Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Gustav Robert Kirchhoff

Indeks Gustav Robert Kirchhoff

Gustav Robert Kirchhoff (Kalinjingrad, nekad Königsberg, 12. ožujka 1824. – Berlin, 17. listopada 1887.), njemački fizičar i kemičar.

96 odnosi: Alkalijski metali, Anders Jonas Ångström, Astronomski objekt, Atomski broj, Baze (kemija), Berlin, Brzina svjetlosti, Cezij, Christiaan Huygens, Crno tijelo, Diploma, Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, Električna energija, Električna struja, Električne mreže, Električni naboj, Električni vodič, Elektromagnetsko zračenje, Elektrotehnika, Fizičar, Fizika, Fotoćelija, Gabriel Lippmann, Goriva, Gustoća, Heidelberg, Heike Kamerlingh Onnes, Hidroksidi, Humboldtovo sveučilište u Berlinu, Istočna Pruska, Istosmjerna struja, Izmjenična električna struja, Izotop, Kalij, Kalinjingrad, Katalizator, Katodna cijev, Kemija, Kemijska reakcija, Kemijski element, Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja, Kirchhoffovi zakoni, Kirchhoffovi zakoni o struji i naponu, Kirchhoffovi zakoni spektroskopije, Kovine, Litij, Matematika, Matteuccijeva medalja, Max Planck, Mineralne sirovine, ..., Mjesečevi krateri, Napon, Nijemci, Njemačka, Njemački jezik, Nuklearna fisija, Ogib, Optoelektronički uređaj, Otpornik, Para, Petrolej, Plin, Profesor, Radijacija, Radioaktivnost, Radionuklid, Raketa, Reducens, Relativna atomska masa, Robert Wilhelm Bunsen, Rubidij, Rusija, Snaga, Solarni članak, Soli, Spektar (fizika), Spektralna analiza, Spektroskop, Spektroskopija, Staklo, Sunce, Talište, Temperatura, Tijelo (fizika), Toplinsko zračenje, Vakuum, Wrocław, 12. ožujka, 17. listopada, 1824., 1845., 1847., 1859., 1861., 1862., 1887.. Proširite indeks (46 više) »

Alkalijski metali

Alkalijski metali kemijski su elementi 1.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Alkalijski metali · Vidi više »

Anders Jonas Ångström

Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Anders Jonas Ångström (Lögdö, 13. kolovoza 1814. – Uppsala, 21. lipnja 1874.), švedski fizičar i astronom.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Anders Jonas Ångström · Vidi više »

Astronomski objekt

Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Astronomski objekt · Vidi više »

Atomski broj

''Z'' - atomski broj. Periodni sustav elemenata. Atomski broj, protonski broj, redni broj elementa (oznaka Z) je broj protona u atomskoj jezgri.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Atomski broj · Vidi više »

Baze (kemija)

Baze (njem. Base -). Takve otopine pokazuju lužnatu reakciju, mijenjaju crvenu boju lakmusa u modru i s kiselinama daju sol i vodu.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Baze (kemija) · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Berlin · Vidi više »

Brzina svjetlosti

Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Brzina svjetlosti · Vidi više »

Cezij

Cezij Raspadanje cezija-137 To je meki, srebrno zlatni alkalijski metal, s talištem na 28 °C, što ga čini jednim od pet metala elemenata koji su tekući na sobnim temperaturama.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Cezij · Vidi više »

Christiaan Huygens

Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. – Haag, 8. srpnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Christiaan Huygens · Vidi više »

Crno tijelo

ultraljubičastu katastrofu” Boja (kromatičnost) zračenja idealnog crnog tijela ovisi o temperaturi Crno tijelo lave može biti procjenjena prema boji. Ovdje na slici temperatura lave je od 1 000 do 1 200 K. Crno tijelo je tijelo koje gotovo potpuno upija (apsorbira) vidljivu svjetlost, to jest kojemu je koeficijent apsorpcije za sve valne duljine svjetlosti gotovo jednak broju 1.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Crno tijelo · Vidi više »

Diploma

Diploma Diploma (starogrčki: presavijeno u dvoje, povelja) naziv je za svjedodžbe, završnih ispita, ili postignutih titula (maturalna, doktorska diploma) ili isprava kojom se svečano priznaje određeni uspjeh, zasluga, staž članstva (počasna diploma).

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Diploma · Vidi više »

Dmitrij Ivanovič Mendeljejev

Periodni sustav elemenata. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Originalni periodni sustav elemenata. Mendeljejev kako piše u svojoj sobi. Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев, Tobolsk, 8. veljače 1834. – Sankt Peterburg 2. veljače 1907.), ruski kemičar.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Dmitrij Ivanovič Mendeljejev · Vidi više »

Električna energija

Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Električna energija · Vidi više »

Električna struja

katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Električna struja · Vidi više »

Električne mreže

Hrvatskoj. trofazni napon mogu se priključiti i jednofazna trošila u kućanstvu (rasvjeta, kućanski aparati), spajanjem na jednu od triju faza (oznake faza L1, L2 i L3) i na neutralni vodič (oznaka N). Primjer električne mreže. kapaciteta ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Električna mreža je skup povezanih električnih dijelova koji služe za prijenos električne energije (elektroenergetski sustav) od izvora (elektrane) do transformatorskih stanica na rubovima velikih područja potrošnje (prijenosna mreža) te za razdiobu (distribuciju) električne energije do krajnjih potrošača na tom području (razdjelna mreža).

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Električne mreže · Vidi više »

Električni naboj

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Električni naboj · Vidi više »

Električni vodič

bakra danas se upotrebljavaju za vodiče samo u unutrašnjim instalacijama zgrada, jer se mogu lako savijati. Alučel (skraćeno od aluminij-čelik) ili alučel vodič je naziv za materijal od kojega se izrađuje jedna vrsta kombiniranih električnih vodiča za dalekovode. Električni vodič je električki vodljiva tvar, to jest tvar kroz koju električna struja može stalno (kontinuirano) teći.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Električni vodič · Vidi više »

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »

Elektrotehnika

Elektrotehnika je primijenjena znanost čije je polje istraživanja teorija i praksa proizvodnje, prijenosa i uporabe električne energije.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Elektrotehnika · Vidi više »

Fizičar

Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Fizičar · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Fizika · Vidi više »

Fotoćelija

fotodiode, koje su vidljive u sredini. uličnu rasvjetu. Fotootpornik je s desne strane i upravlja protjecanje električne struje kroz grijač, koji otvara ili zatvara glavni dovod električne struje. Po noći, grijač je hladan i svjetiljka osvjetljava ulicu. Po danu, fotootpornik povećava otpor u strujnom krugu, pa grijač zatvara napajanje električnom strujom i svjetiljka ne svijetli. Fotoćelija je elektronska cijev u kojoj svjetlost (i blisko elektromagnetsko zračenje) vanjskim fotoelektričnim učinkom izbija elektrone iz katode prevučene fotoosjetljivim slojem (sloj sastava Na2KSb ili poluvodički sloj galijeva arsenida).

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Fotoćelija · Vidi više »

Gabriel Lippmann

Gabriel Lippmann (Bonnevoie, Luksemburg, 16. kolovoza 1845. – na putovanju morem, 13. srpnja 1921.), francuski fizičar luksemburškoga podrijetla.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Gabriel Lippmann · Vidi više »

Goriva

Naftna platforma Goriva su sve tvari koje sagorijevanjem daju toplinu i svjetlost.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Goriva · Vidi više »

Gustoća

Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Gustoća · Vidi više »

Heidelberg

Heidelberg je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württembergu, smješten na rijeci Neckaru, a ima oko 145.000 stanovnika.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Heidelberg · Vidi više »

Heike Kamerlingh Onnes

Heike Kamerlingh Onnes (Groningen, 21. rujna 1853. – Leiden, 21. veljače 1926.), nizozemski fizičar.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Heike Kamerlingh Onnes · Vidi više »

Hidroksidi

Hidroksidi (hidr- +oksidi) su anorganski spojevi koji se sastoje od metalnih kationa i hidroksidnih aniona (OH-).

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Hidroksidi · Vidi više »

Humboldtovo sveučilište u Berlinu

Alexandera von Humboldta ispred Humboldtova sveučilišta. Obrati pažnju na španjolski natpis koji ga opisuje kao "drugog otkrivača Kube". Humboldtovo sveučilište u Berlinu (njemački Humboldt-Universität zu Berlin), najstarije berlinsko sveučilište koje je 1810.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Humboldtovo sveučilište u Berlinu · Vidi više »

Istočna Pruska

zastava grb Istočna Pruska unutar Njemačke 1871. – 1918. (tamnoplavo) Istočna Pruska unutar Njemačke 1918. – 1939. (tamnoplavo) Istočna Pruska (standardni njemački: Ostpreußen, niskonjemački:Oostpreußen) je pokrajina bivše njemačke države Pruske.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Istočna Pruska · Vidi više »

Istosmjerna struja

Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. membranom. otpora. Istosmjerna struja ili istosmjerna električna struja je električna struja koja ima u tijeku vremena stalnu ili konstantnu jakost i trajno jedan te isti smjer.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Istosmjerna struja · Vidi više »

Izmjenična električna struja

Efektivna vrijednost, 4.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Izmjenična električna struja · Vidi više »

Izotop

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918. Rutherfordov model atoma. nm. Izotop (grč. isos: isti, topos: mjesto) je atom istoga kemijskog elementa (isti atomski broj Z) koji se međusobno razlikuje po broju neutrona u atomskoj jezgri, pa prema tome i po masenome broju, odnosno masi.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Izotop · Vidi više »

Kalij

Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Kalij · Vidi više »

Kalinjingrad

Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litavski: Karaliaučius, latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Kalinjingrad · Vidi više »

Katalizator

Katalizatori su spojevi koji ubrzavaju odvijanje kemijske reakcije, ali u njima ne sudjeluju.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Katalizator · Vidi više »

Katodna cijev

Presjek katodne cijevi u boji: '''1.''' Tri elektronska topa (svaki za jednu primarnu boju: crveno, zeleno i plavi)'''2.''' Elektronski snopovi '''3.''' Fokusne zavojnice'''4.''' Zavojnice za odbijanje '''5.''' Anodni spoj '''6.''' Rešetka za odvajanje snopova za stvaranje slike u boji: jedna za svaku primarnu boju '''7.''' Fosforni slojevi za svaku primarnu boju '''8.''' Povećanje fosfornog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona osciloskop. televiziju. Katodna cijev (eng. Cathode Ray Tube ili CRT)) je elektronska cijev u kojoj se elektroni, izbačeni iz užarene katode, zbog visokog napona između katode i anode ubrzavaju prema anodi u obliku snopa (katodno zračenje). Taj se snop usmjerava na fluorescentni zaslon, na kojem stvara svijetleću točku. Sustav za usmjeravanje (kondenzatorska polja dvaju parova pločica ili magnetska polja dvaju parova električnih zavojnica) otklanja elektronski snop u dva međusobno okomita smjera, oba okomita na smjer snopa. Položaj i gibanje točke na zaslonu ovisi o naponima između pločica, to jest o strujama u zavojnicama. Katodna cijev osnova je osciloskopa, uređaja za vizualizaciju i analizu električnog signala. Prvi je takvu cijev i uređaj konstruirao Karl Ferdinand Braun 1897. U katodnoj cijevi, koja služi za stvaranje slike u televizijskim prijamnicima te radarskim i računalnim zaslonima, može se upravljati jakošću snopa, a time i svjetloćom točke na zaslonu. U cijevima za stvaranje slike u boji stvaraju se tri snopa, radi postizanja svjetloće točke u trima osnovnim bojama. U tim se primjenama katodne cijevi sve više potiskuju zaslonima s tekućim kristalima.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Katodna cijev · Vidi više »

Kemija

Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Kemija · Vidi više »

Kemijska reakcija

Kemijska reakcija je proces međusobnog djelovanja tvari uz utjecaj fizikalnih uvjeta (toplina, električna struja, elektromagnetsko zračenje), kojim se bitno mijenjaju i gube jedna svojstva, a pritom nastaju nove tvari s potpuno drugačijim svojstvima.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Kemijska reakcija · Vidi više »

Kemijski element

Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Kemijski element · Vidi više »

Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja

Apsolutno ili idealno crno tijelo ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli. ultraljubičastu katastrofu”. K. temperaturi. Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja je fizikalni zakon prema kojemu su emisija i apsorpcija elektromagnetskoga zračenja nekoga tijela jednake na svim temperaturama, u svim uvjetima, na svim valnim duljinama, odnosno tijelo emitira onoliko zračenja koliko apsorbira.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja · Vidi više »

Kirchhoffovi zakoni

Kirchhoffovi zakoni su fizikalni zakoni koje je otkrio njemački znanstvenik Gustav Robert Kirchhoff.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Kirchhoffovi zakoni · Vidi više »

Kirchhoffovi zakoni o struji i naponu

Kirchhoffovi zakoni sadržani su u dvije matematičke jednakosti koje razmatraju očuvanje električnog naboja i energije u električnim krugovima, a prvi ih je formulirao Gustav Kirchhoff 1845.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Kirchhoffovi zakoni o struji i naponu · Vidi više »

Kirchhoffovi zakoni spektroskopije

Kirchhoffovi zakoni spektroskopije su zakoni o spektroskopiji koje je formulirao Gustav Robert Kirchhoff.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Kirchhoffovi zakoni spektroskopije · Vidi više »

Kovine

Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Kovine · Vidi više »

Litij

kamen) otkrio je Johan Arfwedson 1817. godine, a prvi ga je u elementarnom stanju izolirao William Thomas Brande, elektrolizirajući talinu litijevog oksida 1821. godine.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Litij · Vidi više »

Matematika

Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Matematika · Vidi više »

Matteuccijeva medalja

Matteuccijeva medalja je talijanska nagrada za fiziku, nazvana po fizičaru Carlu Matteucciju.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Matteuccijeva medalja · Vidi više »

Max Planck

crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23. travnja 1858. - Göttingen, 4. listopada 1947.), njemački fizičar, kojeg se smatra osnivačem kvantne teorije, za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Max Planck · Vidi više »

Mineralne sirovine

Ruda srebra Zlatna ruda Željezna ruda Ruda bakra Sve mineralne sirovine koje se pojavljuju u Zemljinoj kori mogu se grupirati u 3 glavne grupe.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Mineralne sirovine · Vidi više »

Mjesečevi krateri

Glavna Mjesečeva mora i Mjesečevi krateri na bližoj strani Mjeseca. Topografija Mjeseca. Krateri Aristarh (lijevo) i Herod (desno) More kiša s kraterom Kopernik (na samom vrhu slike) Mjesečevi krateri su reljefne značajke Mjeseca, uz Mjesečeva mora i visoravni, sa zamjetljivim posljedicama tektonskih procesa i vulkanizma.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Mjesečevi krateri · Vidi više »

Napon

elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. naboja. voltmetra. Električni napon ili električna napetost (oznaka U) je razlika električnih potencijala dviju točaka električnoga polja ili strujnoga kruga.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Napon · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Nijemci · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Njemačka · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Njemački jezik · Vidi više »

Nuklearna fisija

Jedna od mogućih reakcija nuklearne fisije: atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisijski produkti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). atomske jezgre. Nuklearna fisija (lat. fissio, razdvajanje, dijeljenje) je ona vrsta nuklearne reakcije, koja nastaje kad se jezgra atoma nekog kemijskog elementa cijepa na dva fisijska produkta ili fisiona fragmenta sličnih masa, uz emisiju jednog ili više neutrona, te velike količine energije.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Nuklearna fisija · Vidi više »

Ogib

valnoj duljini vala. valne duljine vala. Ogib crvene laserske zrake kroz kružni otvor. Kružni valovi stvoreni ogibom valova s uskog ulaza u poplavljeni primorski kamenolom. Lom svjetlosti ili refrakcija kako objašnjava Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala. Ako je promjer rupe znatno manji od valne duljine, iza nje se stvaraju kuglasti (sferni) valovi. 3-507-86205-0. optičku rešetku. Halo promjera 22° oko Mjeseca. Glorija na sjeni zrakoplova. Youngov pokus. Ogib, ogib svjetlosti ili difrakcija je fizikalna pojava koja nastaje zbog skretanja valova iza ruba zapreke na koju valovi naiđu.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Ogib · Vidi više »

Optoelektronički uređaj

Optoelektronički uređaji su sredstva za noćno motrenje i gađanje.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Optoelektronički uređaj · Vidi više »

Otpornik

Otpornik je dvoprilazna, pasivna elektronička komponenta koja pruža otpor struji, pri čemu je odnos između jakosti struje i napona između priključaka u skladu s Ohmovim zakonom.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Otpornik · Vidi više »

Para

Vodena para iznad termoelektrane se kondenzira u obliku aerosola Para je plinovito stanje vode.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Para · Vidi više »

Petrolej

Petrolej (srednjovj. lat. petroleum 5 i C6 ugljikovodike. Petrolej (petroleter) je povijesni naziv za naftu. Laki petrolej koji služi kao gorivo za avionske motore naziva se kerozinom. Gasolin je vrsta petroleja, to je najlakši benzin, specifične težine 0,645 – 0,665; uglavnom pentan i heksan.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Petrolej · Vidi više »

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Plin · Vidi više »

Profesor

Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Profesor · Vidi više »

Radijacija

Međunarodni znak radioaktivnosti.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Radijacija · Vidi više »

Radioaktivnost

Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Radioaktivnost · Vidi više »

Radionuklid

Znak za opasnost od radioaktivnosti oksid U3O8 (70% do 90%). Americij-241 koji se stavlja u detektore dima. ugljika-14 da otkrije starost materijala koji sadrži ugljikove spojeve, starosti do 60 000 godina. Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač Ubrizgavanje tehnecija-99m. Radionuklid, radioaktivni element ili radioizotop je nuklid kod kojeg postoji višak mase ili energije, pa stabilnost postiže radioaktivnim raspadom: alfa raspad, beta raspad (beta minus i beta plus), gama zračenje, elektronski uhvat i drugi.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Radionuklid · Vidi više »

Raketa

Raketa Redstone - okosnica projekta Mercury Nacrt višestupne rakete iz 17. stoljeća - poljskog izumitelja Kazimierz Siemienowicza Raketa (njem. Rakete, tal. rocchetto:vreteno) je naziv za letjelicu, zrno, projektil, svemirski brod koja se kreće s pomoću brzog izlaska plinova ili propelanta iz motora rakete.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Raketa · Vidi više »

Reducens

Reducens je tvar koja otpušta elektrone.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Reducens · Vidi više »

Relativna atomska masa

1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Relativna atomska masa (oznaka Ar) je svojstvena veličina svakog kemijskog elementa (stariji naziv: atomska težina).

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Relativna atomska masa · Vidi više »

Robert Wilhelm Bunsen

'''Robert Wilhelm Bunsen''' Robert Wilhelm Eberhard Bunsen (Göttingen, 30. ožujka 1811. – Heidelberg, 16. kolovoza 1899.), njemački znanstvenik, kemičar.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Robert Wilhelm Bunsen · Vidi više »

Rubidij

Mekan je i srebrnobijel metalni element alkalijske skupine.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Rubidij · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Rusija · Vidi više »

Snaga

rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Snaga · Vidi više »

Solarni članak

Solarni članak (zvan i fotonaponski članak) je poluvodički uređaj koji pretvara sunčevu energiju izravno u električnu pomoću fotoelektričnog efekta.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Solarni članak · Vidi više »

Soli

Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Soli · Vidi više »

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Spektar (fizika) · Vidi više »

Spektralna analiza

valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Spektralna analiza je skupina postupaka za utvrđivanje sastava kemijskih tvari s pomoću spektra svjetlosti što je one emitiraju ili apsorbiraju.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Spektralna analiza · Vidi više »

Spektroskop

spektroskop Spektroskop (grčki skopeo.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Spektroskop · Vidi više »

Spektroskopija

optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm. željeza. Spektroskopija je znanstvena djelatnost koja se bavi spektrima kao odrazom energijskih ili strukturnih promjena u atomima i molekulama kemijskih tvari nakon njihova međudjelovanja s elektromagnetskim zračenjem ili sa subatomskim i drugim česticama.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Spektroskopija · Vidi više »

Staklo

StakloStaklo je uglavnom amorfni silicijev dioksid.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Staklo · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Sunce · Vidi više »

Talište

Taljenje leda. °C. Talište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz čvrstoga u tekuće agregatno stanje.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Talište · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Temperatura · Vidi više »

Tijelo (fizika)

Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Tijelo (fizika) · Vidi više »

Toplinsko zračenje

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Toplinsko zračenje · Vidi više »

Vakuum

U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Vakuum · Vidi više »

Wrocław

Wrocław (latinski Vratislavia, njemački, donjošleski Brassel, češki Vratislav, mađarski Boroszló) jest grad u jugozapadnoj Poljskoj s više od 630.000 stanovnika, što ga čini četvrtim najvećim gradom u toj zemlji.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i Wrocław · Vidi više »

12. ožujka

12.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i 12. ožujka · Vidi više »

17. listopada

17.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i 17. listopada · Vidi više »

1824.

Bez opisa.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i 1824. · Vidi više »

1845.

Bez opisa.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i 1845. · Vidi više »

1847.

Bez opisa.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i 1847. · Vidi više »

1859.

Bez opisa.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i 1859. · Vidi više »

1861.

Bez opisa.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i 1861. · Vidi više »

1862.

Bez opisa.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i 1862. · Vidi više »

1887.

Bez opisa.

Novi!!: Gustav Robert Kirchhoff i 1887. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Gustav Kirchhoff.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »