Brže od pregledniku!
54 odnosi: Abdul Hamid II., Armenci, Armenci u Osmanskom Carstvu, Armenska apostolska Crkva, Armenski jezik, Armenski nacionalni pokret oslobođenja, Armensko pitanje, Australija, Carigrad, Elif Šafak, Erevan, Europski parlament, Francuska, Genocid, Genocid nad Asircima, Gorski Karabah, Građanski rat, Hrazdan, Istanbul, Kavkaz, Kurdi, Los Angeles, Masakr u Adani, Mezopotamija, Mladoturska revolucija, Orhan Pamuk, Osmansko Carstvo, Pariz, Porez, Poricanje genocida nad Armencima, Priznavanje genocida nad Armencima, Prvi svjetski rat, Rusija, Sirija, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Amerika, Turci, Turska, Ujedinjeni narodi, Veleposlanik, Veljača, Zapadna Europa, 1890., 1894., 1915., 1965., 1985., 1986., 1995., 20. stoljeće, ..., 2005., 2007., 2011., 24. travnja. Proširite indeks (4 više) »
Abdul Hamid II.
'''Abdul Hamid II.''' Abdul Hamid II. (21. rujna 1842. – 10. veljače 1918.), osmanski sultan.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Abdul Hamid II. · Vidi više »
Armenci
Armenci (armenski: Հայեր, Hayer), narod koji živi većinom na području Armenije, više od tri milijuna pripadnika.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Armenci · Vidi više »
Armenci u Osmanskom Carstvu
Armenski "beg". Armenci su bili jedan od naroda u Osmanskom Carstvu.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Armenci u Osmanskom Carstvu · Vidi više »
Armenska apostolska Crkva
Grb Armenske apostolske Crkve Armenska apostolska crkva (armenski: Հայ Առաքելական Եկեղեցի, Hay Arakelagan Yegeghetzi) je pretkalcedonska crkva rasprostranjena među Armencima.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Armenska apostolska Crkva · Vidi više »
Armenski jezik
Armenski jezik (armenski: Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); ISO 639-3: hye) jest jezik Armenaca, član armenske skupine indoeuropske porodice jezika.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Armenski jezik · Vidi više »
Armenski nacionalni pokret oslobođenja
Armenski nacionalni pokret oslobođenja Armenski nacionalni pokret oslobođenja (armenski: Հայ ազգային-ազատագրական շարժում Hay azgayin-azatagrakan sharzhum) nastao je s ciljem uspostave armenske države.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Armenski nacionalni pokret oslobođenja · Vidi više »
Armensko pitanje
Šest armenskih vilajeta Armensko pitanje je izraz koji se koristi za političko pitanje rješavanja statusa Armenaca unutar Osmanskoga Carstva.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Armensko pitanje · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Australija · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Carigrad · Vidi više »
Elif Šafak
Elif Šafak Elif Šafak (tur. Elif Şafak); (25. listopada 1971., Strasbourg, Francuska) je turska književnica koja se bavi pisanjem pripovjedaka na engleskom i turskom jeziku.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Elif Šafak · Vidi više »
Erevan
Erevan (arm.: Երևան, Jerevan) najveći je i glavni grad Armenije od 1918.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Erevan · Vidi više »
Europski parlament
Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Europski parlament · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Francuska · Vidi više »
Genocid
Pojam genocid definiran je u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda prihvatila 9. prosinca 1948. godine.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Genocid · Vidi više »
Genocid nad Asircima
Genocid nad Asircima je naziv događaja iz 1915.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Genocid nad Asircima · Vidi više »
Gorski Karabah
Gorski Karabah, u hrvatskim i drugim zapadnim izvorima često spominjan pod ruskim imenom Nagorno-Karabah, (armenski: Արցախ, tj. Artsakh ili Լեռնային Ղարաբաղ, tj. Lernayin Gharabagh, azerski: Dağlıq Qarabağ, ruski: Нагорный Карабах, Nagornij Karabah) bila je nepriznata država koja se nalazi u Zakavkazju čiju neovisnost priznaju tri također nepriznate države koje nisu članice Ujedinjenih naroda (Aphazija, Južna Osetija, Pridnjestrovlje).
Novi!!: Genocid nad Armencima i Gorski Karabah · Vidi više »
Građanski rat
Građanski rat je oružana borba suprotstavlienih društvenih grupa unutar jedne države, borba građana koji su bili podčinjeni istoj državnoj vlasti.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Građanski rat · Vidi više »
Hrazdan
Hrazdan (armenski: Հրազդան, prije Akhta, Akhti, Akhtala, Nizhniye Akhty, Nizhne Akhti, Nerkin Akhta, i Nizhnyaya Akhta) je glavni grad provincije Kotayk u Armeniji.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Hrazdan · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Istanbul · Vidi više »
Kavkaz
Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Kavkaz · Vidi više »
Kurdi
Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Kurdi · Vidi više »
Los Angeles
Los Angeles (engleski izgovor IPA: /lɒs ˈændʒələs/ los-AN-jə-ləs; španjolski izgovor), poznat i pod skraćenicom L.A., grad je smješten uz obalu Tihog oceana na jugu američke savezne države Kalifornije.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Los Angeles · Vidi više »
Masakr u Adani
Tijela izmasakriranih Armenaca tijekom masakra u Adani Masakr u Adani se dogodio u provinciji Adana, u Osmanskom carstvu, u travnju 1909. godine.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Masakr u Adani · Vidi više »
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Mezopotamija · Vidi više »
Mladoturska revolucija
Mladoturska revolucija iz 1908.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Mladoturska revolucija · Vidi više »
Orhan Pamuk
Ferit Orhan Pamuk (rođen u Istanbulu, 7. juna 1952.) je jedan od najpoznatijih turskih pisaca, scenarist, akademik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2006.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Orhan Pamuk · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Pariz · Vidi više »
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Porez · Vidi više »
Poricanje genocida nad Armencima
Zemljovid država, koje su priznale genocid nad Armencima. Poricanje armenskog genocida je tvrdnja da se genocid nad Armencima nije dogodio ili da se dogodio u manjem opsegu od stvarnoga.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Poricanje genocida nad Armencima · Vidi više »
Priznavanje genocida nad Armencima
Priznavanje genocida nad Armencima - ''zeleno'': države koje priznaju, ''crveno'': države koje niječu genocid. Priznavanje genocida nad Armencima službeno je prihvaćanje sustavnih pokolja i prisilnih deportacija oko 1,5 milijuna Armenaca koje je počinilo Osmansko Carstvo od 1915.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Priznavanje genocida nad Armencima · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Rusija · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Sirija · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Turci · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Genocid nad Armencima i Turska · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Veleposlanik
Veleposlanik (ili ambasador, stariji izraz je poklisar) je šef diplomatske misije najvišeg razreda po Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Veleposlanik · Vidi više »
Veljača
Veljača Veljača (lat. februarius) drugi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Veljača · Vidi više »
Zapadna Europa
tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Novi!!: Genocid nad Armencima i Zapadna Europa · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Genocid nad Armencima i 1890. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Genocid nad Armencima i 1894. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Genocid nad Armencima i 1915. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Genocid nad Armencima i 1965. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Genocid nad Armencima i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Genocid nad Armencima i 1986. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Genocid nad Armencima i 1995. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Genocid nad Armencima i 20. stoljeće · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Genocid nad Armencima i 2005. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Genocid nad Armencima i 2007. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Genocid nad Armencima i 2011. · Vidi više »
24. travnja
24.
Novi!!: Genocid nad Armencima i 24. travnja · Vidi više »
