Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Giuseppe Gjergja

Indeks Giuseppe Gjergja

Giuseppe Pino Gjergja (Zadar, 24. studenoga 1937.)Franjo Maletić, gl.

16 odnosi: Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", Europsko prvenstvo u košarci – SSSR 1965., Hrvatska, Hrvatska košarkaška reprezentacija, Jugoslavenska košarkaška reprezentacija, Košarka, Krešimir Ćosić, Svjetsko prvenstvo u košarci – Brazil 1963., Svjetsko prvenstvo u košarci – Kanada 1994., Svjetsko prvenstvo u košarci – Urugvaj 1967., Zadar, 1937., 1960-ih, 1970-ih, 1994., 24. studenoga.

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Giuseppe Gjergja i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Vidi više »

Europsko prvenstvo u košarci – SSSR 1965.

Europsko prvenstvo u košarci 1965. godine održalo se u Moskvi i Tbilisiju u Sovjetskom Savezu od 30.

Novi!!: Giuseppe Gjergja i Europsko prvenstvo u košarci – SSSR 1965. · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Giuseppe Gjergja i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska košarkaška reprezentacija

Dino Rađa Roko Leni Ukić Hrvatska košarkaška reprezentacija predstavlja Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima.

Novi!!: Giuseppe Gjergja i Hrvatska košarkaška reprezentacija · Vidi više »

Jugoslavenska košarkaška reprezentacija

Jugoslavenska košarkaška reprezentacija je predstavljala državu Jugoslaviju u športu košarci.

Novi!!: Giuseppe Gjergja i Jugoslavenska košarkaška reprezentacija · Vidi više »

Košarka

tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.

Novi!!: Giuseppe Gjergja i Košarka · Vidi više »

Krešimir Ćosić

Krešimir Ćosić (Zagreb, 26. studenoga 1948. – Baltimore, SAD, 25. svibnja 1995.), bio je hrvatski košarkaš i trener.

Novi!!: Giuseppe Gjergja i Krešimir Ćosić · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u košarci – Brazil 1963.

Svjetsko prvenstvo u košarci 1963. održano je u Brazilu 1963. godine.

Novi!!: Giuseppe Gjergja i Svjetsko prvenstvo u košarci – Brazil 1963. · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u košarci – Kanada 1994.

Svjetsko košarkaško prvenstvo 1994. godine se održalo u Torontu u Kanadi, od 4.

Novi!!: Giuseppe Gjergja i Svjetsko prvenstvo u košarci – Kanada 1994. · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u košarci – Urugvaj 1967.

Svjetsko prvenstvo u košarci 1967. održano je u Urugvaju 1967. godine.

Novi!!: Giuseppe Gjergja i Svjetsko prvenstvo u košarci – Urugvaj 1967. · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Giuseppe Gjergja i Zadar · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: Giuseppe Gjergja i 1937. · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: Giuseppe Gjergja i 1960-ih · Vidi više »

1970-ih

Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.

Novi!!: Giuseppe Gjergja i 1970-ih · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Giuseppe Gjergja i 1994. · Vidi više »

24. studenoga

24.

Novi!!: Giuseppe Gjergja i 24. studenoga · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »