Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Grezulja

Indeks Grezulja

Grezulja (lat. Scheuchzeria), višegodišnji rod jednosupnica čija jedina vrsta, Scheuchzeria palustris, čini porodicu Scheuchzeriaceae i pripada redu Alismatales.

15 odnosi: Amerika, Azija, Žabočunolike, Biljke, Carl Linné, Cvijet, Euroazija, Grezulja, Hrvatska, Jednosupnice, Kolovoz, Latinski jezik, Lipanj, List, Vaskularne biljke.

Amerika

Zemljovid Amerika je skupno ime za kontinente Sjevernu Ameriku i Južnu Ameriku.

Novi!!: Grezulja i Amerika · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije veći prikaz. Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Grezulja i Azija · Vidi više »

Žabočunolike

Žabočunolike (Alismatales), biljni red iz razreda jednosupnica (Liliopsida) koji obuhvaća 13 porodica sa oko 4 500 vrsta.

Novi!!: Grezulja i Žabočunolike · Vidi više »

Biljke

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.

Novi!!: Grezulja i Biljke · Vidi više »

Carl Linné

Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. - Uppsala, 10. siječnja 1778.), švedski botaničar i liječnik.

Novi!!: Grezulja i Carl Linné · Vidi više »

Cvijet

Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.

Novi!!: Grezulja i Cvijet · Vidi više »

Euroazija

Euroazija Euroazija je naziv za zemljanu masu na kojoj se nalaze kontinenti Europa i Azija.

Novi!!: Grezulja i Euroazija · Vidi više »

Grezulja

Grezulja (lat. Scheuchzeria), višegodišnji rod jednosupnica čija jedina vrsta, Scheuchzeria palustris, čini porodicu Scheuchzeriaceae i pripada redu Alismatales.

Novi!!: Grezulja i Grezulja · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Grezulja i Hrvatska · Vidi više »

Jednosupnice

Jednosupnice (Liliopsida, ranije Monocotyledoneae) su jedan od razreda kritosjemenjača (Magnoliophyta).

Novi!!: Grezulja i Jednosupnice · Vidi više »

Kolovoz

Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Grezulja i Kolovoz · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Grezulja i Latinski jezik · Vidi više »

Lipanj

Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Grezulja i Lipanj · Vidi više »

List

List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.

Novi!!: Grezulja i List · Vidi više »

Vaskularne biljke

Vaskularne biljke (Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta koja se sastoji od dvije poddivizije: A) papratnjača (Pteridophyta, Pteridophytina) sa papratima, prapapratima, preslicama i crvotočinama i B) Spermatophytina (Spermatophyta) biljke sjemenjače. Vaskularno bilje posjeduje, list, stabljiku i korijen. Japonolirion osense, Petrosaviales, Liliopsida Cyclanthus bipartitus, Pandanales, Liliopsida.

Novi!!: Grezulja i Vaskularne biljke · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Scheuchzeria, Scheuchzeria palustris, Scheuchzeriaceae.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »