Brže od pregledniku!
34 odnosi: Autocesta A3, Banovina, Borislav Mikelić, Dalmacija, Ernestinovo, Hrvatska, Hrvoje Šarinić, INA, Knin, Lika, Nafta, Obrovac, Okučani, Osijek, Republika Srpska Krajina, Rijeka, Rusija, Sisak, Sjedinjene Američke Države, Slavonija, Srpski jezik, Thorvald Stoltenberg, Ujedinjeni narodi, UNPROFOR, Vodovod, Zagreb, Zagrebački sporazum, 1994., 1995., 2. prosinca, 21. prosinca, 21. siječnja, 22. siječnja, 5. kolovoza.
Autocesta A3
Autocesta A3 je druga autocesta po duljini u Republici Hrvatskoj. Vodi od Bregane preko Zagreba i Slavonskog Broda, tj. Posavine do Lipovca na granici sa Srbijom. Njezina međunarodna oznaka, koja apostrofira njezinu važnost, je E70 (europska autocesta 70).
Novi!!: Gospodarski sporazum i Autocesta A3 · Vidi više »
Banovina
Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Banovina · Vidi više »
Borislav Mikelić
Borislav Mikelić (Dobrljin, 13. rujna 1939. – Beograd, 12. svibnja 2018.), bivši hrvatski i srbijanski gospodarstvenik i bivši predsjednik Vlade Republike Srpske Krajine.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Borislav Mikelić · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Dalmacija · Vidi više »
Ernestinovo
Ernestinovo se nalazi na 12 km južno od Osijeka na cesti Osijek – Vinkovci.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Ernestinovo · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Hrvatska · Vidi više »
Hrvoje Šarinić
Hrvoje Šarinić (Sušak, 17. veljače 1935. – Zagreb, 21. srpnja 2017.), bio je hrvatski političar, četvrti predsjednik Vlade Republike Hrvatske (od 12. kolovoza 1992. do 3. travnja 1993.).
Novi!!: Gospodarski sporazum i Hrvoje Šarinić · Vidi više »
INA
INA je nacionalna naftna kompanija u Hrvatskoj s vodećom ulogom u naftnom poslovanju, te značajnom ulogom u regiji.
Novi!!: Gospodarski sporazum i INA · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Knin · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Lika · Vidi više »
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Nafta · Vidi više »
Obrovac
Zrmanje u središtu mjesta. Kurjakovića na brdu iznad grada. Obrovac je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Obrovac · Vidi više »
Okučani
Okučani su općina u Hrvatskoj, u jugozapadnoj Slavoniji, u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Okučani · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Osijek · Vidi više »
Republika Srpska Krajina
Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Republika Srpska Krajina · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Rijeka · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Rusija · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Sisak · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Slavonija · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Srpski jezik · Vidi više »
Thorvald Stoltenberg
Thorvald Stoltenberg 2009. Thorvald Stoltenberg (Oslo, 8. srpnja 1931.) je norveški političar.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Thorvald Stoltenberg · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
UNPROFOR
UNPROFOR je akronim za "United Nations PROtection FORces" (hr. Zaštitne snage Ujedinjenih Naroda) osnovane 21. veljače 1992. Rezolucijom 743 Vijeća sigurnosti, a raspuštene 31. ožujka 1995.(formiran je UNCRO) Ti su naoružani "čuvari mira" UN-a bili pod kontrolom Vijeća sigurnosti, a od oko 39.000 UNPROFOR-ovih vojnika iz svih zemalja svijeta, u misiji ih je poginulo 320.
Novi!!: Gospodarski sporazum i UNPROFOR · Vidi više »
Vodovod
Čista pitka voda. Francuskoj. Sisku. Postrojenje za obradu komunalnih otpadnih voda u sjevernom Portugalu. Taloženje u prethodnim taložnicima (obično pravokutni oblik). povratnu ili reverzibilnu osmozu. Tipični hidrometar ili vodomjer za kućanstva. Vodovod ili vodoopskrbni sustav je sustav građevina, uređaja i instalacija namijenjen opskrbi vodom stambenih naselja, industrije, a dijelom i poljoprivrede.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Vodovod · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Zagreb · Vidi više »
Zagrebački sporazum
Dana 29. ožujka 1994., točnije u rano jutro 30.
Novi!!: Gospodarski sporazum i Zagrebački sporazum · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Gospodarski sporazum i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Gospodarski sporazum i 1995. · Vidi više »
2. prosinca
2.
Novi!!: Gospodarski sporazum i 2. prosinca · Vidi više »
21. prosinca
21.
Novi!!: Gospodarski sporazum i 21. prosinca · Vidi više »
21. siječnja
21.
Novi!!: Gospodarski sporazum i 21. siječnja · Vidi više »
22. siječnja
22.
Novi!!: Gospodarski sporazum i 22. siječnja · Vidi više »
5. kolovoza
5.
Novi!!: Gospodarski sporazum i 5. kolovoza · Vidi više »
