Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Gradska knjižnica Rijeka

Indeks Gradska knjižnica Rijeka

Palači Modello Gradska knjižnica Rijeka (GKR) središnja je narodna knjižnica grada Rijeke, matična knjižnica za narodne i školske knjižnice Primorsko-goranske županije.

15 odnosi: Bibliobus, Brodosplit, Drago Gervais, Gradska biblioteka Sušak, Gramofonska ploča, Hrvatska, Nagrada Drago Gervais, Narodna čitaonica, Palača Modello u Rijeci, Primorsko-goranska županija, Rijeka, 1849., 1930., 1962., 1999..

Bibliobus

Bibliobus u gradu Karasjoku, Norveška Bibliobus (biblio+bus) ili pokretna knjižnica je posebno vozilo opremljeno policama s knjigama i drugom građom te je namijenjena prijevozu i posudbi knjižnične građe uz stručnu pomoć knjižničara.

Novi!!: Gradska knjižnica Rijeka i Bibliobus · Vidi više »

Brodosplit

thumbnail Brodosplit je jedno od najvećih hrvatskih brodogradilišta iz Splita.

Novi!!: Gradska knjižnica Rijeka i Brodosplit · Vidi više »

Drago Gervais

Spomenik Dragi Gervaisu u Žminju Drago Gervais (Opatija, 18. travnja 1904. – Sežana, 1. srpnja 1957.), bio je hrvatski književnik i pjesnik.

Novi!!: Gradska knjižnica Rijeka i Drago Gervais · Vidi više »

Gradska biblioteka Sušak

Gradska biblioteka Sušak osnovana je 29. kolovoza 1930. godine u jeku teške ekonomske krize kao glavna knjižnica Sušaka, danas naselja u gradu Rijeci.

Novi!!: Gradska knjižnica Rijeka i Gradska biblioteka Sušak · Vidi više »

Gramofonska ploča

Gramofonska ploča Gramofonska ploča, vinil (kada je izrađena od polivinilnog klorida), ili ploča je vrsta analogne pohrane zvuka, koje je zapisano moduliranjem spiralne brazde koje započinju na rubu ploče i završavaju blizu središta ploče.

Novi!!: Gradska knjižnica Rijeka i Gramofonska ploča · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Gradska knjižnica Rijeka i Hrvatska · Vidi više »

Nagrada Drago Gervais

Književna nagrada Drago Gervais dodjeljuje se u organizaciji Gradske knjižnice Rijeka i Grada Rijeke s ciljem poticanja na hrvatsko književno stvaralaštvo i vrednovanja djela na čakavštini.

Novi!!: Gradska knjižnica Rijeka i Nagrada Drago Gervais · Vidi više »

Narodna čitaonica

Narodna čitaonica desetljećima djeluje kao jedna od središnjih točaka kulturnog i društvenog života u gradu Rijeci.

Novi!!: Gradska knjižnica Rijeka i Narodna čitaonica · Vidi više »

Palača Modello u Rijeci

Palača Modello s južne strane Sjeverna fasada palače Modello Palača Modello u Rijeci, raskošnog neobaroknog pročelja, sagrađena je 1885. godine.

Novi!!: Gradska knjižnica Rijeka i Palača Modello u Rijeci · Vidi više »

Primorsko-goranska županija

Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.

Novi!!: Gradska knjižnica Rijeka i Primorsko-goranska županija · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Gradska knjižnica Rijeka i Rijeka · Vidi više »

1849.

Bez opisa.

Novi!!: Gradska knjižnica Rijeka i 1849. · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Novi!!: Gradska knjižnica Rijeka i 1930. · Vidi više »

1962.

1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.

Novi!!: Gradska knjižnica Rijeka i 1962. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Gradska knjižnica Rijeka i 1999. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »