Brže od pregledniku!
255 odnosi: Admiral, Agesilaj II., Ahemenidi, Ahemenidsko Carstvo, Akropola (Atena), Aleksandar I. Makedonski, Aleksandar Veliki, Alijat II., Antička Teba (Grčka), Antika, Apolon, Arapi, Arg (grad), Arheologija, Aristagora, Aristid, Aristid (sin Lizimaha), Aristokracija, Aristotel, Artabaz I., Artafern, Artafern Mlađi, Artakserkso I., Artakserkso II., Artemizij, Artemizija I., Asirija, Astijag, Atena, Atena (polis), Atletika, Azija, Židovi, Čelik, Četvrti križarski rat, Babilon, Babilonija, Banket, Beotija, Bitka kod Artemizija, Bitka kod Kunakse, Bitka kod Lade, Bitka kod Maratona, Bitka kod Plateje, Bitka kod Salamine, Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.), Bitka kod Termopila, Bizant, Bospor, Carigrad, ..., Ciceron, Cikladi, Cilicija (satrapija), Cipar, Cirena, Crno more, Dardaneli, Darije I. Veliki, Datis, Del, Delfi, Delski savez, Deset tisuća, Diodor Sicilski, Dorani, Drevni Egipat, Efez, Efijalt, Efor, Egejsko more, Egina, Eolija, Epir, Eretrija, Esej, Eubeja, Europa, Falanga (bojni poredak), Fars, Feničani, Fenicija, Feudalizam, Filip II. Makedonski, Filipid, Focije I., Frigija, Garnizon, Geograf, Grčki hram, Grčki jezik, Grci, Halikarnas, Harpag, Helenizam, Heloti, Herodot, Hidarn Mlađi, Hoplit, I. Olimpijske igre – Atena 1896., Indija, Ingot, Iran, Islam, Italija, Izvor, Jacques Louis David, Jonija, Jonski ustanak, Judeja, Justin (povjesničar), Kalijin mir, Karija, Kartaga, Kir Mlađi, Kir Veliki, Kizil (rijeka), Klazomena, Kolofon, Konjica, Konstantin VII. Porfirogenet, Koplje, Korintski kanal, Korintski rat, Kraljevina Makedonija, Kraljevski mir, Kreta, Krez, Krf, Ksenofont, Kserkso I., Ktezije, Larisa (grad u Grčkoj), Larnaka, Legenda, Leonida I., Libija, Licija, Lidija, Luk (oružje), Mač, Magna Graecia, Mala Azija, Maraton, Maraton, Grčka, Mardonije, Marko Licinije Kras, Marseille, Mazar, Medijci, Medijsko Carstvo, Megabiz II., Megara, Memfis, Mikala, Mikenska kultura, Milet, Miltijad Mlađi, Mramorno more, Nacionalizam, Naksos (otok), Novogrčki jezik, Oklop, Ostracizam, Pamfilija, Parti, Partsko Carstvo, Peloponeski rat, Peloponez, Periklo, Perzija (razdvojba), Perzijanci, Perzijski besmrtnici, Perzijski ustanak, Pindsko gorje, Pirej, Pješaštvo, Plutarh, Polis, Pontonski most, Posejdon, Povijest, Povijest Grčke, Povijest Irana, Povjesničar, Prefektura Ahaja, Prefektura Halkidika, Prvi olimpijski maraton, Renesansa, Rimljani, Rimska Republika, Rimsko Carstvo, Rimsko-perzijski ratovi, Robovlasništvo, Rod (otok), Roman, Salamina (otok), Sam, Sard, Saronski zaljev, Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Satrap, Sicilija, Sirakuza, Skiti, Sparabara, Sparta, Srebro, Sredozemlje, Stara Grčka, Strijela, Struma, Suza (Iran), Sveta Gora, Taktika, Temistoklo, Teopomp, Termopil, Tesalija, Tisafern, Tračani, Tracija, Trojanski rat, Troveslarka, Tukidid, Utvrdno graditeljstvo, Vojna doktrina, Vojna strategija, Zapadni svijet, Zlato, 1. stoljeće, 10. stoljeće, 1204., 146. pr. Kr., 1814., 19. stoljeće, 4. stoljeće pr. Kr., 401. pr. Kr., 404. pr. Kr., 449. pr. Kr., 450. pr. Kr., 479. pr. Kr., 480. pr. Kr., 484. pr. Kr., 486. pr. Kr., 490. pr. Kr., 495. pr. Kr., 496. pr. Kr., 497. pr. Kr., 498. pr. Kr., 499. pr. Kr., 513. pr. Kr., 53. pr. Kr., 550. pr. Kr., 560. pr. Kr., 9. stoljeće. Proširite indeks (205 više) »
Admiral
Oznaka čina admirala u HRM Admiral je u većini modernih vojski najviši čin u ratnoj mornarici.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Admiral · Vidi više »
Agesilaj II.
Agesilaj II, (grčki: Ἀγησίλαος) spartanski kralj iz loze Euripontida, (444. – 360. pr. Kr.) sin je Arhidama II. i njegove druge žene Eupolije.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Agesilaj II. · Vidi više »
Ahemenidi
Darije III. Kodoman Ahemenidi su iranska vladarska dinastija koja je vladala Perzijom od 7. stoljeća do 4. stoljeća pr. Kr. Njihovo Ahemenidsko Carstvo protezalo se na 10.7 milijuna km²; od Libije na zapadu do Indije na istoku, te od Etiopije na jugu do današnjeg Kazahstana na sjeveru, što ga čini najvećom državom u povijesti anitke, a vjerojatno najmoćnijom i najbogatijom zemljom u odnosu na ostatak svijeta ikad.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Ahemenidi · Vidi više »
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Ahemenidsko Carstvo · Vidi više »
Akropola (Atena)
Atenska akropola je najpoznatija akropola (grčki: akros, akron.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Akropola (Atena) · Vidi više »
Aleksandar I. Makedonski
Aleksandar I., kralj Makedonije od 498. do 454. pr. Kr., sin kralja Aminte I. Prema Herodotu bio je u neprijateljskim odnosima s Perzijom i dao je pogubiti izaslanike Darija Velikog koji su došli na njegov dvor tražiti pomoć u gušenju Jonskog ustanka.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Aleksandar I. Makedonski · Vidi više »
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Aleksandar Veliki · Vidi više »
Alijat II.
Male Azije Alijat II. je bio lidijski kralj (619. – 560. pr. Kr.), a smatra se i osnivačem Lidijskog Carstva.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Alijat II. · Vidi više »
Antička Teba (Grčka)
Teba (Θῆβαι) je bila beotski grad-država (polis), smješten na južnom dijelu Beotske nizine, sjeverno od Kiteronskih planina, koje dijele Beotiju od Atike.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Antička Teba (Grčka) · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Antika · Vidi više »
Apolon
Apolon (grč., Apóllōn) u grčkoj mitologiji bog je muške ljepote, medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Apolon · Vidi više »
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Arapi · Vidi više »
Arg (grad)
Arg Arg je grad u Grčkoj.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Arg (grad) · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Arheologija · Vidi više »
Aristagora
Aristagora (grč. Αρισταγόρας ο Μιλήσιος), tiranin Mileta u Joniji na prijelazu iz 6. u 5. stoljeće pr. Kr.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Aristagora · Vidi više »
Aristid
Ime Aristid (grčki: Aristoides) nosi nekoliko značajnih Grka iz antičkog doba.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Aristid · Vidi više »
Aristid (sin Lizimaha)
Aristid (oko 540. pr. Kr. - oko 476. pr. Kr.), atenski vojskovođa i državnik.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Aristid (sin Lizimaha) · Vidi više »
Aristokracija
Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Aristokracija · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Aristotel · Vidi više »
Artabaz I.
Artabaz I. je bio satrap Frigije (današnja sjeverozapadna Turska) u doba Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Artabaz I. · Vidi više »
Artafern
Artafern ili Artafren Stariji (staroperz. „Arta+Farnah“: Slava+Pravednost) je bio Histaspov sin, brat perzijskog velikog kralja Darija Velikog, satrap grada Sarda odnosno Lidije, te jedan od zapovjednika perzijske vojske u doba grčko-perzijski ratova.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Artafern · Vidi više »
Artafern Mlađi
Artafern Mlađi (perz. Artafarnah: „Slava pravde“) je bio sin Artaferna Starijeg, nećak Darija Velikog, general u službi Perzijskog Carstva i satrap Lidije.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Artafern Mlađi · Vidi više »
Artakserkso I.
Artakserkso I. (staroperz. Artaxšacā, perz. ردشیر یکم„Ardašir“, grč. Ἀρταξέρξης) bio je Veliki kralj Perzijskog Carstva koji je vladao od 465. do 424. pr. Kr. (41 godinu), iako neki povjesničari tvrde kako je vladao još od 475. Bio je sin Kserksa I. Velikog i Amestris (kćeri Otana); oca je naslijedio nakon što je ubijen u dvorskim spletkama.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Artakserkso I. · Vidi više »
Artakserkso II.
Artakserkso II.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Artakserkso II. · Vidi više »
Artemizij
Magnezija u daljini. ''Posejdon iz Artemizija'', (Nacionalni arheološki muzej u Ateni) Artemizij ili Artemision (grčki: Ἀρτεμίσιον) je rt u sjevernoj Eubeji, Grčka.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Artemizij · Vidi više »
Artemizija I.
Artemizija I. Artemizija I. od Karije (grč. Αρτεμισία), bila je admiralica u službi Perzijskog Carstva početkom 5. stoljeća pr. Kr., koja je na tome položaju zamijenila svog preminulog muža, vladara Karije.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Artemizija I. · Vidi više »
Asirija
Satelitska slika središnjeg dijela Asirije Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Asirija · Vidi više »
Astijag
Astijag (vladao od 585. do 550. pr. Kr.) je bio vladar iz iranske dinastije Medijaca, odnosno posljednji kralj Medijskog Carstva.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Astijag · Vidi više »
Atena
* Atena (grad), glavni grad Grčke.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Atena · Vidi više »
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Atena (polis) · Vidi više »
Atletika
Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Atletika · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Azija · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Židovi · Vidi više »
Čelik
nehrđajućeg čelika. Glavni materijal za gradnju brodova je čelik. Čelično uže Sardinija radio teleskop ima ugrađeno oko 3 000 tona čelika. Čelik (nȁdo ili ocal) je slitina željeza s ugljikom (od 0,008% do 2,14 %).
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Čelik · Vidi više »
Četvrti križarski rat
Četvrti križarski rat (1202. – 1204.), pohod križara na Carigrad.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Četvrti križarski rat · Vidi više »
Babilon
Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Babilon · Vidi više »
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Babilonija · Vidi više »
Banket
srednjem vijeku (1517.) dinastije Sung (960. – 1279.) Banket (fra. banquet) je veliki objed ili gozba, koja uključuje sve oblike serviranja hrane: predjela, glavnog jela i deserta.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Banket · Vidi više »
Beotija
Helenskoj Republici BeotijaStjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Beotija · Vidi više »
Bitka kod Artemizija
Bitka kod Artemizija (480. pr. Kr.) je bila trodnevna pomorska bitka koja se odigrala 480. pr. Kr. kod rta Artemizij (uz otok Eubeju), a vođena je između udruženih grčkih polisa i Kserksovog Perzijskog Carstva tokom Grčko-perzijskih ratova.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Bitka kod Artemizija · Vidi više »
Bitka kod Kunakse
Bitka kod Kunakse odigrala se 3. rujna 401. pr. Kr. između maloazijskih satrapija predvođenih Kirom Mlađim koje su se pobunile protiv Artakserksa II., Kirovog brata i vladara Perzijskog Carstva koji je na došao na perzijski tron tri godine ranije.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Bitka kod Kunakse · Vidi više »
Bitka kod Lade
Bitka kod Lade (494. pr. Kr.) je odlučujuća pomorska bitka između grčkih polisa predvođenih Jonijom i Perzijskog Carstva u doba vladavine Darija Velikog.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Bitka kod Lade · Vidi više »
Bitka kod Maratona
Bitka kod Maratona (490. pr. Kr.) je sukob između Atene i Plateje sa satrapskom vojskom Perzijskog Carstva u doba Grčko-perzijskih ratova.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Bitka kod Maratona · Vidi više »
Bitka kod Plateje
Bitka kod Plateje odigrala se 479. pr. Kr. između južnih grčkih polisa i Mardonijeve satrapske (pokrajinske) vojske Perzijskog Carstva.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Bitka kod Plateje · Vidi više »
Bitka kod Salamine
Bitka kod Salamine (480. pr. Kr.) je pomorska bitka između združene flote grčkih polisa i flote perzijskog vladara Kserksa I. koja se odvijala u tjesnacu između otoka Salamine i kopna.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Bitka kod Salamine · Vidi više »
Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.)
Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.) bila je pomorska bitka koja se paralelno s kopnenom bitkom vodila nedaleko od obale grada Salamine na Cipru, u vrijeme grčko-perzijskih ratova.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.) · Vidi više »
Bitka kod Termopila
Bitka kod Termopila (kolovoz ili rujan 480. pr. Kr.) vođena je u sklopu Grčko-perzijskih ratova, odnosno druge perzijske ekspedicije predvođene velikim kraljem Kserksom, sinom Darija Velikog.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Bitka kod Termopila · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Bizant · Vidi više »
Bospor
Bospor (označeno crveno) Bospor i Carigrad Bospor je tjesnac između Europe i Male Azije koji povezuje Crno s Mramornim morem.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Bospor · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Carigrad · Vidi više »
Ciceron
Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Ciceron · Vidi više »
Cikladi
Položaj Ciklada na zemljovidu Grčke Cikladi ili Kikladi (grčki:Κυκλάδες) je naziv za skupinu otoka u Egejskom moru, koja se nalazi jugoistočno od centralnog dijela grčkog kopna Atike i sjeverno od otoka Krete.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Cikladi · Vidi više »
Cilicija (satrapija)
Anatolije s '''Cilicijom''' na jugu Cilicija (tur. Çukurova) je antička satrapija (pokrajina) Perzijskog Carstva.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Cilicija (satrapija) · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Cipar · Vidi više »
Cirena
Cirena ili Kirena (grč. Κυρήνη, Kyrēnē), starogrčka kolonija na afričkoj obali Sredozemlja.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Cirena · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Crno more · Vidi više »
Dardaneli
Dardaneli (označeno žutom) Dardaneli (turski: Çanakkale Boğazı - "tjesnac Çanakkale", grčki: Δαρδανέλλια, transl. Dardanéllia), u antici poznat kao Helespont ("Helino more"), je uski, prirodni tjesnac i međunarodno značajan plovni put u sjeverozapadnoj Turskoj koji čini dio granice između kontinenata Europe i Azije i odvaja azijsku Tursku od europske Turske.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Dardaneli · Vidi više »
Darije I. Veliki
Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Darije I. Veliki · Vidi više »
Datis
Datis ili Dat je bio medijski admiral u službi Perzijskog Carstva u doba vladavine Darija Velikog.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Datis · Vidi više »
Del
Del (grčki Δήλος, Delos) je mali usamljeni otok koji se nalazi u sredini kruga otoka koji se zovu Cikladi (kružni).
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Del · Vidi više »
Delfi
'''Arheološki lokalitet Delfi''' s Apolonovim kazalištem u prvom planu. Delfi (grčki: Δελφοί) su bili starogrčko svetište i proročište u Fokidi pod planinom Parnas; centar grčke kulture i vjerovanja (grčka religija).
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Delfi · Vidi više »
Delski savez
Delski savez 431. pr. Kr, Delski savez bio je ofenzivni i obrambeni savez drevnog grčkog polisa, čiji je hegemon bila Atena.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Delski savez · Vidi više »
Deset tisuća
Pohod Ksenofonta i ''Deset tisuća'' Deset tisuća je naziv koji povjesničari koriste za grupu plaćeničkih vojnika uglavnom iz Grčke, koje je unajmio Kir Mlađi u svom pokušaju da preotme perzijsko prijestolje svomu bratu Artakserksu II. Njihov pohod u bitci kod Kunakse i povratak natrag u Grčku (401. – 399. pr. Kr.) zabilježio je Ksenofont (jedan od vođa pohoda) u svom djelu „Anabaza“.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Deset tisuća · Vidi više »
Diodor Sicilski
Diodor Sicilski (grč. Διόδωρος Σικελιώτης, 90. do 27. pr. Kr.), grčki je povjesničar koji se rodio u antičkom gradu Agiriumu na otoku Siciliji.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Diodor Sicilski · Vidi više »
Dorani
Dorani - Jedna od glavnih staro-helenskih grupa naroda izvorno naseljeni blizu planine Olimp.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Dorani · Vidi više »
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Drevni Egipat · Vidi više »
Efez
Efez je antički grad na zapadnoj obali Male Azije, na mjestu gdje je nekad bilo ušće rijeke Kaistros, u današnjoj Turskoj.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Efez · Vidi više »
Efijalt
Efijalt, (prema legendi) Malijac koji je u bitci kod Termopila izdao grčke snage.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Efijalt · Vidi više »
Efor
*Efor (državnik), starogrčki državnik iz Sparte.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Efor · Vidi više »
Egejsko more
Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Egejsko more · Vidi više »
Egina
* Egina (mitologija), jedna od nimfa Najadi u grčkoj mitologiji.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Egina · Vidi više »
Eolija
Anatolije Ostaci drevne eolijske civilizacije pokraj današnjeg Izmira Eolija (grč. Αιολίς: „Aiolís“) je drevna regija koja obuhvaća sjeverozapadno obalno podučje Male Azije, te nekoliko okolnih otoka od kojih je najvažniji Lezbos.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Eolija · Vidi više »
Epir
Epir je povijesna i zemljopisna regija, danas podijeljena između Albanije i Grčke.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Epir · Vidi više »
Eretrija
Eretrija (grč.: Ερέτρια) je bila polis u Drevnoj Grčkoj, smješten na zapadnoj obali otoka Eubeje južno od grada Halkide, odnosno nasuprot obali Atike koju dijeli Eubejski zaljev.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Eretrija · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Esej · Vidi više »
Eubeja
Eubeja (novogrčki: Εύβοια - Évia - starogrčki: Εὔβοια) je drugi po veličini grčki otok nakon Krete.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Eubeja · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Europa · Vidi više »
Falanga (bojni poredak)
Falanga Falanga je bila bojni poredak pješaštva u antičko doba.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Falanga (bojni poredak) · Vidi više »
Fars
Fars (perz. فارس; Fârs ili پارس; Pârs, punim imenom استان فارس; Ostān-e Fārs), jedna je od 31 pokrajine u Iranu koja se nalazi na jugozapadu zemlje.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Fars · Vidi više »
Feničani
Prostor na kojem su obitavali i trgovali Feničani Feničani su dobili ime po ljubičastoj boji koju su proizvodili.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Feničani · Vidi više »
Fenicija
Fenicija (grč. Phoinike - purpurna zemlja) je bila područje istočnog Sredozemlja, na teritoriju današnjeg Libanona, Izraela i Sirije.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Fenicija · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Feudalizam · Vidi više »
Filip II. Makedonski
Filip II. Makedonski Filip II. (grčki: Φίλιππος Β' ὁ Μακεδών) vladao je Kraljevinom Makedonijom u razdoblju 359. pr. Kr. - 336. pr. Kr. Bio je sin Aminte III. i Euridike I., brat Aleksandra II. i Perdike III. te otac Aleksandra III. Velikog i Filipa III.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Filip II. Makedonski · Vidi više »
Filipid
Filipidova statua pored maratonskog puta. Filipid (također Fidipid), umro 12. rujna 490. pr. Kr., bio je atenski trkač koji je prema mitu trčao od grada Maratona na istočnom dijelu grčkog poluotoka Atike do Atena s porukom da su grčke snage pod zapovjedništvom Miltijada Mlađeg pobijedile u bitki kod Maratona 490. pr. Kr. Prema mitu Filipid je umro od umora zbog dužine staze, nakon što je rekao Cherete nikomen ("Pozdravljeni budite, pobijedili smo").
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Filipid · Vidi više »
Focije I.
Focije Focije I. (grč. Φώτιος, Phōtios; Carigrad, oko 820. – Bordi u Armeniji, 6. veljače 893.) bio je od 858. do 867. i od 877. do 886. carigradski patrijarh.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Focije I. · Vidi više »
Frigija
Karta Frigije u njenom najmanjem (žuto) i najvećem (narančasto) opsegu Frigija (grč. Φρυγία) je antička pokrajina u središnjoj Anatoliji (današnja Turska) odnosno naziv za drevno kraljevstvo koje se protezalo regijom.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Frigija · Vidi više »
Garnizon
Garnizon (od francuske riječi: garnir, što znači opskrbiti, opremiti, mislilo se posadu) predstavlja zajednički naziv za sve vojne jedinice smještene na određenom području, s ciljem da ga brane od potencijalnog neprijatelja.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Garnizon · Vidi više »
Geograf
Europi u vremenu njihova nastanka (1668. – 1669.) Geograf (ili zemljopisac; termin koji je u uporabi u hrvatskom jeziku skoro 130 godina) je znanstvenik čije je područje proučavanja geografija, znanost o Zemljinoj prirodnoj okolini i ljudskom staništu.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Geograf · Vidi više »
Grčki hram
Rekonstrukcija klasičnog dorskog hrama, Gliptoteka u Münchenu. Tlocrti raznih vrsta grčkih hramova. ''Partenon u Nashville-u'', Tennessee, SAD je replika u prirodnoj veličini grčkog Partenona. U grčkoj arhitekturi najvažnija zgrada bio je hram.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Grčki hram · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Grčki jezik · Vidi više »
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Grci · Vidi više »
Halikarnas
Halikarnas (grčki: Άλικαρνᾱσσός - Halikarnassós ili Ἁλικαρνασσός - Alikarnassós, turski: Halikarnas, današnji Bodrum) bio je antički grčki grad u Maloj Aziji, i glavni grad Karije.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Halikarnas · Vidi više »
Harpag
Kira Velikog, u čijoj je vojsci '''Harpag''' bio jedan od glavnih zapovjednika Harpag (grč. Harpagos, Harpagus ili Hypargus; akad. Arbaku ili Arbaces) je bio medijski general u 6. stoljeću pr. Kr., koji je prema Herodotu u bitci kod Pasargada prešao na stranu perzijskog vođe Kira Velikog te mu pomogao da uspostavi Ahemenidsko Perzijsko Carstvo.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Harpag · Vidi više »
Helenizam
Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Helenizam · Vidi više »
Heloti
Heloti (grčki: Εἵλωτες / Heílôtes) su bili državni robovi u Sparti.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Heloti · Vidi više »
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Herodot · Vidi više »
Hidarn Mlađi
Hidarn Mlađi (perz. Vidarna; „Rezač“, elam. Mitarna, akad. Umidarna, lic. Widrñna, aram. Wdrn, grč. Ὑδάρνης; Hydarnes, lat. Idarnes) je bio perzijski plemić i jedan od Kserksovih generala prilikom ekspedicije protiv Grčke (480. pr. Kr.).
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Hidarn Mlađi · Vidi više »
Hoplit
Hoplit Hoplit je bio pješak u staroj Grčkoj iz 7.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Hoplit · Vidi više »
I. Olimpijske igre – Atena 1896.
Prve Olimpijske igre modernog doba privukle su športaše iz 14 zemalja s najbrojnijim delegacijama iz Grčke, Njemačke, Francuske i Velike Britanije.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i I. Olimpijske igre – Atena 1896. · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Indija · Vidi više »
Ingot
Ingot je komad metala koji se dobije izljevanjem iz taljevine u neki oblik, najčešće šipke ili bloka, prije daljnje obrade.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Ingot · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Iran · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Islam · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Italija · Vidi više »
Izvor
izvor Izvor je ishodište vodenog toka koje započinje vodotok, tj.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Izvor · Vidi više »
Jacques Louis David
Jacques-Louis David (30. kolovoza 1748., Pariz – 29. prosinca 1825., Bruxelles) je francuski slikar; glavni predstavnik klasicizma u francuskom slikarstvu; revolucionar i jedan od prvih propagandnih umjetnika.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Jacques Louis David · Vidi više »
Jonija
Male Azije Jonija (starogrčki Ἰωνία ili Ἰωνίη) antička je regija na središnjoj obali zapadne Male Azije u današnjoj Turskoj, odnosno u području oko grada Izmira (nekadašnje Smirne).
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Jonija · Vidi više »
Jonski ustanak
Jonski ustanak (499. – 493. pr. Kr.) podrazumijeva seriju vojnih pobuna u Joniji, Eoliji, Doriji, Kariji i Cipru protiv perzijske vlasti.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Jonski ustanak · Vidi više »
Judeja
Judeja (יהודה "Zahvala", standardni hebrejski Yəhuda, tiberijski hebrejski Yəhûḏāh) (grčki: Ιουδαία), (latinski: Iudaea) je izraz koji se koristi za južni planinski dio povijesne Zemlje Izrael (hebrejski: ארץ ישראל Eretz Yisrael), područje koje je danas podijeljeno između Izraela i Zapadne obale, te, po nekim geografskim definicijama Judeje, Jordana.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Judeja · Vidi više »
Justin (povjesničar)
Justin, Marko Junijan (lat. Marcus Junianius Justinus), bio je rimski povjesničar koji je živio u doba Carstva, u 2., 3. ili 4. stoljeću.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Justin (povjesničar) · Vidi više »
Kalijin mir
Kalijin mir je naziv za mirovni sporazum koji su 449. pr. Kr. sklopili Ahemenidsko Perzijsko Carstvo i starogrčki polisi na čelu s Atenom.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Kalijin mir · Vidi više »
Karija
Male Azije Karija (luv. Karuwa: „Strma zemlja“, grč. Καρία), povijesna je regija u jugozapadnom dijelu Male Azije na obali Egejskog mora.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Karija · Vidi više »
Kartaga
Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Kartaga · Vidi više »
Kir Mlađi
Kir Mlađi ili Cir Mlađi, drugi od četiri sinova Darija II, perzijski princ i satrap Lidije.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Kir Mlađi · Vidi više »
Kir Veliki
Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Kir Veliki · Vidi više »
Kizil (rijeka)
Kizil („Halis“) je najduža rijeka u Turskoj.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Kizil (rijeka) · Vidi više »
Klazomena
Radionica za proizvodnju maslinovog ulja u Klazomeni Klazomena (također Clazomenae, grčki: Κλαζομεναί, Klazomenai, suvremeni Kilizman kraj İzmira u Turskoj) bio je drevni grčki grad u Joniji i član Jonskog dodekapolisa (konfederacije dvanaest gradova), te jedan od prvih gradova koji je kovao srebrni novac.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Klazomena · Vidi više »
Kolofon
Kolofon (explicit) iz 1471., izdavač Peter Schöffer iz Mainza. hrvatskog ćiriličkog molitvenika iz 1512. Kolofon (od grč. ϰολοφών - kraj, završetak) su podatci koji se obično nalaze na kraju knjige.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Kolofon · Vidi više »
Konjica
''Garde républicaine'', 8. svibnja 2005. Konjica ili konjaništvo, povijesni rod vojske čiji su pripadnici konjanici.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Konjica · Vidi više »
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Konstantin VII. Porfirogenet · Vidi više »
Koplje
Srednjovjekovna koplja Koplje je pješačko ili konjaničko hladno oružje na motki.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Koplje · Vidi više »
Korintski kanal
Korintski kanal je kanal u Grčkoj koji spaja Korintski zaljev sa Saronskim zaljevom u Egejskom moru.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Korintski kanal · Vidi više »
Korintski rat
Korintski rat (395. – 387. pr. Kr.) je bio oružani sukob između Sparte i četiri saveznika; Atena, Arga, Korinta, Tebe. Perzijsko Carstvo je u početku podržavalo saveznike. Neposredni uzrok rata je bio lokalni sukob na sjeverozapadu Grčke, u koji se uključuju i Teba i Sparta. Dublji uzrok je neprijateljstvo prema Sparti zbog njene hegemonije u Grčkoj devet godina nakon kraja Peloponeskog rata. Rat se vodio na dvije fronte; kopneni sukob u blizini Korinta i Tebe, te pomorski rat u Egejskom moru. U kopnenom ratu Sparta je postigla nekoliko pobjeda u prvim velikim bitkama, ali nije bila sposobna da iskoristi tu prednost, pa je rat gotovo dosegnuo pat poziciju. Na moru je perzijska mornarica odlučno pobijedila spartansku flotu, čime je spriječeno da Sparta postane pomorska sila. Ovaj potez koristi Ateni koja je pomorskim pohodima povratila brojne bivše kolonije. Kada je Atena počela pomagati pobune na perzijskom Cipru i u Egiptu, Perzijanci prestaju pomagati saveznice odnosno počinju pomagati Sparti. Zbog perzijske prevage saveznici su prisiljeni tražiti primirje. Godine 387. pr. Kr. sklopljen je Antalkidov ili Kraljevski mir, koji je nazvan prema perzijskom velikom kralju Artakserksu II. Prema tom mirovnom sporazumu Perzijsko Carstvo zadržalo je kontrolu nad Jonijom, dok ostali grčki polisi ostaju samostalni. Sparta uz perzijsku suglasnost postaje čuvar tog mira, čime je potvrđena njena hegemonija nad ostatkom Grčke. Sparta ostaje dominantna sila Grčke sljedećih 14 godina, odnosno sve do poraza u bici kod Leuktre.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Korintski rat · Vidi više »
Kraljevina Makedonija
Izvorna Kraljevina Makedonija Aleksandra Kraljevina Makedonija (grč. Μακεδονία) je naziv antičkog kraljevstva koje se nalazilo u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Kraljevina Makedonija · Vidi više »
Kraljevski mir
Stara Grčka i Mala Azija s prikazanim najznačajnijim polisima Kraljevski mir (poznat i kao „Antalkidin mir“) je naziv za mirovni sporazum kojim je 387. pr. Kr. završen Korintski rat između Sparte i saveza grčkih polisa na čelu s Tebom, Korintom, Atenom i Argom.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Kraljevski mir · Vidi više »
Kreta
Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Kreta · Vidi više »
Krez
Lidijski kralj '''Krez''' na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona iz 1629. Krez (grč. Κροῖσος; Croesus) (595. - oko 547. pr. Kr.) je bio kralj Lidije od 561. pr. Kr. do poraza protiv Perzijanaca oko 547. pr. Kr. Pad Lidije bio je važan za grčki svijet budući kako je nakon toga došlo do sukoba Jonije i Perzijskog Carstva; odnosno jonskog ustanka te konačno grčko-perzijskih ratova.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Krez · Vidi više »
Krf
Krf (staro i novogrčki: Κέρκυρα, Kérkyra, latinski: Corcyra) je grčki otok u Jonskom moru.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Krf · Vidi više »
Ksenofont
Ksenofont Ksenofont (grč. Ξενοφῶν, Atena, oko 428. pr. Kr. – ? Korint, oko 354. pr. Kr.), sin Grila iz Atene, bio je grčki vojnik, plaćenik, filozof i književnik povjesničar najpoznatiji po svojim povijesnim djelima o Grčkoj i Perzijskom Carstvu tijekom 4. stoljeća pr. Kr.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Ksenofont · Vidi više »
Kserkso I.
Kserkso I. Veliki (vladao od 486. – 465. pr. Kr.) bio je perzijski vladar iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Kserkso I. · Vidi više »
Ktezije
Ktezije (grč. Κτησίας) je bio grčki liječnik i povjesničar iz 5. stoljeća pr. Kr. koji se rodio u Kindu u pokrajini Kariji.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Ktezije · Vidi više »
Larisa (grad u Grčkoj)
Larisa (grčki: Λάρισα) je grčki grad, sjedište periferije Tesalije i prefekture Larise.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Larisa (grad u Grčkoj) · Vidi više »
Larnaka
Larnaka je sa 72 000 stanovnika treći grad po veličini na Cipru.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Larnaka · Vidi više »
Legenda
Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Legenda · Vidi više »
Leonida I.
Leonida (grčki: Λεωνίδας, Leōnídas) je bio kralj Sparte, sedamnaesti iz loze Agijevića.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Leonida I. · Vidi više »
Libija
Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Libija · Vidi više »
Licija
Male Azije LicijaVidi:• Opća i nacionalna enciklopedija: • Hrvatski obiteljski leksikon: (iz lat. Lycia) ili Likija (iz grč. Λυκία - Lykía; lik. Trm̃mis), starovjekovna regija u jugozapadnoj Anatoliji odnosno današnjoj Turskoj.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Licija · Vidi više »
Lidija
Anatolije s označenom '''Lidijom''' na zapadu Lidijski kralj Krez na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona, 1629. Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Lidija · Vidi više »
Luk (oružje)
Moderni luk Luk je vrsta oružja, danas uglavnom dio sportske opreme za streličarstvo.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Luk (oružje) · Vidi više »
Mač
Švicarski dugi mač iz 15. ili 16. stoljeća Mač je hladno oružje za napad sječenjem ili bodenjem.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Mač · Vidi više »
Magna Graecia
Magna Graecia, 280. pr. Kr. Magna Graecia (latinski „Velika Grčka“; grčki: Megalê Hellas / Μεγάλη ῾Ελλάς) je naziv za regije u antičkoj južnoj Italiji i Siciliji koje su od 8.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Magna Graecia · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Mala Azija · Vidi više »
Maraton
Kenijac Samuel Wanjiru, aktualni olimpijski pobjednik u maratonu Maraton je najduža trkačka atletska disciplina.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Maraton · Vidi više »
Maraton, Grčka
Maraton (dimotiki: Μαραθώνας, Marathónas; atički/ katarevusa) je antički grčki grad – država, danas grad u Grčkoj.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Maraton, Grčka · Vidi više »
Mardonije
Mardonije (? - 479. pr. Kr.) bio je jedan od vodećih perzijskih vojnih zapovjednika Ahemenidskog Carstva u vrijeme ratova protiv Grčke početkom 5. stoljeća pr. Kr., u doba vladavine velikih kraljeva Darija Velikog i Kserksa Velikog.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Mardonije · Vidi više »
Marko Licinije Kras
Mramorna glava Marka Licinija Krasa, muzej Louvre, Pariz. Marko Licinije Kras, (latinski Marcus Licinius Crassus), nadimak Dives (najbogatiji), (oko 115. pr. Kr. - Haran, 53. pr. Kr.), rimski vojskovođa i političar.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Marko Licinije Kras · Vidi više »
Marseille
Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Marseille · Vidi više »
Mazar
Mazar je bio medijski general koji je u 6. stoljeću pr. Kr. prešao na stranu Kira Velikog i pomogao mu da svrgne medijskog kralja Astijaga odnosno da stvori Ahemenidsko Perzijsko Carstvo.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Mazar · Vidi više »
Medijci
Medijci Medija Medijci su stari iranski narod srodan Perzijancima koji se na područje Medije što se prostirala između Kaspijskog mora i Mezopotamije nastanio u 2. tisućljeću pr. Kr. Ovaj kraj danas pripada suvremenom Iranu, Iraku i Turskoj.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Medijci · Vidi više »
Medijsko Carstvo
Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Medijsko Carstvo · Vidi više »
Megabiz II.
Megabiz II. (perz. Baghabuxša; „Bog čuvao“, grč. Megabyzus, oko 516. – 440. pr. Kr.) je bio perzijski plemić, satrap Sirije i jedan od najvažnijih vojskovođa u Perzijskom Carstvu tijekom 5. stoljeća pr. Kr.; sudjelovao je u pohodima protiv Babilonije, Grčke i Egipta, te u pobuni protiv Artakserksa I.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Megabiz II. · Vidi više »
Megara
Megara (novogrčki:Μέγαρα) je drevni grad u Atici u Grčkoj.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Megara · Vidi više »
Memfis
Memfis (arapski: ممفس; grčki: Μέμφις) je bio egipatska prijestoljnica u doba Stare države od njenog osnutka sve do oko 1300 pr. Kr. Njegovo drevno egipatsko ime bilo je Ineb Hedj ("Bijele zidine"), dok je naziv Memfis grčka izvedenica koja vuče korijen od piramide Men-nefer koju je izgradio Pepi I. iz VI. dinastije.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Memfis · Vidi više »
Mikala
Mikala (hebrejski מיכל) bila je kraljica Izraela i Judeje, supruga kralja Davida.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Mikala · Vidi više »
Mikenska kultura
Razmještaj najpoznatijih mikenskih arheoloških nalazišta u Grčkoj. Mikenska kultura je arheološka kultura brončanog doba u Grčkoj (oko 1600. pr. Kr. - 1100. pr. Kr.) koje pripada Heladskom razdoblju (3200. pr. Kr. - 1050. pr. Kr.) egejske kulture.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Mikenska kultura · Vidi više »
Milet
Karta drevnog Mileta i okolice Plan Hipodamusovog Mileta, 479. pr. Kr., jonskog grada Mileta Milet (grč. Μίλητος; „Milētos“, lat. Miletus) je bio antički grad na zapadnoj obali Anatolije (današnja Turska), odnosno na istočnoj obali Egejskog mora pokraj ušća rijeke Maeander koja je razdvajala drevne pokrajine Joniju i Kariju.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Milet · Vidi više »
Miltijad Mlađi
Miltijad Mlađi Miltijad Mlađi (grč. Μιλτιάδης, oko 550–489. god. st. e.) bio je atenski državnik i vojskovođa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Miltijad Mlađi · Vidi više »
Mramorno more
Mramorno more (na turskom, Marmara Denizi, na grčkom, Θάλασσα τουΜαρμαρά ili Προποντίδα, Propontida) unutarnje je more između Europe i Azije i predstavlja dio euroazijske unutarnje granice.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Mramorno more · Vidi više »
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Nacionalizam · Vidi više »
Naksos (otok)
Naksos (grčki: Νάξος) je najveći otok (430 km²) u otočnoj skupini Ciklada u grčkom Egeju.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Naksos (otok) · Vidi više »
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Novogrčki jezik · Vidi više »
Oklop
viteza Oklop je zaštita od oružja ili opasnosti kojom se opasuje tijelo životinje, ljudi ili oklopnog vozila.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Oklop · Vidi više »
Ostracizam
Temistoklo jedan je od starih Grka, koji su morali privremeno otići iz Atene zbog ostracizma. Ostracizam ili ostrakizam (grčki: οστρακισμός ostrakismos) bila je procedura kojom se za vrijeme atenske demokracije moglo uvaženog građanina protjerati iz grada-države Atene na rok od deset godina.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Ostracizam · Vidi više »
Pamfilija
Sredozemnog mora 15. stoljeća s Pamfilijom na dnu PamfilijaOpća i nacionalna enciklopedija: (lat. Pamphylia; grč. Παμφυλία), starovjekovna regija na jugu Male Azije između Licije i Cilicije, koja se prostirala od Mediterana do planine Taurus (suvremena pokrajina Antalya u Turskoj).
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Pamfilija · Vidi više »
Parti
Parti, iranski istočnoiranski narod koji se pod imenom Parni javlja kao jedno od tri plemena konfederacije Dahae.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Parti · Vidi više »
Partsko Carstvo
Zemljovid Partskog Carstva (1. g.) Partsko Carstvo je naziv za antičku iransku državu čiji su se vladari smatrali nasljednici drevnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Partsko Carstvo · Vidi više »
Peloponeski rat
Prema Tukididu, uzrok Peloponeskom ratu je taj što su Atenjani postali moćni i zadavali su strah Lakedemonjanima te ih natjerali u rat.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Peloponeski rat · Vidi više »
Peloponez
Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Peloponez · Vidi više »
Periklo
Periklo (grčki: Περιϰλῆς, Periklēs) je bio starogrčki državnik, vrstan govornik i vojskovođa (oko 495. pr. Kr. – 429. pr. Kr.). Bio je pripadnik atenskog plemstva (aristokracije) i dobar vojskovođa, no ostao je poznat po zalaganju za atenski narod (demos).
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Periklo · Vidi više »
Perzija (razdvojba)
Perzija je naziv s više značenja.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Perzija (razdvojba) · Vidi više »
Perzijanci
Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Perzijanci · Vidi više »
Perzijski besmrtnici
Perzijski vojnici s antičkih reljefa Perzijski besmrtnici bili su elitna vojna jedinica u doba ratova Ahemenidskog Perzijskog Carstva, dok su u doba mira služili kao kraljevska garda iranskim velikim kraljevima.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Perzijski besmrtnici · Vidi više »
Perzijski ustanak
Perzijski ustanak je naziv za rat između Perzijanaca i Medijaca sredinom 6. stoljeća pr. Kr. Početak ustanka označilo je ujedinjavanje dvaju perzijskih kraljevstva Anšana i Parsumaša, koji su nakon dugogodišnje asirske, odnosno kasnije medijske dominacije proglasili nezavisnost, odnosno odvajanje od Medijskog Carstva.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Perzijski ustanak · Vidi više »
Pindsko gorje
Pindsko gorje (grčki: Πίνδος) je planinski lanac smješten u sjevernoj Grčkoj i južnoj Albaniji.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Pindsko gorje · Vidi više »
Pirej
Pirej (grčki: Πειραιάς) je grad u grčkoj Periferiji Atika, danas povezan s Atenom, koja je svega deset kilometara od centra grada.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Pirej · Vidi više »
Pješaštvo
Hrvatske vojske. Pješaštvo se sastoji uglavnom od vojnika-pješaka.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Pješaštvo · Vidi više »
Plutarh
Plutarh (grčki: Πλούταρχος, Ploútarkhos, nakon što je postao rimski državljanin mijenja ime u Lucius Mestrius Plutarchus, Heroneja, oko 46. – Delfi, 127.) bio je starogrčki povjesničar, biograf i esejist. Rođen je u gradiću Heroneji u grčkoj pokrajini Beotiji vjerojatno za vrijeme vladanja rimskog cara Klaudija. Plutarh je proputovao čitavo Sredozemlje uključujući i dva putovanja u Rim. Imao je velik broj utjecajnih rimskih prijatelja, a među njima i dvojicu važnih rimskih Senatora: Soscija Senecija i Fundana kojima je posvetio neka od kasnijih djela. Najveći dio života proveo je u Heroneji, bio je posvećen misterijama grčkoga boga Apolona. Njegove dužnosti starijeg od dvojice Apolonovih svećenika u proročištu u Delfima (gdje je bio odgovoran za interpretiranje Pitijinih proricanja) očigledno mu nisu oduzimale mnogo vremena, vodio je vrlo aktivan društveni i građanski život i napisao veliki broj spisa od kojih su mnogi sačuvani do danas. Za njega se veže poznata rečenica: Um nije posuda koju treba napuniti, nego vatra koju treba rasplamsati.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Plutarh · Vidi više »
Polis
Polis (grč. πολις) je središnji koncept klasične političke teorije, vitalan za razumijevanje politike starog vijeka, prije svega starogrčke antike.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Polis · Vidi više »
Pontonski most
Pontonski most ili plutajući most je vrsta mosta koji se sastoji od međusobno povezanih plutajućih dijelova (pontona), a namijenjen za transport ljudi ili vozila preko neke vodene površine.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Pontonski most · Vidi više »
Posejdon
Posejdon (grč., Poseidỗn) u grčkoj mitologiji bog je mora i zemljotresa; Kronov i Rejin sin, Zeusov brat.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Posejdon · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Povijest · Vidi više »
Povijest Grčke
Povijest Grčke je povijest prostora današnje Republike Grčke, ali i naroda Grka od prapovijesti do danas.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Povijest Grčke · Vidi više »
Povijest Irana
Položaj Irana na Bliskom istoku Povijest Irana se općenito odnosi povijest Velikog Irana, odnosno teritorija na kojem su živjeli ili žive brojni iranski narodi.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Povijest Irana · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Povjesničar · Vidi više »
Prefektura Ahaja
Аhaja je jedna od grčkih prefektura, dio periferije Zapadne Grčke.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Prefektura Ahaja · Vidi više »
Prefektura Halkidika
Halkidika je jedna od grčkih prefektura, dio periferije Središnja Makedonija.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Prefektura Halkidika · Vidi više »
Prvi olimpijski maraton
Prvi olimpijski maraton održan je na Olimpijskim igrama u Ateni 1896. godine.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Prvi olimpijski maraton · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Renesansa · Vidi više »
Rimljani
Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Rimljani · Vidi više »
Rimska Republika
Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Rimska Republika · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Rimsko-perzijski ratovi
Rimsko-Perzijski ratovi bio je niz ratnih sukoba između dvaju moćnih carstava koji je trajao od 230.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Rimsko-perzijski ratovi · Vidi više »
Robovlasništvo
mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Robovlasništvo · Vidi više »
Rod (otok)
Rod ili Rodos (grčki: Ρόδος, Ródos, talijanski: Rodi, turski: Rodos, Ladino: Rodi ili Rodes) je grčki otok udaljen svega 18 km od Turske u pravcu jugozapada.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Rod (otok) · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Roman · Vidi više »
Salamina (otok)
Salamina na karti Saronskog zaljeva Salamina ili Salamis (starogrčki i katharevousa: Σαλαμίς, novogrčki: Σαλαμίνα), jedan je od Saronskih otoka u Egejskom moru u središnjoj Grčkoj.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Salamina (otok) · Vidi više »
Sam
Sam ili SamosSlaven Ravlić, gl.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Sam · Vidi više »
Sard
*Sard (Turska).
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Sard · Vidi više »
Saronski zaljev
Karta Saronskog zaljeva Saronski zaljev (grčki: Σαρωνικός κόλπος) ili Eginski zaljev je dio Egeja uz istočnu stranu Korintske prevlake u Grčkoj.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Saronski zaljev · Vidi više »
Sasanidsko Perzijsko Carstvo
Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Sasanidsko Perzijsko Carstvo · Vidi više »
Satrap
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Satrap · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Sicilija · Vidi više »
Sirakuza
Sirakuza (talijanski Siracusa, sicilijanski Sarausa, grčki, latinski Syracusae) je antički grad na istočnoj obali talijanskog otoka Sicilija i glavni grad pokrajine Sirakuze.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Sirakuza · Vidi više »
Skiti
Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Skiti · Vidi više »
Sparabara
Prikaz čeonog vojnika sparabare Sparabara (perz. „nosači štita“) je naziv za bojni poredak iz doba Ahemenidskog Perzijskog Carstva koji je korišten kao čeona postrojba pješaštva u bitkama.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Sparabara · Vidi više »
Sparta
Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Sparta · Vidi više »
Srebro
Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Srebro · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Sredozemlje · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Stara Grčka · Vidi više »
Strijela
Strijele Strijela je drveni ili metalni štap (šipka) s kamenim ili metalnim šiljkom, koja se izbacuje iz luka ili samostrela.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Strijela · Vidi više »
Struma
Struma (bugarski: Струма, grčki: Στρυμόνας 'Strymónas', turski: Karasu 'crna rijeka') rijeka je u Bugarskoj i Grčkoj.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Struma · Vidi više »
Suza (Iran)
Suza (perz. شوش: Šuš, hebr. שושן: Shushan, grč. Σοῦσα: Sousa, lat. Susa); starovjekovni je grad iz razdoblja Elama odnosno iranskih carstva Ahemenida i Parta.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Suza (Iran) · Vidi više »
Sveta Gora
Sveta Gora (za pravoslavne vjernike: Sveta Gora Atonska, Svetyje Gori Atona) je autonomna monaška (monačka) država u sastavu Helenske Republike.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Sveta Gora · Vidi više »
Taktika
Taktika je grana ratne vještine, skup i sinteza načina i postupaka kojima se na najlakši i najsvrsishodniji način mogu ostvariti postavljeni ciljevi.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Taktika · Vidi više »
Temistoklo
Temistoklo (grč. Θεμιστοκλῆς, što znači „Slava zakona”) je bio atenski političar i vojskovođa (oko 524. – 460. pr. Kr.) u doba grčko-perzijskih ratova.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Temistoklo · Vidi više »
Teopomp
Teopomp iz Hija (starogrčki: Θεόπομπος) (oko 380. pr. Kr. - ?) je bio antički grčki zemljopisac, povjesničar i retoričar.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Teopomp · Vidi više »
Termopil
antičko doba obala je bila mnogo bliže planini Karta s promijenama obale kod Termopila iz doba 500. pr. n. e. do danas Vrući izvori prema kojima je prolaz dobio ime Termopil (grč. Vruća vrata) je uski prolaz u središnjoj Grčkoj između planine i obale Korintskog zaljeva (dio Egejskog mora).
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Termopil · Vidi više »
Tesalija
Današnja Periferija Tesalija Tesalija (Θεσσαλια, suvremeni grčki: Thessalía, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima) područje je u sjevernoj središnjoj Grčkoj, a graniči s egejskom Makedonijom na sjeveru, Epirom na zapadu, Središnjom Grčkom na jugu (u izvorniku: Sterea Hellas, doslovno: stara Grčka) i Egejskim morem na istoku.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Tesalija · Vidi više »
Tisafern
Tisafern (perz. Ciθrafarna, grč. Τισσαφέρνης) je bio perzijski vojnik i satrap Lidije i Karije, te unuk Hidarna Mlađeg.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Tisafern · Vidi više »
Tračani
Trački ratnik Tračani (engl. Thracians) je naziv za oko 200 plemena Tračko-Ilirske grane Indoeuropljana nastanjenih negdje od 2000.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Tračani · Vidi više »
Tracija
Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki), rjeđe i Tračka može podrazumijevati.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Tracija · Vidi više »
Trojanski rat
Ahilej zavija ranjenog Patrokla, slika na grčkoj plitici, oko 500. pr. Kr. Staatliche Museen, Antikenabteilung, Berlin. Trojanski rat legendarni je desetogodišnji rat između udruženih Grka protiv stanovnika grada Troje.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Trojanski rat · Vidi više »
Troveslarka
Troveslarka je hrvatski naziv za sljedeće tipove lađi odnosno brodova.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Troveslarka · Vidi više »
Tukidid
Tukidid Tukidid (grč.; oko 460. pr. Kr. – oko 395. pr. Kr.) bio je starogrčki povjesničar koji je opisao Peloponeski rat.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Tukidid · Vidi više »
Utvrdno graditeljstvo
Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Utvrdno graditeljstvo · Vidi više »
Vojna doktrina
Vojna doktrina predstavlja formalno izražavanje vojne znanosti, mišljenja i iskustva koja oružane snage prihvaćaju kao relevantne za određeno vrijeme i koje obuhvaćaju prirodu suvremenih i budućih sukoba te pripremu oružanih snaga za sukobe i metode uspješnog djelovanja u tim sukobima.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Vojna doktrina · Vidi više »
Vojna strategija
Vojna strategija je znanstvena disciplina ratnog umijeća, odnosno disciplina koja usmjerava i usklađuje ostale znanosti i discipline.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Vojna strategija · Vidi više »
Zapadni svijet
Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema Samuelu Huntigtonu. Kravata, odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Zapadni svijet · Vidi više »
Zlato
zlato.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i Zlato · Vidi više »
1. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 1. stoljeće · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 10. stoljeće · Vidi više »
1204.
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 1204. · Vidi više »
146. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 146. pr. Kr. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 1814. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 19. stoljeće · Vidi više »
4. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 4. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
401. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 401. pr. Kr. · Vidi više »
404. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 404. pr. Kr. · Vidi više »
449. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 449. pr. Kr. · Vidi više »
450. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 450. pr. Kr. · Vidi više »
479. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 479. pr. Kr. · Vidi više »
480. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 480. pr. Kr. · Vidi više »
484. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 484. pr. Kr. · Vidi više »
486. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 486. pr. Kr. · Vidi više »
490. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 490. pr. Kr. · Vidi više »
495. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 495. pr. Kr. · Vidi više »
496. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 496. pr. Kr. · Vidi više »
497. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 497. pr. Kr. · Vidi više »
498. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 498. pr. Kr. · Vidi više »
499. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 499. pr. Kr. · Vidi više »
513. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 513. pr. Kr. · Vidi više »
53. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 53. pr. Kr. · Vidi više »
550. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 550. pr. Kr. · Vidi više »
560. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 560. pr. Kr. · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Grčko-perzijski ratovi i 9. stoljeće · Vidi više »
