Brže od pregledniku!
54 odnosi: Austrijsko Carstvo, Baljci (Ružić), Biskup, Biskupija, Bizant, Bogoslužje, Bosna i Hercegovina, Crkvenoslavenski jezik, Dalmacija, Dekanat, Drugi svjetski rat, Episkop (pravoslavlje), Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Istočne katoličke Crkve, Janko Šimrak, Julije Drohobeczky, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Kraljevina Srbija (1718. – 1739.), Kričke (Drniš), Križevačka eparhija, Latinica, Marčanska biskupija, Metlika, Metropolija, Metropolit, Milan Stipić, Nadbiskup, Nikola Kekić, Obred, Osmansko Carstvo, Papa, Pavao Zorčić, Požarevački mir, Pravoslavlje, Pravoslavna crkva, Rimski obred, Rusini, Slavomir Miklovš, Slavonski Brod, Slovenija, Srbi, Srpska pravoslavna Crkva, Sufragan, Ukrajinci, Vrlika, Zagrebačka grkokatolička konkatedrala, ..., 1832., 19. stoljeće, 20. stoljeće, 2005.. Proširite indeks (4 više) »
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Austrijsko Carstvo · Vidi više »
Baljci (Ružić)
Baljci su selo u općini Ružić, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Baljci (Ružić) · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Biskup · Vidi više »
Biskupija
Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Biskupija · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Bizant · Vidi više »
Bogoslužje
Benediktom XVI. Bogoslužje, također i liturgija, naziv je za bilo koji čin slavljenja božanstva kojim se obilježava neki važan trenutak u životu čovjeka.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Bogoslužje · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Crkvenoslavenski jezik
Crkvenoslavenski jezik (ISO 639 identifier: chu; bul. Църковнославянски език) je prvi književni jezik Slavena.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Crkvenoslavenski jezik · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Dalmacija · Vidi više »
Dekanat
Dekanat je zajednica više župa u biskupiji koje su područno i upravno povezane u cjelinu da bi se zajedničkim radom unaprjeđivala pastoralna briga za župe dekanata.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Dekanat · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Episkop (pravoslavlje)
Episkop je u pravoslavnoj crkvi vrhovni poglavar episkopije (eparhije), to jest vladika, arhijerej.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Episkop (pravoslavlje) · Vidi više »
Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu
Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu je središnja odgojna ustanova Križevačke eparhije i najstarija ustanova grkokatoličke Crkve u Hrvatskoj koja potječe još iz Marčanske eparhije.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Hrvatski jezik · Vidi više »
Istočne katoličke Crkve
Grkokatolička katedrala u Križevcima Katedrala sv. Jurja u Lavovu, Ukrajinska grkokatolička crkva. Istočne katoličke Crkve naziv je za Crkve koje pripadaju različitim istočnim obredima, a u punom su zajedništvu s rimskim biskupom ili papom.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Istočne katoličke Crkve · Vidi više »
Janko Šimrak
Janko Šimrak (Šimraki u središnjem Žumberku, 1883. – Križevci, 9. kolovoza 1946.) bio je biskup grkokatoličke Križevačke biskupije, doktor teologije, novinski urednik i jedan od osnivača Hrvatske pučke stranke.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Janko Šimrak · Vidi više »
Julije Drohobeczky
Julije Drohobeczky (Gany, kod Užhoroda, Ukrajina, 5. listopada 1853. Strmac Pribićki kraj Krašića, 11. veljače 1934.), hrvatski grkokatolički biskup, politički i kulturni djelatnik, rusinske nacionalnosti, Hrvatski leksikon, A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., 1.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Julije Drohobeczky · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Katolička Crkva · Vidi više »
Kraljevina Srbija (1718. – 1739.)
Područje Kraljevine Srbije pod habsburškom vlašću, 1718. do 1739. godine Kraljevina Srbija (1718. – 1739.) je naziv zemlje sastavnice Habsburške Monarhije koja je uspostavljena Požarevačkim mirom 1718.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Kraljevina Srbija (1718. – 1739.) · Vidi više »
Kričke (Drniš)
Kričke su naselje u sastavu Grada Drniša, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Kričke (Drniš) · Vidi više »
Križevačka eparhija
Križevačka eparhija ili Križevačka biskupija je biskupija grkokatoličke crkve u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji, sa sjedištem u Križevcima.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Križevačka eparhija · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Latinica · Vidi više »
Marčanska biskupija
Grkokatolička konkatedrala Sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu Crkveno sjedinjenje pravoslavnih vjernika s Katoličkom crkvom, u smislu stvaranja grkokatoličke crkvene zajednice u Hrvatskoj, 1611. godine, vezano je uza "sjedinjenog" biskupa Simeona Vratanju, koji je rezidirao u sjedinjenu samostanu Marča, danas napuštenu lokalitetu pokraj Čazme.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Marčanska biskupija · Vidi više »
Metlika
Metlika (njemački:Möttling) je grad i središte istoimene općina u jugoistočnoj Sloveniji.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Metlika · Vidi više »
Metropolija
Zemljovid crkvenih pokrajina, metropolija i biskupija u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj Metropolija (grč. mētrópolis.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Metropolija · Vidi više »
Metropolit
Metropolit, metropolita ili mitropolit (grč. metropolites: stanovnik metropole), visoki crkveni dostojanstvenik u Katoličkoj i Pravoslavnoj crkvi.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Metropolit · Vidi više »
Milan Stipić
Milan Stipić (Bosanski Novi, 28. prosinca 1978.), prelat Katoličke Crkve i trenutačni križevački vladika.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Milan Stipić · Vidi više »
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Nadbiskup · Vidi više »
Nikola Kekić
Nikola Kekić (Stari Grad Žumberački, 18. siječnja 1943.) umirovljeni biskup Križevačke biskupije.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Nikola Kekić · Vidi više »
Obred
Obred (lat. ritus, odatle i tuđični oblik ritual) je u osnovi uglavnom određena provedba svečanih posebice vjerskih, uglavno liturgijskih svečanosti.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Obred · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Papa · Vidi više »
Pavao Zorčić
Pavao Zorčić (Sveti Ivan Žabno, oko 1620. – Marča, 23. siječnja 1685.) – hrvatski grkokatolički biskup Rodio se oko 1620.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Pavao Zorčić · Vidi više »
Požarevački mir
Požarevački mir je sklopljen između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije 21. srpnja 1718. godine na završetku Habsburško-turskog rata 1716. – 1718. i nakon velikih pobjeda princa Eugena Savojskog u bitkama pred Petrovaradinom 1716.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Požarevački mir · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Pravoslavlje · Vidi više »
Pravoslavna crkva
Krist Pantokrator, najstarija poznata ikona Krista iz 6. stoljeća, Samostan Svete Katarine na Sinaju, lijeva strana lica prikaz je Kristove savršene božanske prirode, a desna nesavršene ljudske prirode. Pravoslavna crkva jedna je od najstarijih vjerskih organizacija na svijetu i druga je kršćanska crkva po veličini.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Pravoslavna crkva · Vidi više »
Rimski obred
Rimski, Zapadni ili Latinski obred najrasprostranjeniji je liturgijski obred u Latinskoj (Rimokatoličkoj), ali i u cijeloj Katoličkoj Crkvi.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Rimski obred · Vidi više »
Rusini
Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Rusini · Vidi više »
Slavomir Miklovš
Mons.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Slavomir Miklovš · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Slavonski Brod · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Slovenija · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Srbi · Vidi više »
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Sufragan
Sufragan je u Katoličkoj Crkvi nadbiskupu ili metropolitu podređeni biskup i/ili biskupija.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Sufragan · Vidi više »
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Ukrajinci · Vidi više »
Vrlika
Vrlika je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Vrlika · Vidi više »
Zagrebačka grkokatolička konkatedrala
Konkatedrala Sv. Ćirila i Metoda na Gornjem Gradu u Zagrebu, je drugostolna crkva Križevačke biskupije i župna crkva grkokatoličke župe Sv.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i Zagrebačka grkokatolička konkatedrala · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i 1832. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i 19. stoljeće · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i 20. stoljeće · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Grkokatolička crkva u Hrvatskoj i 2005. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Grkokatolici u Hrvatskoj, Grkokatolička Crkva u Hrvatskoj, Hrvatska Grkokatolička Crkva, Hrvatski grkokatolici.
