Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Greben

Indeks Greben

Morski greben ime je za oblik (kamena, pijeska, žala, koralja ili nečeg drugog) koji se nalazi Županović, Šime.

24 odnosi: Abrazija, Alge, Atol, Australija, Dubrovnik, Ekvator, Grebeni (Dubrovnik), Hrbat, Hrid, Hrvatska, Kenozoik, Koralji, Laguna, Mezozoik, More, Morske mijene, Paleozoik, Pijesak, Sedimenti, Stijena, Vapnenac, Veliki koraljni greben, Voda, Zemljopisna širina.

Abrazija

Abrazija (lat. abrasio.

Novi!!: Greben i Abrazija · Vidi više »

Alge

Ernst Haeckel: Zelene alge Alge široka skupina pretežno vodenih, fotosintetskih autotrofnih organizama (od jednostaničnih do višestaničnih) nalik na biljke poznate kao fitoplankton, bolje poznatija kao živi biljni organizam bez korijena, lišća ili cvjetova.

Novi!!: Greben i Alge · Vidi više »

Atol

Charlesu Darwinu Atol Atol je prstenasti koraljni greben.

Novi!!: Greben i Atol · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Greben i Australija · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na jugu Hrvatske.

Novi!!: Greben i Dubrovnik · Vidi više »

Ekvator

Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.

Novi!!: Greben i Ekvator · Vidi više »

Grebeni (Dubrovnik)

Grebeni su mala skupina 11 otočića - hridi koji se nalaze u blizini poluotoka Lapada, dijela Dubrovnika, na kojima je smješten istoimeni svjetionik.

Novi!!: Greben i Grebeni (Dubrovnik) · Vidi više »

Hrbat

Bosni i Hercegovini Hrbat ili greben, geomorfološki pojam koji označava oblik strminskog reljefa, i to gornju izbočinu i izduženi vršni dio brda, gore ili planine, odnosno gorskog ili planinskog lanca, strm ili skoro okomit kao klif, ali koji, za razliku od klifa, u pravilu nije nastao djelovanjem abrazije i nije toliko podložan eroziji.

Novi!!: Greben i Hrbat · Vidi više »

Hrid

Hrid Ravica Hrid je erozijski oblik marinskog procesa, stjenoviti ostatak abrazijom razorenoga otočića ili stijenskoga bloka, koji se uvijek nalazi iznad morske razine.

Novi!!: Greben i Hrid · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Greben i Hrvatska · Vidi više »

Kenozoik

Kenozoik je era koja počinje prije 65 milijuna godina.

Novi!!: Greben i Kenozoik · Vidi više »

Koralji

Koralji (lat. Anthozoa) razred su u koljenu žarnjaka.

Novi!!: Greben i Koralji · Vidi više »

Laguna

Laguna dos Patoz, Brazil. Laguna je područje plitke slane ili bočate vode, koje je odvojena od dubljeg mora pješčanom plažom, grebenima koralja ili sličnih struktura.

Novi!!: Greben i Laguna · Vidi više »

Mezozoik

Era mezozoika je jedna od tri geološke ere fanerozojskog eona.

Novi!!: Greben i Mezozoik · Vidi više »

More

Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.

Novi!!: Greben i More · Vidi više »

Morske mijene

jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene'''). kvadratura (prva i posljednja četvrt) destruktivno preklapaju (to su znatno niže, '''mrtve morske mijene'''). Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). nebeska tijela, ako veličina jednog tijela nije zanemariva s obzirom na udaljenost do drugog tijela (općenito ''M'' je nebesko tijelo kao planet, a ''m'' prirodni ili umjetni satelit). Zaljev Fundy za vrijeme plime. Zaljev Fundy za vrijeme oseke. plimne hidroelektrane La Rance u Francuskoj. Vodenica na morske mijene. Morske mijene su periodično dizanje (plima) i spuštanje (oseka) morske i oceanske površine i premještanje vodenih masa (plimne struje) prouzročeno gravitacijskom silom kojom Mjesec i Sunce djeluju na vodene mase i Zemljinom vrtnjom (rotacijom).

Novi!!: Greben i Morske mijene · Vidi više »

Paleozoik

Trilobit Paleozoik je duga geološka era u razvoju Zemlje koja je počela prije oko 542 a trajala je do oko 251 milijuna godina računajući od sadašnjeg vremena.

Novi!!: Greben i Paleozoik · Vidi više »

Pijesak

Pijesak Pijesak Pijesak je prirodni granularni materijal sačinjen od fino razdijeljenih čestica stijena i minerala.

Novi!!: Greben i Pijesak · Vidi više »

Sedimenti

Sedimenti (lat. sedimentum.

Novi!!: Greben i Sedimenti · Vidi više »

Stijena

Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.

Novi!!: Greben i Stijena · Vidi više »

Vapnenac

Vapnenac je sedimentna stijena (taložna) stijena koja sadrži najmanje 50% minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).

Novi!!: Greben i Vapnenac · Vidi više »

Veliki koraljni greben

Veliki koraljni greben (eng. Great Barrier Reef) je najveći koraljni greben na svijetu, i najveća živa cjelina na svijetu (oko 344.400 km²).

Novi!!: Greben i Veliki koraljni greben · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednog atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Novi!!: Greben i Voda · Vidi više »

Zemljopisna širina

Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).

Novi!!: Greben i Zemljopisna širina · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Grebeni, Morski greben.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »