Brže od pregledniku!
43 odnosi: Abraham Ortelius, Atlas (kartografija), Balkan, Belgija, Duisburg, Europa, Francuska, Globus, Grčka, Kartografija, Kartografska projekcija, Klaudije Ptolemej, Krivovjerje, Kurziv, Matematika, Mercatorova projekcija, Nizozemska, Njemačka, Palestina, Povijest kartografije, Protestantizam, Sveto Rimsko Carstvo, Zemljovid svijeta, 1512., 1535., 1536., 1537., 1538., 1540., 1544., 1552., 1554., 1564., 1567., 1569., 1570., 1578., 1585., 1588., 1594., 1595., 2. prosinca, 5. ožujka.
Abraham Ortelius
Abraham Ortelius(''Theatrum Orbis Terrarum'', 1579.) lat icon ''Europae''(''Theatrum Orbis Terrarum'', 1570.) Abraham Ortelius (Antwerpen, 14. travnja 1527. − 28. lipnja 1598.), flamanski kartograf, zemljopisac i matematičar.
Novi!!: Gerardus Mercator i Abraham Ortelius · Vidi više »
Atlas (kartografija)
Atlas, zbirka astronomskih i geografskih karata sustavno sređenih u sadržajnu cjelinu (naziv po mitološkom liku koji se javlja u 16. stoljeću na naslovnoj stranici Mercatorove zbirke karata).
Novi!!: Gerardus Mercator i Atlas (kartografija) · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Gerardus Mercator i Balkan · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Gerardus Mercator i Belgija · Vidi više »
Duisburg
Duisburg je grad u Njemačkoj u pokrajini Sjevernoj Rajni - Vestfaliji.
Novi!!: Gerardus Mercator i Duisburg · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Gerardus Mercator i Europa · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Gerardus Mercator i Francuska · Vidi više »
Globus
Globus Globus može značiti.
Novi!!: Gerardus Mercator i Globus · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Gerardus Mercator i Grčka · Vidi više »
Kartografija
Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom.
Novi!!: Gerardus Mercator i Kartografija · Vidi više »
Kartografska projekcija
Jedna od najčešće korištenih kartografskih projekcija je Mercatorova projekcija Kartografska projekcija je postupak kojim se zakrivljena ploha, kao što je Zemljina površina ili površine drugih nebeskih tijela, preslikava u ravninu.
Novi!!: Gerardus Mercator i Kartografska projekcija · Vidi više »
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala. Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki:; drevni Egipat, oko 85. – Aleksandrija, oko 165. Aleksandrija, Egipat), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac, astronom, astrolog i glazbeni teoretičar koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji.
Novi!!: Gerardus Mercator i Klaudije Ptolemej · Vidi više »
Krivovjerje
Krivovjerje ili hereza (grč. αἵρεσις hairesis "izbor") je vjerovanje koje su crkveni autoriteti ocijenili iskrivljavanjem kršćanske vjere.
Novi!!: Gerardus Mercator i Krivovjerje · Vidi više »
Kurziv
Kurziv (njem. Kursiv od lat. cursus) u tipografiji tip je udesno nakošenih slova koja izgledaju gotovo kao da su pisana rukom, koji služi za isticanje pojedinih riječi, navodâ ili u druge stilske svrhe.
Novi!!: Gerardus Mercator i Kurziv · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Gerardus Mercator i Matematika · Vidi više »
Mercatorova projekcija
'''Mercatorova karta svijeta''' ''Nova et Aucta Orbis Terrae Descriptio ad Usum Navigatium Emendate'' (1569.) Mercatorova projekcija je cilindrična kartografska projekcija koju je 1569.
Novi!!: Gerardus Mercator i Mercatorova projekcija · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Gerardus Mercator i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Gerardus Mercator i Njemačka · Vidi više »
Palestina
Palestina može značiti.
Novi!!: Gerardus Mercator i Palestina · Vidi više »
Povijest kartografije
Sredozemnog mora. Druga četvrtina 14. stoljeća. Povijest kartografije prikazuje početke i razvoj kartografije (grč. χάρτης chartis, "karta" + γράφειν graphein, "pisati"), znanosti o izradi, upotrebi i održavanju geografskih i srodnih karata.
Novi!!: Gerardus Mercator i Povijest kartografije · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Gerardus Mercator i Protestantizam · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Gerardus Mercator i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Zemljovid svijeta
Gott označili kao najbolju kartografsku projekciju za cjelovit prikaz Zemlje,''http://www.physics.drexel.edu/~goldberg/projections/goldberg_gott.pdf Large-Scale Distortions in Map Projections'', 2007, David M. Goldberg & J. Richard Gott III, 2007, V42 N4. i standardna projekcija za karte svijeta koje izrađuje National Geographic Society. Zemljovid svijeta je zemljovid koji prikazuje površinu Zemlje na ravnoj plohi uporabom jedne od brojnih kartografskih projekcija.
Novi!!: Gerardus Mercator i Zemljovid svijeta · Vidi više »
1512.
1512. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Gerardus Mercator i 1512. · Vidi više »
1535.
Bez opisa.
Novi!!: Gerardus Mercator i 1535. · Vidi više »
1536.
Bez opisa.
Novi!!: Gerardus Mercator i 1536. · Vidi više »
1537.
Bez opisa.
Novi!!: Gerardus Mercator i 1537. · Vidi više »
1538.
Bez opisa.
Novi!!: Gerardus Mercator i 1538. · Vidi više »
1540.
Bez opisa.
Novi!!: Gerardus Mercator i 1540. · Vidi više »
1544.
Bez opisa.
Novi!!: Gerardus Mercator i 1544. · Vidi više »
1552.
Bez opisa.
Novi!!: Gerardus Mercator i 1552. · Vidi više »
1554.
Bez opisa.
Novi!!: Gerardus Mercator i 1554. · Vidi više »
1564.
Bez opisa.
Novi!!: Gerardus Mercator i 1564. · Vidi više »
1567.
Bez opisa.
Novi!!: Gerardus Mercator i 1567. · Vidi više »
1569.
Bez opisa.
Novi!!: Gerardus Mercator i 1569. · Vidi više »
1570.
Bez opisa.
Novi!!: Gerardus Mercator i 1570. · Vidi više »
1578.
Bez opisa.
Novi!!: Gerardus Mercator i 1578. · Vidi više »
1585.
Bez opisa.
Novi!!: Gerardus Mercator i 1585. · Vidi više »
1588.
Bez opisa.
Novi!!: Gerardus Mercator i 1588. · Vidi više »
1594.
Bez opisa.
Novi!!: Gerardus Mercator i 1594. · Vidi više »
1595.
Bez opisa.
Novi!!: Gerardus Mercator i 1595. · Vidi više »
2. prosinca
2.
Novi!!: Gerardus Mercator i 2. prosinca · Vidi više »
5. ožujka
5.
Novi!!: Gerardus Mercator i 5. ožujka · Vidi više »
