Brže od pregledniku!
90 odnosi: Akademizam, Akt, Antoine-Jean Gros, Autoportret, Švicarska, Žanr-scena, Ženevsko jezero, Édouard Manet, Belgija, Besançon, Camille Corot, Charles Baudelaire, Ciroza jetre, Dijon, Diplomat, Félix Nadar, Francuska, Francuska umjetnost, Frankfurt na Majni, Gustave Flaubert, Hector Berlioz, Honoré Daumier, Impresionizam, James McNeill Whistler, Jean-François Millet, Književnost, Kompozicija (likovna), Krajolik, Le Havre, Louvre, Lov, Luxembourg, Marina, München, Mitologija, Mrtva priroda, Muzej d'Orsay, Napoleon Bonaparte, Nizozemska, Njemačka, Normandija, Pariz, Paul Cézanne, Pierre Joseph Proudhon, Podrijetlo svijeta, Pogreb u Ornansu, Portret, Prerafaeliti, Realizam, Realizam (likovna umjetnost), ..., Rembrandt van Rijn, Romantizam, Slikarstvo, Stvarna alegorija, Svjetska izložba, Trilogija, Tucači kamena, Turska, Umjetnički studio, Victor Hugo, 10. lipnja, 1819., 1831., 1837., 1839., 1840-ih, 1844., 1846., 1847., 1848., 1849., 1850., 1851., 1853., 1855., 1858., 1859., 1861., 1862., 1863., 1865., 1866., 1871., 1872., 1877., 1890., 19. stoljeće, 1919., 31. prosinca, 7. lipnja. Proširite indeks (40 više) »
Akademizam
''Studenti slikaju "po modelu" u pariškoj akademiji (École)''. Fotografija s kraja 19. st. Alexandre Cabanel, '''Rođenje Venerino''', 1863., ulje na platnu, 130 x 225 cm, Muzej d'Orsay, Pariz. William-Adolphe Bouguereau, '''Rođenje Venerino''', 1879., 300 × 218 cm, Muzej d'Orsay, Pariz. Honoré Daumier, ''Ove godine opet Venere... uvijek Venere!''. Grafika br. 2 iz serije''Le Charivati'', 1864. Akademizam u likovnoj umjetnosti (slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi) je naziv za korištenje ustaljenih školskih, tradicionalnih postupaka; tehničkih vještina bez istinskog nadahnuća.
Novi!!: Gustave Courbet i Akademizam · Vidi više »
Akt
Grci poput ovog Kourosa iz Atene. Mramor, 600. – 590. pr. Kr.Edgar Degas, '''Kupačica''', 1886., pastel, 70 × 70 cm, Farmington, Conneticut. Akt (lat. actus čin, spis; golo tijelo) je općenito sinonim za neku radnju, spis, djelo, čin.
Novi!!: Gustave Courbet i Akt · Vidi više »
Antoine-Jean Gros
Baron Antoine-Jean Gros (16. ožujka 1771. – 25. lipnja 1835.), poznat i kao Jean-Antoine Gros, bio je francuski slikar neoklasicizma pretežito povijesnih tema.
Novi!!: Gustave Courbet i Antoine-Jean Gros · Vidi više »
Autoportret
Autoportretom nazivamo umjetnikov prikaz samoga sebe, koji može biti ostvaren kao slika, crtež ili plastika.
Novi!!: Gustave Courbet i Autoportret · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Gustave Courbet i Švicarska · Vidi više »
Žanr-scena
Pieter Brueghel stariji, ''Seoski ples'', oko. 1568., ulje na drvu, 114 × 164 cm, Beč. Antonio Rotta, ''Djevojka i grožđa'', ulje na platnu, koje je talijanski. Žanr-scena ili genre (francuski za "rod, vrsta, način" preko latinskog genus) je likovni motiv; tema iz svakidašnjeg života, najčešće likovi u interijeru.
Novi!!: Gustave Courbet i Žanr-scena · Vidi više »
Ženevsko jezero
Ženevsko jezero (ili Lac de Genève; njem. Genfersee) je ledenjačko jezero u Švicarskoj (60%) i Francuskoj (40%).
Novi!!: Gustave Courbet i Ženevsko jezero · Vidi više »
Édouard Manet
Édouard Manet (Pariz, 23. siječnja 1832. – Pariz, 30. travnja 1883.), francuski slikar i grafičar, realist i impresionist; jedna od prvih osoba moderne umjetnosti.
Novi!!: Gustave Courbet i Édouard Manet · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Gustave Courbet i Belgija · Vidi više »
Besançon
Besançon (francuski: Besançon, izgovarano; njemački: Bisanz), poznat kao jedan od najzelenijih gradova u Francuskoj, je glavni i najveći grad régiona Franche-Comté u sjeveroistočnoj Francuskoj, s otprilike 220.000 stanovnika u metropolskom području prema podacima iz 1999.
Novi!!: Gustave Courbet i Besançon · Vidi više »
Camille Corot
Jean-Baptiste Camille Corot (Pariz, 16. srpnja 1796. – Pariz, 22. veljače 1875.), francuski slikar i grafičar romantizma i realizma.
Novi!!: Gustave Courbet i Camille Corot · Vidi više »
Charles Baudelaire
Charles Pierre Baudelaire (Pariz, 9. travnja 1821. – Pariz, 31. kolovoza 1867.), francuski pjesnik i kritičar.
Novi!!: Gustave Courbet i Charles Baudelaire · Vidi više »
Ciroza jetre
Računalna tomografija abdomena kod ciroze jetre Sonografija abdomena kod ciroze jetre Ciroza jetre je kronična bolest jetre tijekom koje se jetreno tkivo zamjenjuje vezivnim tkivom što za krajnju posljedicu ima prestanak funkcija jetre.
Novi!!: Gustave Courbet i Ciroza jetre · Vidi više »
Dijon
Dijon je grad na istoku Francuske, u pokrajini Burgundiji čija je povijesna prijestolnica.
Novi!!: Gustave Courbet i Dijon · Vidi više »
Diplomat
Diplomat je osoba koja se bavi diplomacijom.
Novi!!: Gustave Courbet i Diplomat · Vidi više »
Félix Nadar
Félix Nadar, pravim imenom Gaspard-Félix Tournachon (Pariz (Lyon?), 6. travnja 1820. - Pariz, 21. ožujka 1910.) je francuski fotograf, karikaturist, novinar, književnik i izrađivač balona.
Novi!!: Gustave Courbet i Félix Nadar · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Gustave Courbet i Francuska · Vidi više »
Francuska umjetnost
Eugene Delacroix, ''Sloboda vodi narod'', 1830., ulje na platnu, 325 × 260 cm, Louvre, Pariz. Francuska umjentost je umjetnička produkcija na prostoru današnje Republike Francuske i umjetnost Francuza od prapovijesti do danas.
Novi!!: Gustave Courbet i Francuska umjetnost · Vidi više »
Frankfurt na Majni
Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.
Novi!!: Gustave Courbet i Frankfurt na Majni · Vidi više »
Gustave Flaubert
Gustave Flaubert (Rouen, 12. prosinca 1821. – imanje Croisset, Rouen, 8. svibnja 1880.), francuski prozaist, jedan od najvećih svjetskih romanopisaca.
Novi!!: Gustave Courbet i Gustave Flaubert · Vidi više »
Hector Berlioz
Hector Berlioz (La Côte-Saint-André, 11. prosinca 1803. – Pariz, 8. ožujka 1869.), francuski skladatelj.
Novi!!: Gustave Courbet i Hector Berlioz · Vidi više »
Honoré Daumier
Honoré Daumier (Marseille, 26. veljače 1808. – Valmondois, 11. veljače 1879.) je bio francuski slikar, grafičar i kipar; jedan od najplodnijih crtača 19.
Novi!!: Gustave Courbet i Honoré Daumier · Vidi više »
Impresionizam
Impresionizam(francuski: impressionnisme, prema impression: „dojam”, „utisak” iz lat. impressio, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je prije svega umjetnički pokret u slikarstvu (1867.–'86), a potom i u glazbi i književnosti, nastao krajem 19. stoljeća u težnji da se u umjetničko stvaralaštvo unesu osobna raspoloženja i dojmovi s obzirom na formu izlaganja i izražavanja.
Novi!!: Gustave Courbet i Impresionizam · Vidi više »
James McNeill Whistler
James Abbot McNeill Whistler (Lowell, Massachusetts, 1834. - London, 17. srpnja 1903.) je bio američki slikar i grafičar.
Novi!!: Gustave Courbet i James McNeill Whistler · Vidi više »
Jean-François Millet
Jean-François Millet (Gruchy, 4. listopada 1814. – Barbizon, 20. siječnja 1875.) bio je francuski slikar i grafičar; uz Gustavea Courbeta i Honoréa Daumiera, glavni predstavnik realizma u francuskom slikarstvu 19. stoljeća.
Novi!!: Gustave Courbet i Jean-François Millet · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Gustave Courbet i Književnost · Vidi više »
Kompozicija (likovna)
T. Géricaulta ''Splav Meduza''. Kompozicija (lat. con.
Novi!!: Gustave Courbet i Kompozicija (likovna) · Vidi više »
Krajolik
Hrvatskom zagorju Sniježnice Dunav kod Iloka Krajolik je zemljopisno područje, koje je po svojim karakterisikama drugačije od ostalih.
Novi!!: Gustave Courbet i Krajolik · Vidi više »
Le Havre
Le Havre je grad u francuskoj pokrajini Gornjoj Normandiji.
Novi!!: Gustave Courbet i Le Havre · Vidi više »
Louvre
Muzej Louvre (francuski: Musée du Louvre) jedan je od najvećih svjetskih muzeja.
Novi!!: Gustave Courbet i Louvre · Vidi više »
Lov
Lovac na jelene u Finskoj Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.
Novi!!: Gustave Courbet i Lov · Vidi više »
Luxembourg
Luxembourg je glavni grad Luksemburga, smješten na jezičcu tla između rijeka Alzette i Petrusse.
Novi!!: Gustave Courbet i Luxembourg · Vidi više »
Marina
Marina Žut na Kornatima Marina je vrsta pristaništa.
Novi!!: Gustave Courbet i Marina · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Gustave Courbet i München · Vidi više »
Mitologija
Mitologija je ukupnost mitova nekog naroda, kulture, civilizacije, religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.
Novi!!: Gustave Courbet i Mitologija · Vidi više »
Mrtva priroda
Vincent van Gogh, ''Suncokreti'' (1888.) Mrtva priroda (francuski: Nature morte; engleski: Still Life, njemački: Stillleben) je likovni motiv, prikaz neživih ili nepokretnih predmeta (cvijeće, uporabni predmeti, lovački pribor i ulov, posuđe) u likovnim umjetnostima.
Novi!!: Gustave Courbet i Mrtva priroda · Vidi više »
Muzej d'Orsay
Muzej d'Orsay (francuski: Musée d'Orsay) je jedan od najvećih muzeja umjetnosti na svijetu.
Novi!!: Gustave Courbet i Muzej d'Orsay · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Gustave Courbet i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Gustave Courbet i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Gustave Courbet i Njemačka · Vidi više »
Normandija
Normandija (francuski: Normandie, normandijski: Normaundie), bivša je država u Europi i povijesna pokrajina u Francuskoj na obali La Mancha.
Novi!!: Gustave Courbet i Normandija · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Gustave Courbet i Pariz · Vidi više »
Paul Cézanne
Paul Cézanne (Aix-en-Provence, 19. siječnja 1839. – Aix-en-Provence, 22. listopada 1906.), francuski slikar čije djelo predstavlja sponu impresionizma s kraja 19.
Novi!!: Gustave Courbet i Paul Cézanne · Vidi više »
Pierre Joseph Proudhon
'''Pierre-Joseph Proudhon''' Pierre-Joseph Proudhon (Besançon, 15. siječnja 1809. – Passy, 19. siječnja 1865.), francuski filozof, ekonomist i sociolog.
Novi!!: Gustave Courbet i Pierre Joseph Proudhon · Vidi više »
Podrijetlo svijeta
Podrijetlo svijeta (fr. L'Origine du monde) je kontroverzno realistično ulje na platnu Gustava Courbeta iz 1866. godine.
Novi!!: Gustave Courbet i Podrijetlo svijeta · Vidi više »
Pogreb u Ornansu
Pogreb u Ornansu je slavno realističko ulje na platnu Gustavea Courbeta iz 1849.
Novi!!: Gustave Courbet i Pogreb u Ornansu · Vidi više »
Portret
Portret je umjetnički prikaz ljudske glave.
Novi!!: Gustave Courbet i Portret · Vidi više »
Prerafaeliti
Edward Burne-Jones, ''Navještenje'', 1857. ili 1861. William Holman Hunt, ''Unajmljeni pastir'' Bratstvo prerafaelita, čiji su se najraniji radovi prepoznavali po tajanstvenim inicijalima PRB, bila je slikarska družba snovana 1848. U Londonu.
Novi!!: Gustave Courbet i Prerafaeliti · Vidi više »
Realizam
* Realizam (književnost) – stil književnosti u XIX. st.
Novi!!: Gustave Courbet i Realizam · Vidi više »
Realizam (likovna umjetnost)
Realizam (latinski za „realan, stvaran”) u likovnoj umjetnosti (pretežito u slikarstvu i grafici) je stilski pravac koji teži postizanju iluzije zbilje, a traje od polovice do kraja 19.
Novi!!: Gustave Courbet i Realizam (likovna umjetnost) · Vidi više »
Rembrandt van Rijn
Rembrandt Harmenszoon van Rijn (Leiden, 15. srpnja 1606. – Amsterdam, 4. listopada 1669.) bio je nizozemski barokni slikar; najsnažnija je i najsvestranija ličnost u nizozemskoj umjetnosti 17. stoljeća.
Novi!!: Gustave Courbet i Rembrandt van Rijn · Vidi više »
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Novi!!: Gustave Courbet i Romantizam · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Gustave Courbet i Slikarstvo · Vidi više »
Stvarna alegorija
Slikarski studio ili Stvarna alegorija sažetih sedam godina umjetnikova života je ulje na platnu Gustavea Courbeta iz 1855. godine kojom je započeo stilski pravac realizma u slikarstvu.
Novi!!: Gustave Courbet i Stvarna alegorija · Vidi više »
Svjetska izložba
Svjetska izložba je naziv manifestacije koja se u obliku sajma ili izložbe održava od sredine 19. stoljeća pa do danas.
Novi!!: Gustave Courbet i Svjetska izložba · Vidi više »
Trilogija
Trilogija je pojam koji označava tri umjetnička djela koja su međusobno povezana po prirodi izraza ili po temi.
Novi!!: Gustave Courbet i Trilogija · Vidi više »
Tucači kamena
Tucači kamena (francuski:Les Casseurs de pierres) je slavna slika Gustavea Courbeta koja ikonografski odražava socijalne ideje; najranije djelo čistog realizma.
Novi!!: Gustave Courbet i Tucači kamena · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Gustave Courbet i Turska · Vidi više »
Umjetnički studio
Slave Raškaj, bivša mrtvačnica, slika iz 1897. Umjetnički studio ili atelijer (fra. atelier − gomila iverica, od kasnolat. astella: iver) je obrtnička radionica umjetnika (slikari, fotografi, modni dizajneri, itd.), u užem smislu atelijer je radionica likovnih umjetnika ili skupina umjetnika koji rade ili uče u istoj radionici i uz nju su vezani stilski ili idejno.
Novi!!: Gustave Courbet i Umjetnički studio · Vidi više »
Victor Hugo
Victor-Marie Hugo (Besançon, 26. veljače 1802. – Pariz, 22. svibnja 1885.), francuski je romanopisac, pjesnik, esejist, dramaturg i aktivist za ljudska prava, te možda najutjecajnija ličnost Francuskog romantizma.
Novi!!: Gustave Courbet i Victor Hugo · Vidi više »
10. lipnja
10.
Novi!!: Gustave Courbet i 10. lipnja · Vidi više »
1819.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1819. · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1831. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1837. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1839. · Vidi više »
1840-ih
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1840-ih · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1844. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1846. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1847. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1848. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1849. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1850. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1851. · Vidi više »
1853.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1853. · Vidi više »
1855.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1855. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1858. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1859. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1861. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1862. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1863. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1865. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1866. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1871. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1872. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1877. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1890. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 19. stoljeće · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Gustave Courbet i 1919. · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Gustave Courbet i 31. prosinca · Vidi više »
7. lipnja
7.
Novi!!: Gustave Courbet i 7. lipnja · Vidi više »
