Brže od pregledniku!
30 odnosi: Štefan Küzmič, Budimpešta, Dunaj, Graz, Hrvatska, Kajkavski književni jezik, Katolička Crkva, Ljutomer, Nouvi Zákon, Novi zavjet, Peter Dajnko, Prekmurje, Prekomurski jezik, Ptuj, Slovenci, Varaždin, 1730., 1748., 1754., 1756., 1758., 1766., 1771., 1786., 1800., 1888., 19. stoljeće, 2010., 3. ožujka, 7. ožujka.
Štefan Küzmič
Novi zavjet. Bratislava, 1817. godine. Štefan Küzmič ili Števan Küzmič (mađ.: Küzmics István) (Strukovci, Mađarska, danas Slovenija, oko 1723. – Surd, Mađarska, 22. prosinca 1779.) bio je slovenski pisac, prevoditelj, učitelj i evangelički pastor.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i Štefan Küzmič · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i Budimpešta · Vidi više »
Dunaj
Dunaj može značiti.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i Dunaj · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i Graz · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i Hrvatska · Vidi više »
Kajkavski književni jezik
Kajkavski ulični natpis u Zagrebu, u Gornjem Gradu: ''Szvetoga Marka Placz'' (Trg Svetog Marka) Kajkavski književni jezik (ISO 639-3: kjv; kajkavština, kajkavica) standardizirani je oblik kajkavskog narječja, jednoga od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko na čijim osnovama su također kodificirani hrvatski književni jezici.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i Kajkavski književni jezik · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i Katolička Crkva · Vidi više »
Ljutomer
Ljutomer (prekomurski: Lutmerk, njemački: Luttenberg) je grad i središte istoimene općina u sjevernoistočnoj Sloveniji.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i Ljutomer · Vidi više »
Nouvi Zákon
''Nouvi Zákon'' objavljen 1883. u Beču ''Nouvi Zákon,'' objavljen u Beogradu 1928. godine. Nouvi Zákon (Novi zavjet) najvažnije je djelo Štefana Küzmiča, koji je bio slovenski evangelički pastor u Mađarskoj u 18. stoljeću.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i Nouvi Zákon · Vidi više »
Novi zavjet
Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i Novi zavjet · Vidi više »
Peter Dajnko
Bohoričovom pravopisu. Kmet Izidor ''(Ratar Izidor)'' iz 1824. Knjiga po dajnčici. Peter Dajnko (Črešnjevci, 23. travnja, 1787. – Velika Nedelja, 22. veljače, 1873.) slovenski je pisac, pčelar, rimokatolički svećenik, autor takozvanog istočnoštajerskog jezika. 1824. godine je stvorio novi pravopis, takozvanu dajnčicu. Istočnoštajerski jezik je nastao iz dijalekta Prlekije, Slovenskih gorica, Radgone i Ormoža.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i Peter Dajnko · Vidi više »
Prekmurje
Prekmurje na zemljovidu Slovenije Prekomurski vidik. Prekmurje (mađ. Muravidék, njem.: Übermurgebiet, prek.: Prekmürje, Prekmürsko) neslužbena je pokrajina u Sloveniji, na njezinu krajnjem sjeveroistoku, smještena s lijeve strane rijeke Mure, a graniči s Austrijom na zapadu, s Mađarskom na sjeveru i sjeveroistoku, s Hrvatskom na jugoistoku, te sa slovenskom pokrajinom Štajerskom na jugozapadu.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i Prekmurje · Vidi više »
Prekomurski jezik
Prekomurski križni natpis na Krajni o uskrsnuću (1886). Prekomurski jezik (ISO 639-3: pkm; zahtjev odbijen); nazivan 'prekomursko narječje,' 'prekomurština' (mađ. vend nyelv, prekmurjei nyelv, slovenski prekmurščina, prekomurski prekmürski jezik, prekmürščina, prekmörski jezik, prekmörščina) Narječje slovenskog jezika.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i Prekomurski jezik · Vidi više »
Ptuj
Ptuj (lat. Poetovio, njem. Pettau) je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i Ptuj · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i Slovenci · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i Varaždin · Vidi više »
1730.
Bez opisa.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i 1730. · Vidi više »
1748.
Bez opisa.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i 1748. · Vidi više »
1754.
Bez opisa.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i 1754. · Vidi više »
1756.
Bez opisa.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i 1756. · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i 1758. · Vidi više »
1766.
Bez opisa.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i 1766. · Vidi više »
1771.
Bez opisa.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i 1771. · Vidi više »
1786.
Bez opisa.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i 1786. · Vidi više »
1800.
Bez opisa.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i 1800. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i 1888. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i 19. stoljeće · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i 2010. · Vidi više »
3. ožujka
3.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i 3. ožujka · Vidi više »
7. ožujka
7.
Novi!!: Gregor Jožef Plohel i 7. ožujka · Vidi više »
