Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Gospa Žalosna

Indeks Gospa Žalosna

Bartolomé Esteban Murillo, ''Žalosna'' (Dolorosa), 1665. ''Gospa koja omekšava okorjela srca'', ruska ikona, XIX. st. srce zabijenim sedmerim mačevima, Salamanca Gospa Žalosna (lat. Mater Dolorosa), Blažena Djevica Marija Žalosna ili Marija od sedam žalosti je kršćanska marijanska svetkovina koja se slavi 15. rujna, tjedan dana nakon svetkovine Male Gospe i dan nakon Uzvišenja sv.

100 odnosi: Šaštín-Stráže, Špansko, Župa, Češka, Bari, Bartolomé Esteban Murillo, Benedikt XIII., Berlin, Bezgrješno Srce Marijino, Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije, Bog Otac, Bogorodica, Bogoslužje, Cebu, Chicago, Cvjetnica, Diptih, Drugi vatikanski sabor, El Greco, Euharistija, Evanđelje po Ivanu, Evanđelje po Luki, Filipi, Filipini, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Freska, Goa, Golgota, Gorski kotar, Gospin plač, Granada, Himan, Hrvace, Husiti, Indija, Informativna katolička agencija, Isusov križni put, Jeruzalemski hram, Kanari, Kapela, Katolička Crkva, Köln, Klasicizam, Korizma, Kršćanstvo, Kuga, Kvarnerski zaljev, Lanzarote, Latinski jezik, Lav XIII., ..., Liturgijska glazba, Logos, Lumen Gentium, Magnificat, Makao, Mala Gospa, Marija (majka Isusova), Mariologija, Meksiko, Misa, Mississippi, Molise, Montevideo, Montréal, Mrkopalj, Nizozemska, Pavao V., Pietà, Pio VII., Pio X., Pobožnost, Poljska, Portugal, Poslanica Hebrejima, Red slugu Blažene Djevice Marije, Rimski martirologij, Rimski obred, Salamanca, Santa Barbara, Kalifornija, Savezne države Sjedinjenih Američkih Država, Sedam žalosti Blažene Djevice Marije, Sevilla, Siksto IV., Slovačka, Služba Božja (časopis), Srednji vijek, Stala plačuć' tužna mati, Stari zavjet, Sveta Stolica, Svijećnica, Tizian, Uskrsnuće Isusa Krista, Uzašašće, Velika Gospa, Virginia, Zagreb, 13. stoljeće, 15. rujna, 1667., 1735.. Proširite indeks (50 više) »

Šaštín-Stráže

Šaštín-Stráže (njem. Schoßberg-Strascha, mađ. Sasvár-Morvaőr) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju u blizini granice s Češkom.

Novi!!: Gospa Žalosna i Šaštín-Stráže · Vidi više »

Špansko

ŠpanskoŠpansko je zagrebačko gradsko naselje koje se nalazi na zapadnom dijelu grada.

Novi!!: Gospa Žalosna i Špansko · Vidi više »

Župa

Župa (grč. paroikia - stanovati blizu) ili župna zajednica, najmanja je upravna jedinica u kršćanskim crkvama.

Novi!!: Gospa Žalosna i Župa · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Gospa Žalosna i Češka · Vidi više »

Bari

Bari je grad i luka, upravno središte istoimene pokrajine Bari i središte talijanske provincije Puglia s izlazom na Jadransko more.

Novi!!: Gospa Žalosna i Bari · Vidi više »

Bartolomé Esteban Murillo

Bartolomé Esteban Murillo Bartolomé Esteban Murillo (Sevilla, 1. siječnja 1618. – Sevilla, 3. travnja 1682.), španjolski slikar U zlatnom vijeku španjolskoga slikarstva klasificiran je kao pučki slikar naspram dvorskoga majstora Velázqueza.

Novi!!: Gospa Žalosna i Bartolomé Esteban Murillo · Vidi više »

Benedikt XIII.

Benedikt XIII., lat. Benedictus PP.

Novi!!: Gospa Žalosna i Benedikt XIII. · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: Gospa Žalosna i Berlin · Vidi više »

Bezgrješno Srce Marijino

Bezgrješno Srce Marijino, često i Prečisto Srce Marijino, pobožno je ime, kojime Katolička Crkva naziva tjelesno Marijino srce kao simbol Marijinih kreposti, ljubavi prema Bogu i majčinske ljubavi prema čovjeku.

Novi!!: Gospa Žalosna i Bezgrješno Srce Marijino · Vidi više »

Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije

Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije (lat. Immaculata Conceptio Beatae Virginis Mariae), katolička je dogma koja tumači da je jedinstvenom Božjom povlasticom Blažena Djevica Marija očuvana od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svojega začeća.

Novi!!: Gospa Žalosna i Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije · Vidi više »

Bog Otac

Sikstinske kapele Bog Otac, pravim imenom Jahve (Ja sam onaj koji jesam), u kršćanstvu je prva osoba Presvetog Trojstva, stvoritelj i uzdržavatelj svega svijeta, Otac druge božanske osobe - Sina - Isusa Krista.

Novi!!: Gospa Žalosna i Bog Otac · Vidi više »

Bogorodica

Bogorodica (grč. Θεοτόκος Theotokos; strsl. Богородица) je jedan od naslova koji se raznim kršćanskim crkvama pridaje Mariji, Isusovoj majci.

Novi!!: Gospa Žalosna i Bogorodica · Vidi više »

Bogoslužje

Benediktom XVI. Bogoslužje, također i liturgija, naziv je za bilo koji čin slavljenja božanstva kojim se obilježava neki važan trenutak u životu čovjeka.

Novi!!: Gospa Žalosna i Bogoslužje · Vidi više »

Cebu

Filipini.

Novi!!: Gospa Žalosna i Cebu · Vidi više »

Chicago

Chicago je nakon New Yorka i Los Angelesa treći grad po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama.

Novi!!: Gospa Žalosna i Chicago · Vidi više »

Cvjetnica

Grégoire Huret: Isusov svečani ulazak u Jeruzalem Cvjetnica, Cvjetna nedjelja, Palmenica, Nedjelja od palmi, Palmana nedjelja (oko Dubrovnika), Neđeja od pome (Župa Dubrovačka) glas-koncila.hr.

Novi!!: Gospa Žalosna i Cvjetnica · Vidi više »

Diptih

Diptih su slike ili reljefi, sastavljeni iz dva dijela, koji se često koriste za ukras oltara.

Novi!!: Gospa Žalosna i Diptih · Vidi više »

Drugi vatikanski sabor

Bazilike sv.Petra u kojoj se održavao Drugi vatikanski sabor Drugi vatikanski sabor bio je 21.

Novi!!: Gospa Žalosna i Drugi vatikanski sabor · Vidi više »

El Greco

El Greco (na španjolskom znači jednostavno Grk) rođen kao Dominikos Theotokópulos (Δομίνικος Θεοτοκόπουλος) (Fodelos na Kreti, 1541. – Toledo, 7. travnja, 1614.). Iako podrijetlom Grk, većinu svog stvaralaštva (a koje obuhvaća slikarstvo, kiparstvo i arhitekturu i književnost) ostvario je u Španjolskoj, poglavito u Toledu, te se smatra španjolskim slikarom.

Novi!!: Gospa Žalosna i El Greco · Vidi više »

Euharistija

Isus je ustanovio Euharistiju na Posljednjoj večeri. Euharistija (Fátima, Portugal) Irskoj s temom Euharistije Euharistija, Sveta Pričest, Pričest ili Presveti oltarski sakrament kršćanski je sakrament, izvor, središte i temelj kršćanstva.

Novi!!: Gospa Žalosna i Euharistija · Vidi više »

Evanđelje po Ivanu

El Greco: Ivan Evanđelist Evanđelje po Ivanu (kratica: Iv) četvrto je evanđelje po redu i u većoj se mjeri razlikuje od prva tri evanđelja, takozvanih Sinoptika (po Mateju, Marku i Luki).

Novi!!: Gospa Žalosna i Evanđelje po Ivanu · Vidi više »

Evanđelje po Luki

Evanđelje po Luki, religijska je knjiga, dio Novoga zavjeta.

Novi!!: Gospa Žalosna i Evanđelje po Luki · Vidi više »

Filipi

Filipi (grčki: Φίλιπποι, tj. Philippoi; latinski: Philippi) bio je starogrčki grad u istočnoj Makedoniji, Prefektura Kavala, na drevnom putu koji povezuje Europu i Aziju, Via Egnatia.

Novi!!: Gospa Žalosna i Filipi · Vidi više »

Filipini

Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.

Novi!!: Gospa Žalosna i Filipini · Vidi više »

Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja

Makarskoj Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja je pokrajina franjevačkoga reda u Hrvatskoj, na području Dalmacije i Dalmatinske zagore, sa sjedištem u Splitu.

Novi!!: Gospa Žalosna i Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja · Vidi više »

Freska

Berma, Istra, 1474. god. Freska je tehnika zidnog slikarstva.

Novi!!: Gospa Žalosna i Freska · Vidi više »

Goa

Goa je indijska savezna država na zapadnoj obali Indijskog poluotoka.

Novi!!: Gospa Žalosna i Goa · Vidi više »

Golgota

19. stoljeća. Golgota je brdo izvan Jeruzalema gdje je prema Bibliji razapet Isus Krist.

Novi!!: Gospa Žalosna i Golgota · Vidi više »

Gorski kotar

Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.

Novi!!: Gospa Žalosna i Gorski kotar · Vidi više »

Gospin plač

Gospin plač je najpoznatija korizmena popijevka koja se pjevala u Hrvata: Dalmaciji, Kvarneru, Kristina Štrkalj Despot: Gospin plač iz Osorsko-hvarske pjesmarice, sv.XXXVII br.1-2 studeni 2009., str.

Novi!!: Gospa Žalosna i Gospin plač · Vidi više »

Granada

Granada je grad i središte istoimene provincije u španjolskoj autonomnoj zajednici Andaluziji.

Novi!!: Gospa Žalosna i Granada · Vidi više »

Himan

Himan je vrsta pjesme, obično religioznog sadržaja, osobito pisan u svrhu odavanja slave, hvale ili izricanja poklonstva, a najčešće upućen nekom bogu ili značajnom liku neke vjere.

Novi!!: Gospa Žalosna i Himan · Vidi više »

Hrvace

Hrvace su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Gospa Žalosna i Hrvace · Vidi više »

Husiti

Spaljivanje Jana Husa prikaz na Jenskom kodeksu Husiti (češki: Husité ili Kališníci) su bili pripadnici predprotestantskog radikalnog reformističke pokreta vođeni učenjima češkog reformatora Jana Husa, najpoznatijeg predstavnika Češke reformacije.

Novi!!: Gospa Žalosna i Husiti · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: Gospa Žalosna i Indija · Vidi više »

Informativna katolička agencija

Informativna katolička agencija (IKA) hrvatska je katolička novinska agencija.

Novi!!: Gospa Žalosna i Informativna katolička agencija · Vidi više »

Isusov križni put

Simone Martini, ''Isus nosi križ'', 1333., tempera na drvu, 28 x 16 cm, Louvre, Pariz Isusov križni put, također i Isusove muke, Kristova patnja ili pasija (latinski passio od grčkog paschō, što znači „patiti”), je događaj iz Isusova života opisan u Novome zavjetu.

Novi!!: Gospa Žalosna i Isusov križni put · Vidi više »

Jeruzalemski hram

Jeruzalemski hram ili Sveti dom (hebr.: בית המקדש, Bet HaMikdaš; “ Sveta Kuća”) odnosi se na niz građevina smještenih na Svetom brdu (Har HaBayit, „brdo doma") u starom gradu Jeruzalemu.

Novi!!: Gospa Žalosna i Jeruzalemski hram · Vidi više »

Kanari

Kanarski otoci ili Kanari (špa. Canarias ili Islas Canarias) su otočje od sedam otoka vulkanskog porijekla u Atlantskom oceanu, sjeverozapadno od obale Afrike.

Novi!!: Gospa Žalosna i Kanari · Vidi više »

Kapela

romanička crkva u Gackoj), Brinje. Kapela je termin koji se koristi za manju crkvenu građevinu, obično ovisnu o nekoj većoj župnoj crkvi.

Novi!!: Gospa Žalosna i Kapela · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Gospa Žalosna i Katolička Crkva · Vidi više »

Köln

Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Novi!!: Gospa Žalosna i Köln · Vidi više »

Klasicizam

Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.

Novi!!: Gospa Žalosna i Klasicizam · Vidi više »

Korizma

nedjelju običaj je da se ljubičastim platnom pokrivaju križevi i slike po crkvama. Pepelnice, svećenik posipa kršćane pepelom. Korizma ili četrdesetnica (lat. quadragesima - četrdesetina) dio je liturgijske godine u kojemu se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa.

Novi!!: Gospa Žalosna i Korizma · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Gospa Žalosna i Kršćanstvo · Vidi više »

Kuga

Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.

Novi!!: Gospa Žalosna i Kuga · Vidi više »

Kvarnerski zaljev

Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.

Novi!!: Gospa Žalosna i Kvarnerski zaljev · Vidi više »

Lanzarote

Lanzarote je španjolski otok i najsjeveroistočniji otok Kanarskog otočja.

Novi!!: Gospa Žalosna i Lanzarote · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Gospa Žalosna i Latinski jezik · Vidi više »

Lav XIII.

Lav XIII. lat.

Novi!!: Gospa Žalosna i Lav XIII. · Vidi više »

Liturgijska glazba

Sakralna ili liturgijska glazba nastala je kao dio vjerskih svečanosti, te obuhvaća cijeli niz tradicija, drevnih i modernih.

Novi!!: Gospa Žalosna i Liturgijska glazba · Vidi više »

Logos

Logos (λόγος) je grčki pojam koji se koristi posebno u domenama filozofije i religije.

Novi!!: Gospa Žalosna i Logos · Vidi više »

Lumen Gentium

Lumen gentium (hrvatski: Svjetlo naroda) jedan je od najvažnijih tekstova Drugog vatikanskog sabora.

Novi!!: Gospa Žalosna i Lumen Gentium · Vidi više »

Magnificat

Marie Ellenrieder, ''Marija piše Magnificat'', 1833. (Staatliche Kunsthalle Karlsruhe) Veliča, lat. Magnificat, poznat i kao Marijina pjesma, Djevičina pjesma, Marijin hvalospjev (Hvalospjev Marijin, Hvalospjev Blažene Djevice Marije, lat. Canticum Beatae Mariae Virginis) i Oda Bogorodice (grč. Ἡ ᾨδὴ τῆς Θεοτόκου) je himan koji se pripisuje Mariji (ali i Elizabeti u nekoliko rukopisa) u Lk 1,46-55, tradicijski poznat po prvoj riječi u njegovom latinskom prijevodu.

Novi!!: Gospa Žalosna i Magnificat · Vidi više »

Makao

Posebna upravna regija Makao (tradicionalni kineski: 澳門特別行政區, pinyin: Àomén Tèbié Xíngzhèngqū); portugalski: Região Administrativa Especial de Macau, skraćeni oblik: RAEM), poznat i pod nazivima Macau ili Macao (tradicionalni kineski:澳門, ili neslužbeno 馬交, maa-gau) je jedna od dvije Posebne upravne regije (PUR) Narodne Republike Kine, zajedno s Hong Kongom. Teritorij na kojem živi više od pola milijuna stanovnika sastoji od poluotoka i dva otoka. Makao je u svijetu posebno poznat po turizmu i kockanju, kao i po razvijenoj tekstilnoj i elektroničkoj industriji, te bankarstvu. Makaom je upravljao Portugal sve do 1999. godine, kada je nadležnost prepuštena Kini. Ovo je bila najstarija europska kolonija u Kini. Unutar NR Kine, Makao uživa veliku autonomiju koja je zajamčena po principu „jedna država, dva sustava”.

Novi!!: Gospa Žalosna i Makao · Vidi više »

Mala Gospa

Mala Gospa je blagdan rođenja Blažene Djevice Marije.

Novi!!: Gospa Žalosna i Mala Gospa · Vidi više »

Marija (majka Isusova)

Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.

Novi!!: Gospa Žalosna i Marija (majka Isusova) · Vidi više »

Mariologija

Mariologija je grana bogoslovlja koja proučava život Blažene Djevice Marije i djela o njoj.

Novi!!: Gospa Žalosna i Mariologija · Vidi više »

Meksiko

Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.

Novi!!: Gospa Žalosna i Meksiko · Vidi više »

Misa

Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.

Novi!!: Gospa Žalosna i Misa · Vidi više »

Mississippi

Mississippi je američka savezna država na Jugu SAD-a. Broj stanovnika je 2,9 milijuna,https://worldpopulationreview.com/states/mississippi-population a površina joj je 123.515 km².

Novi!!: Gospa Žalosna i Mississippi · Vidi više »

Molise

Molise je regija u južnoj Italiji koja je druga najmanja od svih talijanskih regija.

Novi!!: Gospa Žalosna i Molise · Vidi više »

Montevideo

Montevideo je glavni i najveći grad Urugvaja, u istoimenom departmanu na ušću La Plate.

Novi!!: Gospa Žalosna i Montevideo · Vidi više »

Montréal

Montréal (francuski izgovor:, engleski: Montreal, engleski izgovor) je drugi po veličini grad u Kanadi i najveći grad pokrajine Québec.

Novi!!: Gospa Žalosna i Montréal · Vidi više »

Mrkopalj

Mrkopalj je općina u zapadnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Gospa Žalosna i Mrkopalj · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Gospa Žalosna i Nizozemska · Vidi više »

Pavao V.

Pavao V., lat. Paulus PP.

Novi!!: Gospa Žalosna i Pavao V. · Vidi više »

Pietà

Michelangelova Rimska Pietà Pietà (talijanska izvedenica iz latinskog pietas: sućut, sažaljenje) ili Oplakivanje Krista je u kršćanskoj ikonografiji prikaz Blažene Djevice Marije koja u krilu drži mrtvo Isusovo tijelo.

Novi!!: Gospa Žalosna i Pietà · Vidi više »

Pio VII.

Pio VII. lat.

Novi!!: Gospa Žalosna i Pio VII. · Vidi više »

Pio X.

Pio X. lat.

Novi!!: Gospa Žalosna i Pio X. · Vidi više »

Pobožnost

Pobožnost Pobožnost je način života, kojeg odlikuju religioznost i vjerske vrline kao što su poniznost i mir - duboko osoban odnos s Bogom i iskustvo Boga.

Novi!!: Gospa Žalosna i Pobožnost · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Gospa Žalosna i Poljska · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Gospa Žalosna i Portugal · Vidi više »

Poslanica Hebrejima

Poslanica Hebrejima je jedna od knjiga Novoga zavjeta i Biblije.

Novi!!: Gospa Žalosna i Poslanica Hebrejima · Vidi više »

Red slugu Blažene Djevice Marije

Red slugu Blažene Djevice Marije ili serviti katolički je red koji posebno štovanje iskazuje Blaženoj Djevici Mariji.

Novi!!: Gospa Žalosna i Red slugu Blažene Djevice Marije · Vidi više »

Rimski martirologij

Rimski martirologij (lat. Martyrologium Romanum; prema grč. μάρτυς – svjedok, mučenik, ili μαρτύριον – "svjedočanstvo", "iskušenje",mučeništvo, i λόγος – riječ, govor, te lat. Romanus) jedna je od bogoslužnih knjigâ dijela Katoličke Crkve, koji se služi rimskim obredom, a sadrži popis (mučenikâ i ostalih svetacâ i blaženikâ, prije svega Rimske, a potom i cijele Katoličke Crkve, i posebno utječe na kalendar, Misal i Časoslov.

Novi!!: Gospa Žalosna i Rimski martirologij · Vidi više »

Rimski obred

Rimski, Zapadni ili Latinski obred najrasprostranjeniji je liturgijski obred u Latinskoj (Rimokatoličkoj), ali i u cijeloj Katoličkoj Crkvi.

Novi!!: Gospa Žalosna i Rimski obred · Vidi više »

Salamanca

Salamanca je grad i istoimena pokrajina u regiji Kastilja i León na zapadu središnje Španjolske.

Novi!!: Gospa Žalosna i Salamanca · Vidi više »

Santa Barbara, Kalifornija

Santa Barbara je poznato ljetovalište u istoimenom okrugu, u američkoj saveznoj državi Kaliforniji.

Novi!!: Gospa Žalosna i Santa Barbara, Kalifornija · Vidi više »

Savezne države Sjedinjenih Američkih Država

Sjedinjenih Američkih Država s imenima saveznih država. Aljaska i Havaji prikazani su na dnu Savezne države Sjedinjenih Američkih Država administrativne su jedinice Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Gospa Žalosna i Savezne države Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

Sedam žalosti Blažene Djevice Marije

Marija od sedam žalosti Tizianova ''Madonna u žalosti'' (1554.) Sedam žalosti Blažene Djevice Marije ili Sedam Marijinih žalosti, katolička je molitvena marijanska pobožnost kojoj je, prema Crkvenoj predaji i bogoslužju, posvećen mjesec rujan i svetkovina Gospe Žalosne.

Novi!!: Gospa Žalosna i Sedam žalosti Blažene Djevice Marije · Vidi više »

Sevilla

Sevilla je glavni grad Andaluzije (Španjolska), te glavni grad istoimene provincije.

Novi!!: Gospa Žalosna i Sevilla · Vidi više »

Siksto IV.

Siksto IV. (21. srpnja 1414. – 12. kolovoza 1484.), pravim imenom Francesco della Rovere, papa od 1471. do 1484. godine.

Novi!!: Gospa Žalosna i Siksto IV. · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Gospa Žalosna i Slovačka · Vidi više »

Služba Božja (časopis)

Služba Božja hrvatski je liturgijsko-pastoralni časopis.

Novi!!: Gospa Žalosna i Služba Božja (časopis) · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Gospa Žalosna i Srednji vijek · Vidi više »

Stala plačuć' tužna mati

Isusom na križu. Stala plačuć' tužna mati (lat. Stabat mater dolorosa) - katolički himan posvećen Djevici Mariji.

Novi!!: Gospa Žalosna i Stala plačuć' tužna mati · Vidi više »

Stari zavjet

Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.

Novi!!: Gospa Žalosna i Stari zavjet · Vidi više »

Sveta Stolica

Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.

Novi!!: Gospa Žalosna i Sveta Stolica · Vidi više »

Svijećnica

Hans Memling: Prikazanje Gospodinovo u Hramu, 1463. Svijećnica ili Prikazanje Gospodinovo u Hramu je kršćanski blagdan.

Novi!!: Gospa Žalosna i Svijećnica · Vidi više »

Tizian

''Tizianov autoportret'' iz oko 1512. se dugo krivo smatrao likom ''Ariosta''; kompoziciju je kasnije posudio Rembrandt za svoj autoportret. Tiziano Vecelli ili Tiziano Vecellio (Pieve di Cadore, kraj Belluna (Veneto), 1490. - Venecija, 27. kolovoza, 1576.), bio je vođa škole venecijanske renesanse u 16.

Novi!!: Gospa Žalosna i Tizian · Vidi više »

Uskrsnuće Isusa Krista

Grünewald)'''Uskrsnuće Isusovo'''Piero della Francesca Uskrsnuće Isusa Krista, u kršćanstvu, temeljna je vjerska istina, da je Bog Isusa treći dan uskrisio od mrtvih odnosno da je Isus umro i uskrsnuo (1 Sol 4,14).

Novi!!: Gospa Žalosna i Uskrsnuće Isusa Krista · Vidi više »

Uzašašće

Andrea Mantegna: Uzašašće Uzašašće ili Spasovo je kršćanska svetkovina.

Novi!!: Gospa Žalosna i Uzašašće · Vidi više »

Velika Gospa

Tizian, ''Uznesenje Marijino'' Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.

Novi!!: Gospa Žalosna i Velika Gospa · Vidi više »

Virginia

Virginia je država na atlantskoj obali SAD-a. Zauzima 110.785 km² i ima 7.712.091 stanovnika (2007.). Glavni grad je Richmond.

Novi!!: Gospa Žalosna i Virginia · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Gospa Žalosna i Zagreb · Vidi više »

13. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Gospa Žalosna i 13. stoljeće · Vidi više »

15. rujna

15.

Novi!!: Gospa Žalosna i 15. rujna · Vidi više »

1667.

Bez opisa.

Novi!!: Gospa Žalosna i 1667. · Vidi više »

1735.

Bez opisa.

Novi!!: Gospa Žalosna i 1735. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Marija od sedam žalosti.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »