Brže od pregledniku!
39 odnosi: Ablativ, Agronomija, Akuzativ, Španjolska, Brojevi (vrsta riječi), Dativ, Engleski jezik, Francuska, Glagoli, Gramatika, Imenice, Italija, Latinizam, Latinski jezik, Latinsko-faliskički jezici, Medicina, Misa, Morfologija (jezikoslovlje), Nominativ, Portugal, Posuđenice, Pravo, Pravopis latinskog jezika, Pridjevi, Prijedlozi, Prilozi, Riječ, Rim, Rječnik, Rumunjska, Samoglasnik, Sklonidba, Supin, Usklici, Usvojenice, Vatikan, Veterina, Veznici, Zamjenice.
Ablativ
Ablativ je ime za padež, koji se javlja u nekim jezicima, npr.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Ablativ · Vidi više »
Agronomija
Agronomija je znanost o obradi zemlje (poljodjelstvo) i o poljoprivredi općenito.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Agronomija · Vidi više »
Akuzativ
Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Akuzativ · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Španjolska · Vidi više »
Brojevi (vrsta riječi)
Brojevi su promjenjiva vrsta riječi.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Brojevi (vrsta riječi) · Vidi više »
Dativ
Dativ (lat. dare, datum.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Dativ · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Engleski jezik · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Francuska · Vidi više »
Glagoli
Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Glagoli · Vidi više »
Gramatika
Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Gramatika · Vidi više »
Imenice
Imenice su riječi kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Imenice · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Italija · Vidi više »
Latinizam
Latinizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz latinskog jezika.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Latinizam · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Latinski jezik · Vidi više »
Latinsko-faliskički jezici
Latinsko-faliskički jezici (privatni kod) jest skupina izumrlih italskih jezika indoeuropske porodice kojima su govorila plemena Latina i Faliska u središnjoj Italiji.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Latinsko-faliskički jezici · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Medicina · Vidi više »
Misa
Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Misa · Vidi više »
Morfologija (jezikoslovlje)
Morfologija ili oblikoslovlje (od grč. μορφή, morphé.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Morfologija (jezikoslovlje) · Vidi više »
Nominativ
Nominativ (lat. nominare.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Nominativ · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Portugal · Vidi više »
Posuđenice
Posuđenice su jedinice posuđene iz stranoga jezika.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Posuđenice · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Pravo · Vidi više »
Pravopis latinskog jezika
Obično se danas na latinski jezik primjenjuju postavke suvremenih jezika, a najvažnija obilježja su.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Pravopis latinskog jezika · Vidi više »
Pridjevi
Pridjevi su vrsta riječi koja se pridjeva imenicama, odnosno opisuje imenice.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Pridjevi · Vidi više »
Prijedlozi
Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi, izražavaju odnos između bića, stvari i pojava te utječu na padež riječi uz koju stoje.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Prijedlozi · Vidi više »
Prilozi
grafikona se vidi da su prilozi ''kad'', ''gdje'' i ''kako'' među riječima koje najčešće uvode relativnu ili odnosnu rečenicuPrilozi su nepromjenjiva vrsta riječi koje se najčešće prilaže ispred glagola.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Prilozi · Vidi više »
Riječ
Riječ je glas ili skup glasova kojem je pridruženo neko značenje te je osnovna jedinica svakog jezika; odgovara posebnosti najosnovnije pojedinosti u jeziku.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Riječ · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Rim · Vidi više »
Rječnik
Rječnik Rječnik, leksikografsko djelo koje sadržava popis riječi, te izraza nekog jezika (ili više jezika) izabranih, raspoređenih i objašnjenih po nekom načelu, te poredanih abecednim ili konceptualnim (tematskim) redoslijedom.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Rječnik · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Rumunjska · Vidi više »
Samoglasnik
Samoglasnik (također i otvornik ili vokal) u fonetici jest naziv za glas koji se stvara bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Samoglasnik · Vidi više »
Sklonidba
Sklonidba ili deklinacija jest mijenjanje riječi po padežima, čime im se daje sintaktička uloga u rečenici.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Sklonidba · Vidi više »
Supin
U gramatici, supin ili namjenik je vrsta glagolske imenice.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Supin · Vidi više »
Usklici
Usklici ili uzvici nepromjenjive su riječi kojima se izražava neki doziv, osjećaj ili zvuk.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Usklici · Vidi više »
Usvojenice
Usvojenice su riječi koje su se toliko prilagodile hrvatskome jeziku da ih više uopće ne osjećamo kao posuđenice ili tuđice.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Usvojenice · Vidi više »
Vatikan
Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Vatikan · Vidi više »
Veterina
Veterina ili veterinarska medicina grana je medicine koja se bavi zdravljem životinja i povezanošću zdravlja životinja sa zdravljem ljudi i zdravljem okoliša (jedno zdravlje).
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Veterina · Vidi više »
Veznici
Veznici su nepromjenjiva vrsta riječi, jezični pomoćni element (najčešće jedna ili dvije riječi).
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Veznici · Vidi više »
Zamjenice
Zamjenice su u gramatikama mnogih jezika vrsta riječi koje zamjenjuju druge riječi (osobito imenice), i riječi izvedene iz njih.
Novi!!: Gramatika latinskog jezika i Zamjenice · Vidi više »
