Brže od pregledniku!
43 odnosi: Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, Ante Stamać, Artur Bagdasarov, Školska knjiga, Španjolska, Češka, Branko Franolić, Davor Štern, Dušan Karpatský, Filozofski fakultet u Zagrebu, Francuska, Hrvatska, Hrvatski kulturni klub, Hrvatski plemićki zbor, INA, Ivanka Reberski, Ivo Sanader, Kultura, Leopold Auburger, Mađarska, Marin Zaninović, Mijo Ivurek, Mirjana Sanader, Mirko Kovačević, Miro Gavran, Nenad Cambi, Njemačka, Poljska, Radoslav Katičić, Robert Matijašić, Rusija, Slovačka, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske, Vijenac (časopis), Viktor Žmegač, Wiesław Boryś, Zagreb, Zagrebačka filharmonija, Zrinka Cvitešić, Zrinko Ogresta, 1994., 2010., 2016..
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO je hrvatski profesionalni folklorni ansambl osnovan 1949. godine u Zagrebu.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO · Vidi više »
Ante Stamać
Ante Stamać (otok Molat, 9. listopada 1939. – Zagreb, 30. studenoga 2016.),Miroslav Šicel (prireditelj), Antologija hrvatskog književnog eseja XX.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Ante Stamać · Vidi više »
Artur Bagdasarov
Artur Rafaelovič Bagdasarov, rus.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Artur Bagdasarov · Vidi više »
Školska knjiga
Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Školska knjiga · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Španjolska · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Češka · Vidi više »
Branko Franolić
Branko Franolić (Rijeka, 2. srpnja 1925. – London, 11. siječnja 2011.), hrvatski jezikoslovac.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Branko Franolić · Vidi više »
Davor Štern
Davor Štern (Zagreb, 18. lipnja 1947.), bivši hrvatski ministar gospodarstva, poduzetnik i trenutno zastupnik u gradskoj skupštini Grada Zagreba.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Davor Štern · Vidi više »
Dušan Karpatský
Dušan Karpatský (Trebišov, Slovačka, 28. veljače 1935. Prag, Češka, 31. siječnja 2017.), najistaknutiji češki kroatist, književni povjesničar i prevoditelj, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Dušan Karpatský · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Francuska · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski kulturni klub
Hrvatski kulturni klub hrvatska je udruga čiji ciljevi su njegovanje, razvoj i promicanje svih oblika hrvatskog kulturnog stvaralaštva, promicanje hrvatske kulture u svijetu i skrb za ostvarivanje kulturnih, društvenih i drugih interesa građana.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Hrvatski kulturni klub · Vidi više »
Hrvatski plemićki zbor
Hrvatski plemićki zbor (HPZ) (lat. Collegium Nobilium Croaticum), udruga potomaka hrvatskog plemstva, osnovana 1995. godine, koja okuplja potomke plemićkih loza iz Dalmacije, sjeverne Hrvatske i drugih hrvatskih krajeva.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Hrvatski plemićki zbor · Vidi više »
INA
INA je nacionalna naftna kompanija u Hrvatskoj s vodećom ulogom u naftnom poslovanju, te značajnom ulogom u regiji.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i INA · Vidi više »
Ivanka Reberski
Ivanka Reberski (1932.) je hrvatska povjesničarka umjetnosti.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Ivanka Reberski · Vidi više »
Ivo Sanader
Dr.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Ivo Sanader · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Kultura · Vidi više »
Leopold Auburger
Leopold Auburger (München, 24. ožujka 1941.), njemački je slavist i kroatist.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Leopold Auburger · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Mađarska · Vidi više »
Marin Zaninović
Marin Zaninović (Velo Grablje na Hvaru, 18. siječnja 1930. – Zagreb, 2. prosinca 2022.) bio je hrvatski arheolog.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Marin Zaninović · Vidi više »
Mijo Ivurek
Mijo Ivurek (Virje, 4. rujna 1952.), hrvatski novinar i publicist iz Zagreba, Svećenici su bili na zubu »oslobodiocima«, Glas Koncila 47 (2161) | 22.11.2015.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Mijo Ivurek · Vidi više »
Mirjana Sanader
Mirjana Sanader (Split, 25. srpnja 1954.), hrvatska je arheologinja, profesorica Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojemu vodi Katedru za antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Mirjana Sanader · Vidi više »
Mirko Kovačević
Mirko Kovačević "Lala" (u. 14. kolovoza 1941.), hrvatski pripadnik pokreta otpora u Drugome svjetskom ratu, španjolski borac i komunist(): Ratna kronika Splita 1941.-1945.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Mirko Kovačević · Vidi više »
Miro Gavran
Miro Gavran (Gornja Trnava, 3. svibnja 1961.), hrvatski je dramatičar, romanopisac, pripovjedač i pisac za mlade, član i suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Miro Gavran · Vidi više »
Nenad Cambi
Nenad Cambi (Split, 21. veljače 1937. godine), hrvatski arheolog, redovni član HAZU.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Nenad Cambi · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Njemačka · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Poljska · Vidi više »
Radoslav Katičić
Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930. – Beč, 10. kolovoza 2019.) bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Radoslav Katičić · Vidi više »
Robert Matijašić
Robert Matijašić (Pula, 26. srpnja 1957.), hrvatski arheolog i sveučilišni profesor.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Robert Matijašić · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Rusija · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Slovačka · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske (eng. The United Kingdom of Great Britain and Ireland) je bilo službeno ime Ujedinjenog Kraljevstva između 1801. i 1927.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Viktor Žmegač
Viktor Žmegač (Slatina, 21. ožujka 1929. – Zagreb, 20. srpnja 2022.) bio je hrvatski književni teoretičar, povjesničar, germanist, kroatist, muzikolog i književnik; professor emeritus na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Viktor Žmegač · Vidi više »
Wiesław Boryś
Prof.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Wiesław Boryś · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka filharmonija
Zagrebačka filharmonija (engl. Zagreb Philharmonic Orchestra; njem. Zagreber Philharmonie) je orkestar s tradicijom vrhunskog muziciranja u Zagrebu i Hrvatskoj, čiji počeci sežu od 1871.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Zagrebačka filharmonija · Vidi više »
Zrinka Cvitešić
Zrinka Cvitešić (Karlovac, 18. srpnja 1979.) hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Zrinka Cvitešić · Vidi više »
Zrinko Ogresta
Zrinko Ogresta (Virovitica, 5. listopada 1958.) je hrvatski scenarist i filmski redatelj, doktor umjetnosti i redoviti profesor filmske režije na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti te član Europske filmske akademije sa sjedištem u Berlinu.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i Zrinko Ogresta · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i 1994. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i 2010. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu i 2016. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
INA-ina nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu.
