Brže od pregledniku!
53 odnosi: Bačvice, Barok, Crkva, Fabjan Kaliterna, Filip Frano Nakić, Franjevci, Gripe, Gvardijan, Hrvatska, Kapucini, Katoličanstvo, Kulturno dobro, Kvirin Klement Bonefačić, Lavoslav Horvat, Legenda, Leopold Mandić, Lučac, Marija (majka Isusova), Marijanska svetišta, Napoleon Bonaparte, Nepokretna kulturna baština, Oltar, Orgulje, Poljica, Pomorstvo, Samostan, Sinj, Slovenci, Split, Splitska katedrala, Splitsko-makarska nadbiskupija, Srebro, Turska, Velika Gospa, Venecija, 10. stoljeće, 1260., 15. kolovoza, 1607., 1715., 1761., 1772., 1797., 1904., 1909., 1911., 1938., 1944., 1962., 2009., ..., 2010., 28. svibnja, 6. ožujka. Proširite indeks (3 više) »
Bačvice
Plaža Ovčice Plaža Firule Bačvice su stambena četvrt i gradski kotar hrvatskog grada Splita, ali i ime plitke pješčane plaže, odnosno uvale po kojoj je predio poznat.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Bačvice · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Barok · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Crkva · Vidi više »
Fabjan Kaliterna
Fabjan Kaliterna (Split, 20. siječnja 1886. – 30. siječnja 1952.) jedan od osnivača Hajduka, brat nogometaša i trenera Luke.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Fabjan Kaliterna · Vidi više »
Filip Frano Nakić
Filip Frano Nakić (Silba, 3. listopada 1837. – Split, 19. prosinca 1910.), hrvatski svećenik te splitski i makarski biskup.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Filip Frano Nakić · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Franjevci · Vidi više »
Gripe
Gripe su jedan od kotareva grada Splita, smješten sjeveroistočno od Dioklecijanove palače.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Gripe · Vidi više »
Gvardijan
Gvardijan (tal guardiano, od guardare - paziti, čuvati) je poglavar franjevačkog samostana.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Gvardijan · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Hrvatska · Vidi više »
Kapucini
Kapucinskoj crkvi u Rijeci Kapucini su rimokatolički crkveni red.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Kapucini · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Katoličanstvo · Vidi više »
Kulturno dobro
Zaštitni znak kulturnog dobra prema „Haaškoj konvenciji za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba” (potpisana 14. svibnja 1954.) na Federalnom uredu za spomenike (''Bundesdenkmalamt)'' u Salzburgu ima natpis '''kulturno dobro''' na četiri jezika (njemački: ''Kulturdenkmal'', emgleski: ''Cultural property'', francuski: ''Bien culturel'' i ruski: ''Культурное Достояние''). Kulturno dobro svako je dobro od državnog interesa koje uživa državnu zaštitu.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Kulturno dobro · Vidi više »
Kvirin Klement Bonefačić
'''biskupski grb''' Dr.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Kvirin Klement Bonefačić · Vidi više »
Lavoslav Horvat
Lavoslav Horvat (Varaždinske Toplice, 27. rujna 1901. – Novi Marof, 4. listopada 1989.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Lavoslav Horvat · Vidi više »
Legenda
Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Legenda · Vidi više »
Leopold Mandić
Leopold Bogdan Mandić OFMCap (Herceg Novi, 12. svibnja 1866. – Padova, 30. srpnja 1942.) bio je hrvatski katolički svećenik, kapucin i poznati ispovjednik.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Leopold Mandić · Vidi više »
Lučac
Lučac (Lucaz, Luzaz, suburbium S. Dominici, povijesno predgrađe na istočnoj strani starog Splita, danas u sastavu gradskog kotara Lučac-Manuš. Središnja ulica Lučca je Radunica, poznata po staroj pučkoj arhitekturi i proslavi Dani Radunice.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Lučac · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Marijanska svetišta
Slika Gospe Trsatske iz najstarijeg hrvatskog marijanskog svetišta Marijansko svetište je svetište posvećeno Blaženoj Djevici Mariji.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Marijanska svetišta · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Nepokretna kulturna baština
Dubrovačke gradske zidine Nepokretna kulturna baština fizička je opipljiva ili "materijalna kulturna baština".
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Nepokretna kulturna baština · Vidi više »
Oltar
Helenistički ''Pergamonski oltar'' u Berlinskom muzeju. Eufrazijeve bazilike u Poreču. Oltar (latinski: altare) ili žrtvenik je svako mjesto gdje se prinosi žrtva, vrši bogoslužje ili bilo koja druga vrsta religijske ceremonije.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Oltar · Vidi više »
Orgulje
Orgulje (njemački orgel iz starovisokonjemačkog orgela, organa za latinski organa, množina od organum za izv. grčki organon, ὄργανον, tj. „glazbalo”, Hrvatska enciklopedija HLZMK; Pristupljeno 4. kolovoza 2018.) su jedno od najsloženijih glazbala s tipkama, a svrstavamo ih i u puhačka glazbala.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Orgulje · Vidi više »
Poljica
Poljica su kraj istočno od Splita.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Poljica · Vidi više »
Pomorstvo
Pomorstvo obuhvaća sve što se tiče odnosa između čovjeka i mora.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Pomorstvo · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Samostan · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Sinj · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Slovenci · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Split · Vidi više »
Splitska katedrala
Splitska katedrala posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije, u narodu je poznata kao Katedrala sv. Dujma (sv. Duje).
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Splitska katedrala · Vidi više »
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Splitsko-makarska nadbiskupija · Vidi više »
Srebro
Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Srebro · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Turska · Vidi više »
Velika Gospa
Tizian, ''Uznesenje Marijino'' Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Velika Gospa · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i Venecija · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i 10. stoljeće · Vidi više »
1260.
1260. ('''MCCLX'''), pedeset i deveta godina XIII. stoljeća, prijestupna godina.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i 1260. · Vidi više »
15. kolovoza
15.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i 15. kolovoza · Vidi više »
1607.
Bez opisa.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i 1607. · Vidi više »
1715.
Bez opisa.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i 1715. · Vidi više »
1761.
Bez opisa.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i 1761. · Vidi više »
1772.
Bez opisa.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i 1772. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i 1797. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i 1904. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i 1909. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i 1911. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i 1938. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i 1944. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i 1962. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i 2010. · Vidi više »
28. svibnja
28.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i 28. svibnja · Vidi više »
6. ožujka
6.
Novi!!: Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu i 6. ožujka · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Crkva Gospe od Pojišana, Crkva Gospe od Pojišana u Splitu, Gospe od Pojišana, Kapucinski samostan u Splitu.
