Brže od pregledniku!
136 odnosi: Abraham Ortelius, Akbar Veliki, Aldo Manuzio, Aleksandar Veliki, Američki geološki zavod, Američki građanski rat, Antički Rim, Asirija, Atlas, Šangaj, Škotska, Šri Lanka, Švedska, Švicarska, Židovi, Belgija, Botanika, Britanska Indija, Bruto domaći proizvod, Cesta, Daimyō, Danska, Dinastija Han, Dinastija Ming, Dinastija Qin, Dinastija Qing, Dinastija Sui, Dinastija Sung, Dinastija Tudor, Dinastije u kineskoj povijesti, Država, Drevni Egipat, Družba Isusova, Dvorac, Edo (razdoblje), Engleska, Engleski jezik, Etnografija, Europa, Finska, Francuska, Francuski jezik, Geografija, Geografski informacijski sustav, Grad, Guangzhou, Guizhou, Härad, Helenistička civilizacija, Herodot, ..., Indija, Industrija, Informacijski sustav zemljopisnih imena, Iran, Istočna Europa, Italija, Japan, John Speed, Joseon, Karavan-saraj, Karta, Kina, Kineska kulturna revolucija, Kineska mitologija, Kineski jezik, Klasna borba, Knjižnica, Knjiga Sudnjeg dana, Kontinent, Koreja, Kraljevsko škotsko geografsko društvo, Kronika, Latinski jezik, Logograf, London, Malajski poluotok, Mao Ce-tung, Mogulsko Carstvo, Nanjing, Nara (razdoblje), Naselje, Nicolas Sanson, Norveška, Novine, Nuklearna energija, Opatija (redovnička ustanova), Papirus, Pariz, Pauzanija (zemljopisac), Perzijsko Carstvo, Pierre Duval, Pismenost, Planina, Pokrajina, Popis osnovnih zemljopisnih tema, Popis stanovništva, Povijest kartografije, Prefekt, Prefektura, Prvi opijumski rat, Ptolomej, Republika Kina, Riječna delta, Rijeka (vodotok), Rječnik, Safavidsko Carstvo, Samostan, Satrap, Sejong Veliki, Selo, Ser, Shanxi, Sjedinjene Američke Države, Srednja Europa, Stanovništvo, Stara Grčka, Statistika, Sveučilište u Edinburghu, T'ang, Talijanski jezik, Tamil Nadu, Teorija glazbe, Topografija, Toponomastika, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vezir, Vilim I. Osvajač, Vlast, Wiesbaden, World Wide Web, Zürich, Zemljopisna širina, Zemljopisna dužina, Zemljopisno područje, 1. svibnja, 1979.. Proširite indeks (86 više) »
Abraham Ortelius
Abraham Ortelius(''Theatrum Orbis Terrarum'', 1579.) lat icon ''Europae''(''Theatrum Orbis Terrarum'', 1570.) Abraham Ortelius (Antwerpen, 14. travnja 1527. − 28. lipnja 1598.), flamanski kartograf, zemljopisac i matematičar.
Novi!!: Geografski leksikon i Abraham Ortelius · Vidi više »
Akbar Veliki
Jezuiti na '''Akbarovom''' dvoru. Ilustracija iz ''Akbarname'', autora Nar Singha, oko 1605. god. '''Akbar''', portret, crtež iz godine njegove smrti - 1605. Dželaludin Muhamed Akbar poznatiji kao Akbar Veliki (Umarkot, Sind, 15. kolovoza 1542. – Agra, 16. kolovoza 1605.) bio je vladar Mogulskog Carstva koji je vladao od 1556. godine.
Novi!!: Geografski leksikon i Akbar Veliki · Vidi više »
Aldo Manuzio
Aldo Pio Manuzio (lat.: Aldus Pius Manutius, Bassiano 1449./1452. – Venecija 6. veljače 1515.) bio je talijanski humanist, učenjak, odgojitelj i utemeljitelj aldinske tiskare (Aldina).
Novi!!: Geografski leksikon i Aldo Manuzio · Vidi više »
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Novi!!: Geografski leksikon i Aleksandar Veliki · Vidi više »
Američki geološki zavod
Američki geološki zavod (engl. United States Geological Survey, USGS) je znanstvena agencija vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Geografski leksikon i Američki geološki zavod · Vidi više »
Američki građanski rat
Američki građanski rat (1861. – 1865.) bio je građanski rat u Sjedinjenim Američkim Državama koji se vodio zbog formiranja i odcjepljenja Konfederacije Američkih Država.
Novi!!: Geografski leksikon i Američki građanski rat · Vidi više »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Geografski leksikon i Antički Rim · Vidi više »
Asirija
Satelitska slika središnjeg dijela Asirije Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam.
Novi!!: Geografski leksikon i Asirija · Vidi više »
Atlas
Atlas može značiti.
Novi!!: Geografski leksikon i Atlas · Vidi više »
Šangaj
Šangaj (kineski: 上海; pinjin: Shànghǎi) je luka i s 26,3 milijuna stanovnika najveći grad u Kini, te najnaseljeniji grad na svijetu (unutar granica grada).
Novi!!: Geografski leksikon i Šangaj · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Geografski leksikon i Škotska · Vidi više »
Šri Lanka
Šri Lanka, službeno Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka je otočna država u južnoj Aziji.
Novi!!: Geografski leksikon i Šri Lanka · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Geografski leksikon i Švedska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Geografski leksikon i Švicarska · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Geografski leksikon i Židovi · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Geografski leksikon i Belgija · Vidi više »
Botanika
Botanika (grč. botane - biljka, trava) je znanost koja proučava biljke.
Novi!!: Geografski leksikon i Botanika · Vidi više »
Britanska Indija
Zastava Britanske Indije Britanska Indija 1909. Britanska Indija (ili engl./sanskrt British Raj, a od 1876. Indijsko Carstvo) bio je od 1858.
Novi!!: Geografski leksikon i Britanska Indija · Vidi više »
Bruto domaći proizvod
BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.
Novi!!: Geografski leksikon i Bruto domaći proizvod · Vidi više »
Cesta
šumu. Autocesta A1 Cesta je svaka javna prometnica, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet.
Novi!!: Geografski leksikon i Cesta · Vidi više »
Daimyō
Zemljovid daimyoa u razdoblju Sengokuu, u vrijeme prve godine Genkija (1570.) Daimyō (jap. 大名, だいみょう) su bili moćni feudalni gospodari u predsuvremenom Japanu.
Novi!!: Geografski leksikon i Daimyō · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Geografski leksikon i Danska · Vidi više »
Dinastija Han
Dinastija Han (kineski: 漢朝, pinyin: Hàn Cháo) je kineska dinastija koja je vladala Kinom od 206. pr. Kr. do 220. godine.
Novi!!: Geografski leksikon i Dinastija Han · Vidi više »
Dinastija Ming
Dinastija Ming (kineski: 明朝, pinyin: Ming Cháo) ili Veliko Carstvo Ming (大明帝国) je kineska dinastija koja je vladala Kinom od 1368. do 1644. godine; posljednja dinastija čiji su vladari porijekom bili Han Kinezi.
Novi!!: Geografski leksikon i Dinastija Ming · Vidi više »
Dinastija Qin
Dinastija Qin (kineski: 秦朝, pinyin: Qín Cháo, transliteracija: Ćin Ćao) je bila vladajuća kineska dinastija u razdoblju između 221.
Novi!!: Geografski leksikon i Dinastija Qin · Vidi više »
Dinastija Qing
Dinastija Qing (kineski: 清朝, pinyin: Qīng Cháo) ili Carstvo Veliki Qing (mandžurski), ponekad zvana i Mandžurska dinastija, predstavlja posljednju kinesku carsku dinastiju.
Novi!!: Geografski leksikon i Dinastija Qing · Vidi više »
Dinastija Sui
Dinastija Sui (kineski: 隋朝, pinyin: Suí Cháo) je bila kineska dinastija koja je 581.
Novi!!: Geografski leksikon i Dinastija Sui · Vidi više »
Dinastija Sung
Dinastija Sung ili Dinastija Song (kineski: 宋朝, pinyin: Sòng Cháo) je kineska dinastija koja je vladala Kinom od 960. do 1279. godine.
Novi!!: Geografski leksikon i Dinastija Sung · Vidi više »
Dinastija Tudor
Tudorska ruža crvene boje zbog rodbinske veze s Lancasterima Dinastija Tudor, velška velikaška obitelj i engleska kraljevska dinastija čiji su članovi, poznati kao Tudori, Engleskom vladali od 1485. do 1603. godine, ujedinivši zemlju nakon Rata dviju ruža (1455. – 1485.), uzrokovanih dinastijskom krizom i sukobom između nasljednika dinastije Anjou-Plantagenet, Lancastera i Yorka.
Novi!!: Geografski leksikon i Dinastija Tudor · Vidi više »
Dinastije u kineskoj povijesti
Teritorij koji su obuhvaćale različite dinastije i moderne kineske države Ovo je kronologija kineskih dinastija.
Novi!!: Geografski leksikon i Dinastije u kineskoj povijesti · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Geografski leksikon i Država · Vidi više »
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Novi!!: Geografski leksikon i Drevni Egipat · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Geografski leksikon i Družba Isusova · Vidi više »
Dvorac
Dvorac Trakošćan engleskoj grofoviji Berkshire Dvorac označava povijesnu građevinu stambene i obrambene funkcije i bogatije arhitektonske koncepcije, u kojoj su boravili vladari, pripradnici plemstva, odnosno u imućniji posjednici.
Novi!!: Geografski leksikon i Dvorac · Vidi više »
Edo (razdoblje)
Tokugawa Ieyasu prvi šogun Razdoblje Edo (japanski: 江戸時代 Edo jidai) ili razdoblje Tokugawa (japanski: 徳川時代 Tokugawa jidai) dio je japanske povijesti koji traje od 1603. do 1868. godine.
Novi!!: Geografski leksikon i Edo (razdoblje) · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Geografski leksikon i Engleska · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Geografski leksikon i Engleski jezik · Vidi više »
Etnografija
Muzeja Međimurja u Čakovcu Etnografija (grč. narod i pisati), opisni (deskriptivni) dio etnologije, znanost koja opisuje i proučava materijalnu, društvenu i duhovnu kulturu (život, običaje, vjerovanja i dr.) pojedinih naroda; u stvari sabiračka, muzejska djelatnost etnologa.
Novi!!: Geografski leksikon i Etnografija · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Geografski leksikon i Europa · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Geografski leksikon i Finska · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Geografski leksikon i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Geografski leksikon i Francuski jezik · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Geografski leksikon i Geografija · Vidi više »
Geografski informacijski sustav
Geografski informacijski sustav (GIS) je sustav za upravljanje prostornim podacima i osobinama pridruženih njima.
Novi!!: Geografski leksikon i Geografski informacijski sustav · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Geografski leksikon i Grad · Vidi više »
Guangzhou
Guangzhou (kineski: 廣州, pinyin: Guǎngzhōu; doslovno: „Široka prefektura”), poznat i kao Kanton (Kwangchow ili Kwong Chow), je glavni i najveći grad kineske pokrajine Guangdong.
Novi!!: Geografski leksikon i Guangzhou · Vidi više »
Guizhou
Guizhou (kin: 贵州, 贵州, Guìzhōu; transliteracija: Guejđou) je brdsko-planinska pokrajina na jugu NR Kine.
Novi!!: Geografski leksikon i Guizhou · Vidi više »
Härad
Härad je zemljopisna podjela koja se koristi u skandinavskim zemljama, a u svojim inačicama hundred i u Engleskoj i u SAD-u. Povijesno se rabila za dijeljenje većih krajeva na manje upravne jedinice.
Novi!!: Geografski leksikon i Härad · Vidi više »
Helenistička civilizacija
Helenistička civilizacija Helenistička civilizacija je izraz kojim se opisuju kulturna dostignuća država Antičke Grčke, Bliskog Istoka i Jugozapadne Azije u helenističkom razdoblju Starog vijeka, odnosno od oko 330.
Novi!!: Geografski leksikon i Helenistička civilizacija · Vidi više »
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Novi!!: Geografski leksikon i Herodot · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Geografski leksikon i Indija · Vidi više »
Industrija
Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.
Novi!!: Geografski leksikon i Industrija · Vidi više »
Informacijski sustav zemljopisnih imena
Informacijski sustav zemljopisnih imena odnosno eng.
Novi!!: Geografski leksikon i Informacijski sustav zemljopisnih imena · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Geografski leksikon i Iran · Vidi više »
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Novi!!: Geografski leksikon i Istočna Europa · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Geografski leksikon i Italija · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Geografski leksikon i Japan · Vidi više »
John Speed
Spomeniku Johnu Speedu u Londonu eng icon ''Theatre of the Empire of Great Britaine'' (1611.) John Speed (Farndon, 1542. − London, 1629.), engleski povjesničar i kartograf koji je djelovao u Londonu početkom 17. stoljeća.
Novi!!: Geografski leksikon i John Speed · Vidi više »
Joseon
Portret civilnog birokrata za vrijeme vladavine Joseona. Joseon (čita se: Čoson, korejski: 대조선국; 大朝鮮國, doslovno: 'Velika država Joseon') bilo je korejsko dinastičko kraljevstvo, koje je trajalo otprilike pet stoljeća.
Novi!!: Geografski leksikon i Joseon · Vidi više »
Karavan-saraj
18. st., danas Abasov hotel safavidskog karavan-saraja Karavan-saraj (perz. کاروانسرای) je cestovno svratište za prihvaćanje i smještaj karavana, često i lokalno trgovačko središte odnosno vojno uporište.
Novi!!: Geografski leksikon i Karavan-saraj · Vidi više »
Karta
* Kartografija.
Novi!!: Geografski leksikon i Karta · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Geografski leksikon i Kina · Vidi više »
Kineska kulturna revolucija
Mučenje starca u Tibetu za vrijeme Kulturne revolucije Velika proleterska kulturna revolucija ili Kulturna revolucija (kinesko pismo: 无产阶级文化大革命/ 無產階級文化大革命; pinyin: Wúchǎn Jiējí Wénhuà Dà Gémìng) je bio masovni nasilni pokret koji je uzrokovao društveni, politički i gospodarski kaos u Narodnoj Republici Kini.
Novi!!: Geografski leksikon i Kineska kulturna revolucija · Vidi više »
Kineska mitologija
Pangu, prvo biće.
Novi!!: Geografski leksikon i Kineska mitologija · Vidi više »
Kineski jezik
462x462px Kineski jezik (ISO 639-3: zho) kolektivni je naziv za srodne jezike (makrojezik) u području Kine kojih je ukupno 13, to su: gan, hakka, huizhou, jinyu, mandarinski, min bei, min dong, min nan, min zhong, pu-xian, wu, xiang, yue.
Novi!!: Geografski leksikon i Kineski jezik · Vidi više »
Klasna borba
društvene klase iz 1911. godine Klasna borba je trajan sukob između kapitalističke i radničke klase za ekonomsku i političku prevlast.
Novi!!: Geografski leksikon i Klasna borba · Vidi više »
Knjižnica
Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.
Novi!!: Geografski leksikon i Knjižnica · Vidi više »
Knjiga Sudnjeg dana
List iz Knjige posljednjeg suda. Domesday Book, gravura Andrewa Williamsa, ''Historic Byways and Highways of Old England'', 1900. Knjiga Sudnjeg dana (eng. Domesday Book – lat. Liber de Wintonia, također Domesday Survey), opći je imovinski popis brižljivo sastavljen za vrijeme od 20 godina nakon normanskog osvajanja Engleske godine 1066. Popis, za čije je sastavljanje najzaslužniji Vilim I. Osvajač, obuhvaćao je sve grofovije u Engleskoj, a u kojem je bilo zabilježeno "što je i koliko imao svatko tko je posjedovao u Engleskoj zemlju i stoku, i koliko je to vrijedilo" (Anglosaska kronika).
Novi!!: Geografski leksikon i Knjiga Sudnjeg dana · Vidi više »
Kontinent
Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".
Novi!!: Geografski leksikon i Kontinent · Vidi više »
Koreja
Položaj Koreje Koreja (korejski:Daehan 대한(McCune-Reischauer),Choseon 조선(Revidirana romanizacija korejskog).
Novi!!: Geografski leksikon i Koreja · Vidi više »
Kraljevsko škotsko geografsko društvo
Kraljevsko geografsko društvo (RSGS, engl. Royal Scottish Geographical Society), znanstveno društvo osnovano 1884. sa sjedištem u Perthu.
Novi!!: Geografski leksikon i Kraljevsko škotsko geografsko društvo · Vidi više »
Kronika
Kronika (grčki: khrónos - vrijeme) je riječ koja je u hrvatski jezik došla iz grčkog jezika.
Novi!!: Geografski leksikon i Kronika · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Geografski leksikon i Latinski jezik · Vidi više »
Logograf
Logograf (starogrčki λογογράφος: λόγος, logos - riječ, priča + γράφω, grapho - pisati) je u antičkoj Grčkoj povjesničar, kroničar i prozni pisac, onaj koji piše o prošlim događajima i legendama.
Novi!!: Geografski leksikon i Logograf · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Geografski leksikon i London · Vidi više »
Malajski poluotok
Malajski poluotok Malajski poluotok ili Malaja, čiji se južni dio naziva Malaka, ali se u velikom broju jezika (primjerice u španjolskom, finskom, nizozemskom; rabi se i kao naziv za cijeli poluotok) je dugačak, uski nastavak kopna Jugoistočne Azije, odnosno, to je završetak Indokineskog poluotoka.
Novi!!: Geografski leksikon i Malajski poluotok · Vidi više »
Mao Ce-tung
Mao Ce-tung (tradicionalni kineski: 毛澤東, pojednostavljeni kineski: 毛泽东, pīnyīn: Máo Zédōng; Shaoshan, Hunan, 26. prosinca 1893. – Peking, 9. rujna 1976.) kineski je političar, vojskovođa, revolucionarni vođa i državnik koji se smatra najvažnijom ličnošću u modernoj kineskoj povijesti i jednom od najvećih ličnosti 20. stoljeća. Tijekom njegove vladavine, ubijeni su deseci milijuna ljudi tijekom političkih progona diktatorske vlasti te od posljedica i zabluda ekonomske politike.
Novi!!: Geografski leksikon i Mao Ce-tung · Vidi više »
Mogulsko Carstvo
Mogulsko Carstvo (perzijski: شاهان مغول, Shāhān-e Moġul; urdu: مغلیہ سلطنت; samoprozvani: گوركانى, Gūrkānī) ili Mughalsko Carstvo je bilo carstvo na Indijskom potkontinentu.
Novi!!: Geografski leksikon i Mogulsko Carstvo · Vidi više »
Nanjing
Nanjing (ili Nanking) je glavni grad kineske provincije Jiangsu.
Novi!!: Geografski leksikon i Nanjing · Vidi više »
Nara (razdoblje)
Razdoblje Nara (japanski 奈良時代, Nara jidai) je razdoblje povijesti Japana koje je počelo 710. a završio 794. Počeo je kada je carica Gemmei premjestila svoju prijestolnicu u mjesto Heijō-kyō (današnji grad Nara, po kojem je razdoblje dobilo ime).
Novi!!: Geografski leksikon i Nara (razdoblje) · Vidi više »
Naselje
Novom Meksiku Naselje, ljudska naseobina, antropogeografska teritorijalna jedinica, čija je osnovna podjela na: Već prema drugim fenomenima, tip naselja može biti uvjetovan i nacionalnom posebnošću, stanjem privrednog razvoja kao i prirodnim bogatstvima.
Novi!!: Geografski leksikon i Naselje · Vidi više »
Nicolas Sanson
C. Westermayr, 1802.) Oriens est Descriptio Geographica'' (isječak, 1657.) Nicolas Sanson (Abbeville, 20. prosinca 1600. − Pariz, 7. srpnja 1667.), francuski kartograf i utemeljitelj pariške kartografske škole koja je preuzela primat nauštrb Belgije i Nizozemske.
Novi!!: Geografski leksikon i Nicolas Sanson · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Geografski leksikon i Norveška · Vidi više »
Novine
Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.
Novi!!: Geografski leksikon i Novine · Vidi više »
Nuklearna energija
Nuklearna energija je energija čestica pohranjena u jezgri atoma.
Novi!!: Geografski leksikon i Nuklearna energija · Vidi više »
Opatija (redovnička ustanova)
Opatija Monte Cassino u Laciju (Italija), što ju je osnovao sveti Benedikt Opatija je autonomna (sui juris) redovnička ustanova kojom upravlja opat ili opatica.
Novi!!: Geografski leksikon i Opatija (redovnička ustanova) · Vidi više »
Papirus
3. stoljeća, Oxford, biblioteka Sackler. Primjer teksta na papirusu. Primjer službenog pisma na papirusu iz 3. stoljeća pr. Kr. ''Knjiga mrtvih'' iz drevnog Egipta pisana na papirusu. Papirus (lat. papyrus od grč. πάπυρος) je pisaći materijal u antičkim civilizacijama Bliskog istoka i Sredozemlja te u ranim stoljećima srednjega vijeka u Europi.
Novi!!: Geografski leksikon i Papirus · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Geografski leksikon i Pariz · Vidi više »
Pauzanija (zemljopisac)
Pauzanija (starogrčki: Pausanías, 2. stoljeće) bio je grčki putopisac i zemljopisac, poznat po djelu Opis Grčke u kome je u 10 knjiga detaljno prikazao sve najvažnije lokalitete i znamenitosti Grčke pod rimskom vlašću Pet dobrih careva.
Novi!!: Geografski leksikon i Pauzanija (zemljopisac) · Vidi više »
Perzijsko Carstvo
Perzijsko Carstvo može se odnositi na.
Novi!!: Geografski leksikon i Perzijsko Carstvo · Vidi više »
Pierre Duval
Catalogne'' (1677.) L'Afrique'' (1664.) Pierre Duval (Abbeville, 1618. − 1683.), francuski zemljopisac, kartograf i izdavač koji je djelovao u Abbevilleu i Parizu tijekom 17. stoljeća.
Novi!!: Geografski leksikon i Pierre Duval · Vidi više »
Pismenost
Stopa pismenosti u svijetu Pismenost je poznavanje pisma, umijeće čitanja i pisanja.
Novi!!: Geografski leksikon i Pismenost · Vidi više »
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Novi!!: Geografski leksikon i Planina · Vidi više »
Pokrajina
Pokrajina (lat. provincia), je upravno-administrativna jedinica te druga razina vlasti u većini zemalja.
Novi!!: Geografski leksikon i Pokrajina · Vidi više »
Popis osnovnih zemljopisnih tema
Zemljopis je znanost o Zemlji i njenim obilježjima, stanovnicima i pojavama.
Novi!!: Geografski leksikon i Popis osnovnih zemljopisnih tema · Vidi više »
Popis stanovništva
Posljedni popis u državama diljem svijeta Popis stanovništva ili cenzus je pravno uređeno prikupljanje statističkih podataka o svakom pojedinom pripadniku stanovništva određene države ili područja.
Novi!!: Geografski leksikon i Popis stanovništva · Vidi više »
Povijest kartografije
Sredozemnog mora. Druga četvrtina 14. stoljeća. Povijest kartografije prikazuje početke i razvoj kartografije (grč. χάρτης chartis, "karta" + γράφειν graphein, "pisati"), znanosti o izradi, upotrebi i održavanju geografskih i srodnih karata.
Novi!!: Geografski leksikon i Povijest kartografije · Vidi više »
Prefekt
Prefekt je naziv za kardinala koji upravlja jednim dikasterijem ili na čelu jedne rimske kongregacije.
Novi!!: Geografski leksikon i Prefekt · Vidi više »
Prefektura
Riječ prefektura (iz latinskog: præfectura), obično znači ured, poglavarstvo nekog određenog teritorija kojim upravlja prefekt.
Novi!!: Geografski leksikon i Prefektura · Vidi više »
Prvi opijumski rat
Prvi opijumski rat bio je rat između Velike Britanije i Kine od 1839. do 1842. Rat je vođen s ciljem, da Kina uvozi britanski opijum.
Novi!!: Geografski leksikon i Prvi opijumski rat · Vidi više »
Ptolomej
*Ptolemej I. Soter (367. pr. Kr. – 283. pr. Kr.), vojskovođa Aleksandra Velikog, kasnije egipatski kralj (305. pr. Kr. – 285. pr. Kr.) i osnivač dinastije Ptolemejevići.
Novi!!: Geografski leksikon i Ptolomej · Vidi više »
Republika Kina
Republika Kina, poznata i kao Tajvan je djelomično priznata de facto država, koja se nalazi većim dijelom na otoku Tajvan u istočnoj Aziji.
Novi!!: Geografski leksikon i Republika Kina · Vidi više »
Riječna delta
Delta Nila snimljena iz satelita NASA-e Riječnom deltom se naziva karakteristični oblik ušća rijeke.
Novi!!: Geografski leksikon i Riječna delta · Vidi više »
Rijeka (vodotok)
Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.
Novi!!: Geografski leksikon i Rijeka (vodotok) · Vidi više »
Rječnik
Rječnik Rječnik, leksikografsko djelo koje sadržava popis riječi, te izraza nekog jezika (ili više jezika) izabranih, raspoređenih i objašnjenih po nekom načelu, te poredanih abecednim ili konceptualnim (tematskim) redoslijedom.
Novi!!: Geografski leksikon i Rječnik · Vidi više »
Safavidsko Carstvo
Safavidsko Carstvo (azerski: Səfəvilər Dövləti, صفوی ایمپیراتورلوغو, perzijski: سلسلة صفويان) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod safavidskom dinastijom i jedno od najmoćnijih Perzijskih Carstava u islamskoj eri.
Novi!!: Geografski leksikon i Safavidsko Carstvo · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Geografski leksikon i Samostan · Vidi više »
Satrap
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.
Novi!!: Geografski leksikon i Satrap · Vidi više »
Sejong Veliki
Sejong od Joseona (Hanseong, 15. svibnja 1397. – Hanseong, 8. travnja 1450.), vlastito ime Yi Do (korejski: 이도), poznat kao Sejong Veliki (korejski: 세종대왕), bio je četvrti vladar korejske dinastije Joseon.
Novi!!: Geografski leksikon i Sejong Veliki · Vidi više »
Selo
Južnoj Češkoj Selo Selo je uz grad jedno od dva osnovna tipa ljudskih naselja.
Novi!!: Geografski leksikon i Selo · Vidi više »
Ser
Ser, Seres (grčki: Σέρρες, bugarski: Сяр, makedonski: Сер, srpski: Сер, turski: Serez) je grad u Egejskoj Makedoniji, Grčka.
Novi!!: Geografski leksikon i Ser · Vidi više »
Shanxi
Shanxi (kin. 山西; transliteracija: Šansi) je pokrajina u sjeveroistočnom dijelu središnje Kine.
Novi!!: Geografski leksikon i Shanxi · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Geografski leksikon i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Geografski leksikon i Srednja Europa · Vidi više »
Stanovništvo
Zemljovid država po broju stanovništva Stanovništvo je obično ljudska populacija na određenoj geografskoj jedinici, npr.
Novi!!: Geografski leksikon i Stanovništvo · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Geografski leksikon i Stara Grčka · Vidi više »
Statistika
Statistika je grana primijenjene matematike koja se bavi analizom podataka.
Novi!!: Geografski leksikon i Statistika · Vidi više »
Sveučilište u Edinburghu
logo sveučilišta Sveučilište u Edinburghu osnovano je 1583. godine.
Novi!!: Geografski leksikon i Sveučilište u Edinburghu · Vidi više »
T'ang
Dinastija T'ang ili Dinastija Tan (kineski: 唐朝, pinyin: Táng Cháo) bila je kineska carska dinastija koja je nasljedila dinastiju Sui i vladala od 18. lipnja 618. do 4. lipnja 907. Dinastija je djelomično prekinuta za vrijeme Druge Chou dinastije (16. rujna, 690. – 3. ožujka, 705.), kada je carica Wu Zetian zauzela prijestolje, postavši tako jedina kineska carica koja je samostalno vladala.
Novi!!: Geografski leksikon i T'ang · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Geografski leksikon i Talijanski jezik · Vidi više »
Tamil Nadu
Tamil Nadu (tamilski: தமிழ்நாடு) je savezna država Indije s površinom od 130.058 km² i 62.110.839 stanovnika (po stanju iz 1. siječnja 2001. godine).
Novi!!: Geografski leksikon i Tamil Nadu · Vidi više »
Teorija glazbe
Teorija glazbe je skup spoznaja o naravi i zakonitostima glazbene umjetnosti stečenih proučavanjem stvaralačke (skladateljske) i izvoditeljske glazbene prakse.
Novi!!: Geografski leksikon i Teorija glazbe · Vidi više »
Topografija
Topografija je zemljopisni pojam, koji se bavi opisivanjem i proučavanjem Zemljinih površinskih elemenata, fizičkogeografskih karakteristika, kao visina i nagib.
Novi!!: Geografski leksikon i Topografija · Vidi više »
Toponomastika
Toponomastika je znanost o zemljopisnim nazivima toponima.
Novi!!: Geografski leksikon i Toponomastika · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Geografski leksikon i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Vezir
Vezir je naziv za visokog dužnosnika, a koristio se od razdoblja antike pa pa sve do kraja postojanja Osmanskog carstva.
Novi!!: Geografski leksikon i Vezir · Vidi više »
Vilim I. Osvajač
Vilim I. (oko 1028. – 1087.), poznat kao Vilim Osvajač bio je prvi normanski kralj Engleske, vladao je od 1066.
Novi!!: Geografski leksikon i Vilim I. Osvajač · Vidi više »
Vlast
Vlast je snaga podčinjavanja ljudi određenim naredbama uspostavljena nekim oblikom legitimnosti.
Novi!!: Geografski leksikon i Vlast · Vidi više »
Wiesbaden
Wiesbaden je glavni grad njemačke pokrajine Hessena.
Novi!!: Geografski leksikon i Wiesbaden · Vidi više »
World Wide Web
World Wide Web (skraćeno WWW, W3, ili samo Web, naziv dolazi iz engleskog jezika, a može se prevesti kao 'svjetska mreža'; u engleskom riječ web ima značenje razgranate i isprepletene mreže poput paučine) je jedna od najkorištenijih usluga Interneta koja omogućava pregled hipertekstualnih dokumenata.
Novi!!: Geografski leksikon i World Wide Web · Vidi više »
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Novi!!: Geografski leksikon i Zürich · Vidi više »
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Novi!!: Geografski leksikon i Zemljopisna širina · Vidi više »
Zemljopisna dužina
Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.
Novi!!: Geografski leksikon i Zemljopisna dužina · Vidi više »
Zemljopisno područje
Jedan od prikaza hrvatskih pokrajina (krajeva/makroregija):Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Planinska Hrvatska, Sjeverna hrvatska obala, Južna hrvatska obala. Zemljopisno područje ili zemljopisna regija (od engleskog izraza geographical region ili talijanskog Regione) je naziv koji može označavati prirodno-zemljopisno područje (s obzirom na tlo, klimu, vegetaciju, ekologiju i dr.) ili društveno-zemljopisno područje (s obzirom na gospodarstvo, naselja, stanovništvo...). Naziv se najčešće koristi za područje koje je manje-više jasno razgraničeno svojim prirodnim obilježjima (granice koje mogu biti rijeke, planine,...) i koje ima posebnosti vezane s kulturom ili poviješću određenog kraja.
Novi!!: Geografski leksikon i Zemljopisno područje · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Geografski leksikon i 1. svibnja · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Geografski leksikon i 1979. · Vidi više »
