Brže od pregledniku!
18 odnosi: Atletika, İzmir, Bacanje diska, Estonija, Europsko prvenstvo u atletici – Göteborg 2006., Monte Carlo, Svjetsko atletsko finale 2007., Svjetsko prvenstvo u atletici 2005., Svjetsko prvenstvo u atletici 2007., Svjetsko prvenstvo u atletici 2009., Tallinn, Turska, Virgilijus Alekna, XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008., XXX. Olimpijske igre – London 2012., 1979., 2007., 6. svibnja.
Atletika
Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.
Novi!!: Gerd Kanter i Atletika · Vidi više »
İzmir
İzmir (osmanski turski: إزمير İzmir, grčki: Σμύρνη, latinično: Smýrnē, armenski: Իզմիր, talijanski: Smirne, ladino: Izmir, bez turskog slova „İ”, hrvatski naziv za ovaj grad je Smirna), grad i luka na obali Egejskog mora, upravno središte istoimene pokrajine u zapadnoj Turskoj.
Novi!!: Gerd Kanter i İzmir · Vidi više »
Bacanje diska
Bacač diska u muzeju Louvre Olimpijskim igrama 1896. godine Bacanje diska je atletska disciplina s rotacijskim kretanjima kojim bacač nastoji baciti spravu što dalje.
Novi!!: Gerd Kanter i Bacanje diska · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Gerd Kanter i Estonija · Vidi više »
Europsko prvenstvo u atletici – Göteborg 2006.
19.
Novi!!: Gerd Kanter i Europsko prvenstvo u atletici – Göteborg 2006. · Vidi više »
Monte Carlo
Monte Carlo Monte Carlo je područje u kneževini Monako i njezin neslužbeni glavni grad.
Novi!!: Gerd Kanter i Monte Carlo · Vidi više »
Svjetsko atletsko finale 2007.
5.
Novi!!: Gerd Kanter i Svjetsko atletsko finale 2007. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 2005.
10.
Novi!!: Gerd Kanter i Svjetsko prvenstvo u atletici 2005. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.
11.
Novi!!: Gerd Kanter i Svjetsko prvenstvo u atletici 2007. · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.
Olimpijski stadion na kojem se održava prvenstvo. Maskota SP 2009. ''"Berlino"''. Svjetsko prvenstvo u atletici - Berlin 2009.
Novi!!: Gerd Kanter i Svjetsko prvenstvo u atletici 2009. · Vidi više »
Tallinn
Tallinn (prije Reval i Revel) je glavni grad Estonije, smješten u Finskom zaljevu.
Novi!!: Gerd Kanter i Tallinn · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Gerd Kanter i Turska · Vidi više »
Virgilijus Alekna
Virgilijus Alekna (Terpeikiai, 13. veljače 1972.) je litavski atletski predstavnik u bacanju diska i političar.
Novi!!: Gerd Kanter i Virgilijus Alekna · Vidi više »
XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.
XXIX.
Novi!!: Gerd Kanter i XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008. · Vidi više »
XXX. Olimpijske igre – London 2012.
XXX.
Novi!!: Gerd Kanter i XXX. Olimpijske igre – London 2012. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Gerd Kanter i 1979. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Gerd Kanter i 2007. · Vidi više »
6. svibnja
6.
Novi!!: Gerd Kanter i 6. svibnja · Vidi više »
