Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Geologija Marsa

Indeks Geologija Marsa

Geologija Marsa ili areologija (grčki Ἂρης Arēs + -λογία -logia), znanost koja proučava sastav, strukturu, fizička svojstva, povijest i procese koji oblikuju planet Mars.

83 odnosi: Andezit, Areografija, Ares, Argon, Arhaik, Šparoga, Željezov(III) oksid, Život na Marsu, Bazalt, BBC, Brom, Dihotomija, Dušik, Dušikovi oksidi, Eoarhaik, Epoha, Europska svemirska agencija, Getit, Glina (tlo), Hadij, Hematit, Karbonati, Kelvin, Kemija, Kilogram, Kisik, Kripton, Ksenon, Magma, Mars, Mars Express, Mars Global Surveyor, Mars Reconnaissance Orbiter, Masa, Meridiani Planum, Metan, Meteor, Mjesec, NASA, Nature, Neon, Novogrčki jezik, Oksidacija, Olivin, Olympus Mons, Opportunity, Ozon, Paleoarhaik, Paleomagnetizam, Paskal, ..., Perklorat, Permafrost, Peroksidi, PH, Phoenix (sletač), Planet, Promjer, Proterozoik, Repa, Silicij, Silikati, Sjeverni polarni bazen (Mars), Sjeverno more, Sumpor, Tektonika ploča, Tharsis, Ubrzanje Zemljine sile teže, Udarni krater, Ugljikov (II) oksid, Ugljikov(IV) oksid, Valles Marineris, Voda, Volatili (astronomija), Vulkan, Znanost, 13. studenoga, 2004., 2005., 2007., 2008., 28. srpnja, 31. srpnja, 9. prosinca. Proširite indeks (33 više) »

Andezit

Primjerak andezita Andezit je neutralna vulkanska eruptivna stijena.

Novi!!: Geologija Marsa i Andezit · Vidi više »

Areografija

orbitera Viking. Površinski mraz i vodena ledena magla osvjetljavaju udarni bazen Hellas s desne strane donjeg središta; Syrtis Major tik iznad njega zamračen je vjetrovima koji uklanjaju prašinu s njegove bazaltne površine. Preostale sjeverne i južne polarne ledene kape prikazane su u gornjem i donjem desnom dijelu karte kao što se pojavljuju u rano ljeto, odnosno minimalne veličine. Areografija ("Marsov zemljopis", "Marsova geografija"), podrazumijeva razgraničenje i karakterizaciju područja na Marsu.

Novi!!: Geologija Marsa i Areografija · Vidi više »

Ares

Ares, Villa Hadriana, Tivoli Ares (grč., Arês ili, Areôs) u grčkoj mitologiji bog je rata, najstariji sin Zeusa i Here.

Novi!!: Geologija Marsa i Ares · Vidi više »

Argon

Netoksičan je plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.

Novi!!: Geologija Marsa i Argon · Vidi više »

Arhaik

eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Arhaik je geološki eon koji se nastavlja na hadij, a prije 2,5 milijarda godina prelazi u proterozoik.

Novi!!: Geologija Marsa i Arhaik · Vidi više »

Šparoga

Šparoga (šparožina, lat. Asparagus), najvažniji biljni rod u porodici šparogovki (Asparagaceae) i redu šparogolike (Asparagales).

Novi!!: Geologija Marsa i Šparoga · Vidi više »

Željezov(III) oksid

Željezov(III) oksid (Fe2O3, hrđa, ruzina) jedan je od nekoliko oksida željeza.

Novi!!: Geologija Marsa i Željezov(III) oksid · Vidi više »

Život na Marsu

Stoljećima su ljudi nagađali o mogućnosti postojanja života na Marsu, što zbog blizine tog planeta što zbog njegove sličnosti Zemlji.

Novi!!: Geologija Marsa i Život na Marsu · Vidi više »

Bazalt

Bazalt Bazalt u Islandu Bazalt je vrlo česta siva do crna bazična ekstruzivna magmatska stijena.

Novi!!: Geologija Marsa i Bazalt · Vidi više »

BBC

BBC (British Broadcasting Corporation) je najveća korporacija za emitiranje radijskog i televizijskog programa u svijetu.

Novi!!: Geologija Marsa i BBC · Vidi više »

Brom

Ime mu dolazi od grčke riječi "bromos" što znači smrad.

Novi!!: Geologija Marsa i Brom · Vidi više »

Dihotomija

Dihotomija (grč. διχο - na dva dijela + τομία — rezanje, sječenje)) označava podjelu cjeline na dva, nepreklapajuća dijela. Podjela koja sadrži dva člana (biparticija, lat.

Novi!!: Geologija Marsa i Dihotomija · Vidi više »

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Novi!!: Geologija Marsa i Dušik · Vidi više »

Dušikovi oksidi

Dušikovi oksidi su niz spojeva dušika i kisika opće formule NOx (x.

Novi!!: Geologija Marsa i Dušikovi oksidi · Vidi više »

Eoarhaik

U geološkoj kronologiji izraz eoarhaik se koristi za eru koja je trajala od prije 3800 milijuna godina to 3600 milijuna godina.

Novi!!: Geologija Marsa i Eoarhaik · Vidi više »

Epoha

Epoha je izraz koji označava.

Novi!!: Geologija Marsa i Epoha · Vidi više »

Europska svemirska agencija

Europska svemirska agencija (ESA) osnovana je 20. ožujka 1964. godine.

Novi!!: Geologija Marsa i Europska svemirska agencija · Vidi više »

Getit

Getit, željezov oksihidroksidni mineral, kemijska formula α-FeOOH, nazvan po velikom njemačkom književniku Johannu Wolfgangu von Goetheu.

Novi!!: Geologija Marsa i Getit · Vidi više »

Glina (tlo)

Glina je sediment vrlo sitnih koloidnih čestica, sastavljen od različitih minerala, među kojima prevladava kaolin.

Novi!!: Geologija Marsa i Glina (tlo) · Vidi više »

Hadij

eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Hadij je eon koji prethodi arhaiku, a proteže se od nastanka Zemlje prije 4,6 milijardi godina do otprilike 3,8 milijardi godina.

Novi!!: Geologija Marsa i Hadij · Vidi više »

Hematit

Hematit, željezov oksidni mineral, kemijska formula α-Fe2O3, najstabilniji je i najrasprostranjeniji od svih željezovih oksida.

Novi!!: Geologija Marsa i Hematit · Vidi više »

Karbonati

Kalcit Kalcopirit Rosasit-Smithsonit Karbonatni minerali su oni minerali koji sadrže anion (CO3)2-.

Novi!!: Geologija Marsa i Karbonati · Vidi više »

Kelvin

Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.

Novi!!: Geologija Marsa i Kelvin · Vidi više »

Kemija

Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.

Novi!!: Geologija Marsa i Kemija · Vidi više »

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Geologija Marsa i Kilogram · Vidi više »

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.

Novi!!: Geologija Marsa i Kisik · Vidi više »

Kripton

Kripton se, kao i ostali plemeniti plinovi (izuzevši radon), može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka ili selektivnom adsorpcijom na aktivnom ugljenu.

Novi!!: Geologija Marsa i Kripton · Vidi više »

Ksenon

Ksenon su 1898.

Novi!!: Geologija Marsa i Ksenon · Vidi više »

Magma

Havajski tok lave (lava je ekstruzivni ekvivalent magme) Magma je rastaljeni stijenski materijal koji se nalazi ispod Zemljine površine (ili površine nekog drugog terestričkog planeta), a vrlo često se nakuplja u magmastkim komorama.

Novi!!: Geologija Marsa i Magma · Vidi više »

Mars

Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.

Novi!!: Geologija Marsa i Mars · Vidi više »

Mars Express

Letjelica Mars Express lansirana je 2. lipnja 2003. uz pomoć rakete Sojuz-Fregat i pri lansiranju je imala masu od 1223 kg.

Novi!!: Geologija Marsa i Mars Express · Vidi više »

Mars Global Surveyor

Mars Global Surveyor (MGS), NASA-in orbiter koji je bio namijenjen dvogodišnjem proučavanju Marsa.

Novi!!: Geologija Marsa i Mars Global Surveyor · Vidi više »

Mars Reconnaissance Orbiter

Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) je višenamjenska letjelica dizajnirana s ciljem istraživanja Marsa iz orbite.

Novi!!: Geologija Marsa i Mars Reconnaissance Orbiter · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Geologija Marsa i Masa · Vidi više »

Meridiani Planum

Pogleda na Meridiani Planum s rovera ''Opportunity''. U daljini su vidljivi postolje i odbačeni padobran. Meridiani Planum, nizina smještena dva stupnja južno od Marsovog ekvatora.

Novi!!: Geologija Marsa i Meridiani Planum · Vidi više »

Metan

Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.

Novi!!: Geologija Marsa i Metan · Vidi više »

Meteor

Perzeidi, meteorski roj. meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Zemlje. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Orionida. Orionida i Mliječni put. ekspozicijom. Leonidi su meteorski pljusak koji su najobilniji bili 1833., s približno 35 000 meteora na sat. Meteor (grčki metéoros (μετέωρος).

Novi!!: Geologija Marsa i Meteor · Vidi više »

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Novi!!: Geologija Marsa i Mjesec · Vidi više »

NASA

Svemirski centar John F. Kennedy. 50 godina NASA-e. NASA (akronim od engl. National Aeronautics and Space Administration) je državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu.

Novi!!: Geologija Marsa i NASA · Vidi više »

Nature

Nature (hrv.: "Priroda") je znanstveni časopis koji izlazi u Velikoj Britaniji od 1869. godine, a koji se smatra najcitiranijim od svih znanstvenih časopisa na svijetu.

Novi!!: Geologija Marsa i Nature · Vidi više »

Neon

Neon su 1898. godine otkrili britanski kemičari Sir William Ramsay i Morris Travers.

Novi!!: Geologija Marsa i Neon · Vidi više »

Novogrčki jezik

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.

Novi!!: Geologija Marsa i Novogrčki jezik · Vidi više »

Oksidacija

oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. željezne rude. izgaranje). Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Oksidacija i redukcija (prema franc. oxyde, prema grč. ὀξύς: oštar; kiseo; lat. reductio: vraćanje natrag) su kemijske reakcije pri kojima kemijska tvar što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.

Novi!!: Geologija Marsa i Oksidacija · Vidi više »

Olivin

thumb Mineral olivin je magnezijsko-željezoviti silikat s formulom (Mg,Fe)2SiO4.

Novi!!: Geologija Marsa i Olivin · Vidi više »

Olympus Mons

Olympus Mons kojeg je fotografirao ''Viking 1'' Olympus Mons (lat. Olimpska gora) je jedan od najvećih vulkana, najviša planetarna planina, i druga najviša planina trenutno otkrivena u Sunčevom sustavu, usporediva s Reasilvijom na Vesti.

Novi!!: Geologija Marsa i Olympus Mons · Vidi više »

Opportunity

Opportunity (Mars Exploration Rover - B, MER-B), NASA-in robotski rover na Marsu, bio je drugi iz programa Mars Exploration Rovers.

Novi!!: Geologija Marsa i Opportunity · Vidi više »

Ozon

Ozon (O3) je alotrop kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika.

Novi!!: Geologija Marsa i Ozon · Vidi više »

Paleoarhaik

Paleoarhaik je geološka era unutar Arhaika, koja pokriva razdoblje od prije otprilike 3600 milijuna godina do 3200 milijuna godina.

Novi!!: Geologija Marsa i Paleoarhaik · Vidi više »

Paleomagnetizam

magnetskih deklinacija od 1590. do 1990. Promjena Zemljinog magnetskog polariteta u posljednjih 5 milijuna godina. Tamna područja predstavljaju normalan polaritet (isto kao i danas); svijetla područja predstavljaju obrnuti polaritet. Paleomagnetizam ili remanentni magnetizam je prirodni zaostali (remanentni) magnetizam sačuvan u stijenama, u mineralima koji sadrže željezo, nastalima u geološkoj prošlosti tijekom hlađenja i kristalizacije iz lave ili tijekom prekristalizacije (metamorfne stijene), pri čem je njihov magnetski dipol ostao usmjeren prema ondašnjemu magnetskom polu Zemlje.

Novi!!: Geologija Marsa i Paleomagnetizam · Vidi više »

Paskal

Paskal (znak: Pa) je mjerna jedinica za tlak u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Geologija Marsa i Paskal · Vidi više »

Perklorat

Perklorati su one tvari koje sadrže anion ClO4- (npr. KClO4).

Novi!!: Geologija Marsa i Perklorat · Vidi više »

Permafrost

Permafrost Permafrost (rus. мерзлота) ili stalno zamrznuto tlo je naziv u geologiji za tlo koje se nalazi na temperaturi točke taljenja vode (0° stupnja Celzija), ili ispod nje, u razdoblju od dvije ili više godina.

Novi!!: Geologija Marsa i Permafrost · Vidi više »

Peroksidi

Peroksidi (per- +oksidi) su kemijski spojevi koji sadrže kisik sa stupnjem oksidacije -1.

Novi!!: Geologija Marsa i Peroksidi · Vidi više »

PH

pH (lat. potentia hydrogenii: snaga vodika) ili pH-vrijednost je broj koji služi kao mjera kiselosti (aciditeta), odnosno lužnatosti (alkaliteta) vodenih otopina a koji se dobiva kao negativan dekadski logaritam množinske koncentracije (točnije: aktiviteta) vodikovih iona u otopini: Pri 25 °C vrijednost pH neke otopine može biti između 0 i 14.

Novi!!: Geologija Marsa i PH · Vidi više »

Phoenix (sletač)

Phoenix je bio robotski svemirski brod u misiji svemirskog istraživanja na Marsu u okviru Programa Mars Scout.

Novi!!: Geologija Marsa i Phoenix (sletač) · Vidi više »

Planet

Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.

Novi!!: Geologija Marsa i Planet · Vidi više »

Promjer

Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.

Novi!!: Geologija Marsa i Promjer · Vidi više »

Proterozoik

eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Proterozoik je geološki eon koji predstavlja razdoblje prije raširenosti kompleksnog života na Zemlji.

Novi!!: Geologija Marsa i Proterozoik · Vidi više »

Repa

Repa (lat. Brassica rapa var. rapa) je biljka iz roda krstašica (Brassicaceae) koja svoje podrijetlo pronalazi na Mediteranskom području Europe ali kao i sve biljke veliki broj podvrsta je moguće naći na cijeloj Sjevernoj Zemljinoj polutci počevši od Sjeverne Amerike, Južne Amerike, Azije i dijela sjeverne Afrike.

Novi!!: Geologija Marsa i Repa · Vidi više »

Silicij

Silicij (lat. silex.

Novi!!: Geologija Marsa i Silicij · Vidi više »

Silikati

Silikati su najveći razred minerala.

Novi!!: Geologija Marsa i Silikati · Vidi više »

Sjeverni polarni bazen (Mars)

izbočini Tharsis (bijele mrlje na lijevoj strani sllike), prekrile su dijelove bazena nakon formiranja. Sjeverni polarni bazen, poznatiji kao bazen Borealis, veliki je bazen na sjevernoj hemisferi Marsa koji pokriva 40% Marsa.

Novi!!: Geologija Marsa i Sjeverni polarni bazen (Mars) · Vidi više »

Sjeverno more

Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.

Novi!!: Geologija Marsa i Sjeverno more · Vidi više »

Sumpor

Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.

Novi!!: Geologija Marsa i Sumpor · Vidi više »

Tektonika ploča

Najvažnije Zemljine litosferne ploče Tektonika ploča geološka je teorija koja objašnjava pomicanje Zemljine kore velikih razmjera.

Novi!!: Geologija Marsa i Tektonika ploča · Vidi više »

Tharsis

Tharsis i Olympus Mons okruženi ortografskim oblacima Tharsis je golema vulkanska visoravan na Marsu koja se nalazi u središtu marsove zapadne hemisfere, uz ekvator.

Novi!!: Geologija Marsa i Tharsis · Vidi više »

Ubrzanje Zemljine sile teže

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Zemlji. trenja. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Kad njihalo pustimo, ono će se gibati pod utjecajem sile ''m∙g∙sin θ''. Ubrzanje Zemljine sile teže, ubrzanje sile teže, ubrzanje slobodnog pada ili gravitacijsko ubrzanje (oznaka: g) je ubrzanje slobodnog pada u gravitacijskom polju Zemlje.

Novi!!: Geologija Marsa i Ubrzanje Zemljine sile teže · Vidi više »

Udarni krater

'''Barringerov krater''' Simulacija udara u laboratoriju Udarni krater je kružna udubina na površini planeta, Mjeseca, asteroida ili nekog drugog nebeskog tijela.

Novi!!: Geologija Marsa i Udarni krater · Vidi više »

Ugljikov (II) oksid

Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.

Novi!!: Geologija Marsa i Ugljikov (II) oksid · Vidi više »

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Novi!!: Geologija Marsa i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »

Valles Marineris

Valles Marineris na mozaiku slikā koji je napravio ''2001 Mars Odyssey'' Valles Marineris sustav je međusobno povezanih kanjona na Marsovu ekvatorskome području, a ime je dobio nakon što ga je snimila letjelica Mariner 9.

Novi!!: Geologija Marsa i Valles Marineris · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Novi!!: Geologija Marsa i Voda · Vidi više »

Volatili (astronomija)

Volatili ili ledovi (engl. ices) su pojam u planetologiji koji uključuje skupinu kemijskih elemenata i spojeva niskog vrelišta: dušik, vodu, ugljikov(II) oksid, ugljikov(IV) oksid, amonijak, metan, etan, sumpor, sumporov dioksid, itd.

Novi!!: Geologija Marsa i Volatili (astronomija) · Vidi više »

Vulkan

Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.

Novi!!: Geologija Marsa i Vulkan · Vidi više »

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Geologija Marsa i Znanost · Vidi više »

13. studenoga

13.

Novi!!: Geologija Marsa i 13. studenoga · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Geologija Marsa i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Geologija Marsa i 2005. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Geologija Marsa i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Geologija Marsa i 2008. · Vidi više »

28. srpnja

28.

Novi!!: Geologija Marsa i 28. srpnja · Vidi više »

31. srpnja

31.

Novi!!: Geologija Marsa i 31. srpnja · Vidi više »

9. prosinca

9.

Novi!!: Geologija Marsa i 9. prosinca · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »