Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Gruzijci

Indeks Gruzijci

Gruzijci ili Gruzini, ili kako sebe nazivaju Kartveli (gruzijski: ქართველები, romanizirano: kartvelebi) etnička su skupina prisutna u Zakavkazju.

39 odnosi: Adžarci, Adžarija, Azerbajdžan, Čanski jezik, Džavahi, Etnička skupina, Gruzija, Gruzijska pisma, Gruzijska pravoslavna Crkva, Gruzijski jezik, Gurija, Hevsuri, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatski jezični portal, Imeretija, Iran, Isfahanska pokrajina, Kahetija, Kartlijci, Kartvelski jezici, Katoličanstvo, Megrelija, Mingreli, Mingrelski jezik, Mtiulci, Musliman, Narod, Pšavi, Pravoslavlje, Rusija, Sjeverna Osetija-Alanija, Svaneti, Svani, Svanski jezik, Tiskarstvo, Turska, Zakataljski rajon, Zakavkazje, 1709..

Adžarci

Adžarci (gruz. აჭარლები, rus. Аджарцы) su etnička podgrupa Gruzijaca, koja pretežno živi u Gruziji, odnosno u autonomnoj republici Adžariji.

Novi!!: Gruzijci i Adžarci · Vidi više »

Adžarija

Položaj Adžarije u Gruziji Adžarija (gruzijski: აჭარა) je autonomna republika u sastavu Gruzije.

Novi!!: Gruzijci i Adžarija · Vidi više »

Azerbajdžan

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.

Novi!!: Gruzijci i Azerbajdžan · Vidi više »

Čanski jezik

Čanski jezik (laz, chan, chanuri, chanzan, laze, zan; ISO 639-3: lzz), jezik kartvelske porodice, uže zanske skupine, kojim govori narod Čani ili Lazi na području Gruzije, kao i mnogi koji su ae iselili u Tursku i druge države.

Novi!!: Gruzijci i Čanski jezik · Vidi više »

Džavahi

Džavahijci (ჯავახები Джавахи; Džavahi), jedno od povijesnih gruzijskih plemena nastanjenih u južnoj Gruziji, u staroj oblasti Džavahetija (ჯავახეთი) blizu turske granice.

Novi!!: Gruzijci i Džavahi · Vidi više »

Etnička skupina

Etnička skupina ili etnos (iz starogrčkog jezika ἔθνος – ethnos, „narod“) je pojam iz etnologije.

Novi!!: Gruzijci i Etnička skupina · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Novi!!: Gruzijci i Gruzija · Vidi više »

Gruzijska pisma

Gruzijska pisma su tri pisma koja se koriste za pisanje gruzijskoga jezika: asomtavruli, nushuri i mhedruli.

Novi!!: Gruzijci i Gruzijska pisma · Vidi više »

Gruzijska pravoslavna Crkva

Grb Gruzijske Pravoslavne Crkve Apostolska Autokefalna Pravoslavna Crkva Gruzije (gruz. საქართველოს სამოციქულო ავტოკეფალური მართლმადიდებელი ეკლესია, transliterirano: sakartvelos samotsikulo avt'ok'epaluri martlmadidebeli ek'lesia), poznatija kao Gruzijska Pravoslavna Crkva je autokefalna pravoslavna crkva u punom zajedništvu s drugim crkvama istočnog pravoslavlja.

Novi!!: Gruzijci i Gruzijska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Gruzijski jezik

Gruzijski jezik (ქართული ენა, kartuli ena; ISO 639-3: kat) je službeni jezik Gruzije, republike na Kavkazu.

Novi!!: Gruzijci i Gruzijski jezik · Vidi više »

Gurija

Gurija (gruz. გურია) je regija (mhare) u Gruziji, na zapadu zemlje, s izlazom na Crno more.

Novi!!: Gruzijci i Gurija · Vidi više »

Hevsuri

Hevsur Hevsuri (Hevsurci; (ხევსურები), podgrupa pravih Gruzijca iz istočne Gruzije koji se spominju prvi puta u rukopisima iz 10. stoljeća, a 1745. opisao ih je Vakhushti Bagrationi u svom “Opisu kraljevine Gruzije”. Govore gruzijskim jezikom, i vlastitim hvsurskim dijalektom. Žive na Kavkazu na području povijesne regije Hevsurija uz rijeke Aragvi i Argun, gdje se još nalazi nekoliko njihovih sela, obično smještenih na vrhovima brda. Odlikuju se svojom zasebnom nošnjom i običajima što su sačuvali još i u sovjetsko vrijeme. Godine 1950. prisilno su raseljeni iz svojih brdskih sela u nizine, pa su neka brdska sela ostala raseljena. Opisani su kao mezokefalni, plavih, ponekad sivo-zelenih očiju i svijetlo smeđe kose (nose brade i brkove), a izgledom podsjećaju na križare. Hevsuri su bili uzgajivači stoke i ovaca, a od obrta bilo je razvijeno drvorezbarstvo. File:Khevsur warriors wearing their traditional armor.jpg|Hevsurski ratnici sa štitovima i oklopima File:Khevsurian girl.jpg|Hevsurska djevojka File:Shatili village, Georgia.jpg|brdsko hevsursko selo Šatili.

Novi!!: Gruzijci i Hevsuri · Vidi više »

Hrvatska enciklopedija (LZMK)

Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.

Novi!!: Gruzijci i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »

Hrvatski jezični portal

Hrvatski jezični portal (HJP) prvi je rječnik hrvatskoga jezika distribuiran internetom.

Novi!!: Gruzijci i Hrvatski jezični portal · Vidi više »

Imeretija

Imeretija je povijesna i sadašnja gruzijska regija.

Novi!!: Gruzijci i Imeretija · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Gruzijci i Iran · Vidi više »

Isfahanska pokrajina

Isfahanska pokrajina (perz. استان اصفهان; Ostān-e Isfahān) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Novi!!: Gruzijci i Isfahanska pokrajina · Vidi više »

Kahetija

Položaj Kahetije u sastavu Gruzije Kahetija (gruz. კახეთი, K’akheti) je regija (mhare) u istočnoj Gruziji, oformljena 1990. godine od povijesne provincije Kahetije i male planinske provincije Tušetije.

Novi!!: Gruzijci i Kahetija · Vidi više »

Kartlijci

Kartlijci (ქართლელები), jedna od lokalnih gruzijskih u području Kavkaza u istočnoj Gruziji.

Novi!!: Gruzijci i Kartlijci · Vidi više »

Kartvelski jezici

Kartvelski jezici (ili južnokavkaski jezici) su jezici koji se govore na Kavkazu, od kojih gruzijski ima najviše govornika.

Novi!!: Gruzijci i Kartvelski jezici · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Gruzijci i Katoličanstvo · Vidi više »

Megrelija

Položaj povijesne Megrelije na karti današnje Gruzije Megrelija, Mingrelija (gruz. სამეგრელო Samegrelo) je povijesna provincija na zapadu Gruzije, ranije poznata kao Odiši.

Novi!!: Gruzijci i Megrelija · Vidi više »

Mingreli

Mingreli ili Megreli su jedna od lokalnih skupina Gruzijaca.

Novi!!: Gruzijci i Mingreli · Vidi više »

Mingrelski jezik

Mingrelski jezik (margaluri, megrel, megruli; ISO 639-3: xmf), jezik zanske skupine kartvelskih jezika kojim govore pripadnici etničke grupe Mingreli, narod koji sam sebe naziva Margaluri.

Novi!!: Gruzijci i Mingrelski jezik · Vidi više »

Mtiulci

Mtiulci (Mtiuli; gruzijski მთიულები; ruski: Мтиулы), su etnografska skupina gruzijskog naroda, autohtono stanovništvo planinskog područja jugoistočnog Kavkaza u oblasti Mtiuleti.

Novi!!: Gruzijci i Mtiulci · Vidi više »

Musliman

Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.

Novi!!: Gruzijci i Musliman · Vidi više »

Narod

Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.

Novi!!: Gruzijci i Narod · Vidi više »

Pšavi

Pšavi (gruz. ფშავლები) je etnografska skupina Gruzijaca.

Novi!!: Gruzijci i Pšavi · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Novi!!: Gruzijci i Pravoslavlje · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Gruzijci i Rusija · Vidi više »

Sjeverna Osetija-Alanija

Republika Sjeverna Osetija-Alanija (ruski: Респу́блика Се́верная Осе́тия–Ала́ния, čitaj Respublika Sjevernaja Asetija-Alanija; osetski: Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ, u prijeslovu: Căgat Irystony Alanijy Respublikă) je federalni subjekt u Rusiji.

Novi!!: Gruzijci i Sjeverna Osetija-Alanija · Vidi više »

Svaneti

Svaneti (gruzijski: სვანეთი) ili Svanetija (antički Suania) je povijesna pokrajina Gruzije na sjeverozapadu zemlje, južni obronci Kavkaza, koja je naseljena Svanima, etnička podgrupa Gruzijaca.

Novi!!: Gruzijci i Svaneti · Vidi više »

Svani

Svan s bodežom i dugačkom lulom Svani (gruz.: სვანი) jedna od lokalne skupine naroda Gruzijaca.

Novi!!: Gruzijci i Svani · Vidi više »

Svanski jezik

Svanski jezik (svanuri; ISO 639-3: sva), jedini i istoimeni jezik svanske skupine kartvelske jezične porodice kojim govori oko 15 000 pripadnika (2000 A. Kibrik) naroda Svani na području Svanetije u Gruziji.

Novi!!: Gruzijci i Svanski jezik · Vidi više »

Tiskarstvo

Tisak novina Tiskari u 16. stoljeću Tiskarstvo je tehnika mehaničkog umnožavanja istovjetnih primjeraka teksta ili slika.

Novi!!: Gruzijci i Tiskarstvo · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Gruzijci i Turska · Vidi više »

Zakataljski rajon

Položaj Zakataljskog rajona Zakataljski rajon (azerski: Zaqatala rayonu) je jedan od 66 azerbajdžanskih rajona.

Novi!!: Gruzijci i Zakataljski rajon · Vidi više »

Zakavkazje

Zemljovid Kavkaza 1994. godine Zakavkazje (rus. Закавказье, arm. Հարավային Կովկաս, gruz. სამხრეთი კავკასია), odnosno "područje iza Kavkaza" je geopolitička subregija na području Kavkaza.

Novi!!: Gruzijci i Zakavkazje · Vidi više »

1709.

Bez opisa.

Novi!!: Gruzijci i 1709. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Gruzi, Gruzini, Kartveli, Kartvelski narodi.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »