički crkveni red.

Novi!!: Gdynia i Cisterciti · Vidi više »

Europski pravac E28

Europski pravac E28 (ukratko: E28) je europski pravac.

Novi!!: Gdynia i Europski pravac E28 · Vidi više »

Gdanjsk

Gdanjsk (poljski Gdańsk, kašupski jezik Gduńsk, njemački Danzig) je mjesto u sjevernoj Poljskoj, nalazi se na Baltičkom moru.

Novi!!: Gdynia i Gdanjsk · Vidi više »

Heineken

Heineken Lager Beer (nizozemski: Heineken Pilsene, ili jednostavnije Heineken (čitaj: ɦɛinəkən/ hajneken) je bijelo pjenušavo pivo sa 5% alkohola koji proizvodi nizozemska tvrtka Heineken International. Heineken je poznat po svojoj specifičnoj zelenoj boci i crvenoj zvijezdi.

Novi!!: Gdynia i Heineken · Vidi više »

Kalinjingrad

Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litvanski: Karaliaučius, latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.

Novi!!: Gdynia i Kalinjingrad · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Gdynia i Metar · Vidi više »

Minsk

Minsk (bjeloruski: Minsk/Мінск, bjeloruski-taraškevica: Менск, ruski: Minsk/Минск) je glavni i najveći grad Bjelorusije (1,9 milijuna stanovnika).

Novi!!: Gdynia i Minsk · Vidi više »

Nogomet

Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprječavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.

Novi!!: Gdynia i Nogomet · Vidi više »

Plymouth

Plymouth je grad u Ujedinjenom Kraljevstvu u Engleskoj.

Novi!!: Gdynia i Plymouth · Vidi više »

Poljska

Poljska (polj. Polska), službeno Republika Poljska (polj. Rzeczpospolita Polska), je država u srednjoj Europi. Geopolitički pripada istočnoj Europi. Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom na jugozapadu, Slovačkom na jugu, Ukrajinom na jugoistoku, Bjelorusijom na istoku, Litvom na sjeveroistoku, te Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem na sjeveru. Poljska je članica Europske unije i NATO saveza. Ukupna površina Poljske je 312.679 km², što je čini 69. na spisku najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez sa Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritoriju Poljske su podijelile Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvog svjetskog rata, a ponovo je izgubila početkom Drugog svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u značajno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnog bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Gdynia i Poljska · Vidi više »

Pomeransko vojvodstvo

Lokacija vojvodstva unutar Poljske Pomeransko vojvodstvo (poljski: województwo pomorskie, Kašupski jezik Pòmòrsczé wòjewództwò) je jedno od 16 poljskih administrativnih jedinica - vojvodstava.

Novi!!: Gdynia i Pomeransko vojvodstvo · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Središnje sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40 milijuna žrtava, uključujući približno 20 milijuna mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti) i značajna razaranja država i gospodarstava, te se smatra prvim ratom globalnih, svjetskih razmjera.

Novi!!: Gdynia i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Słupsk

Słupsk je grad u Poljskoj i administrativno središte słupske županije.

Novi!!: Gdynia i Słupsk · Vidi više »

Seattle, Washington

Seattle je grad na sjeverozapadu SAD-a, u državi Washington.

Novi!!: Gdynia i Seattle, Washington · Vidi više »

Szczecin

Szczecin (njemački Stettin, kašupski Sztetëno, latinski Stetinum, izgovor Ščećin) je poljski grad na obali Baltičkog mora i glavni grad Zapadnopomeranskog vojvodstva.

Novi!!: Gdynia i Szczecin · Vidi više »

Varšava

Varšava (poljski Warszawa) je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596.

Novi!!: Gdynia i Varšava · Vidi više »

Versajski ugovor

Nakon prvog svjetskog rata, mirovni sporazumi zaključeni su sa svakom pobijeđenom državom posebno.

Novi!!: Gdynia i Versajski ugovor · Vidi više »

Vilnius

Vilnius (polj. Wilno, fin. Vilna, rus. Вильнюс; stariji hrvatski naziv je Vilna) glavni je i najveći grad Litve.

Novi!!: Gdynia i Vilnius · Vidi više »

Vojvodstvo

Vojvodstvo (također i vojvodina) vrst je državnog uređenja, u kojem vlada vojvoda ili vojvotkinja.

Novi!!: Gdynia i Vojvodstvo · Vidi više »

2014.

Bez opisa.

Novi!!: Gdynia i 2014. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Gdinja.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »