Brže od pregledniku!
72 odnosi: Šljivovac, Čremušnica, Balvan-revolucija, Blatuša, Borislav Mikelić, Bović, Branko Mamula, Brnjavac, Crevarska Strana, Crvene beretke, Dmitar Obradović, Domovinski rat, Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Dugo Selo Lasinjsko, Gabrijel Rodić, Gojko Nikoliš, Golinja, Goran Babić, Gornja Čemernica, Gornja Trstenica, Habsburška Monarhija, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska stranka prava, ITD Band, Josip Boljkovac, Kirin, Kozarac (Gvozd), Lasinja, Milan Martić, Mile Mrkšić, NK Gvozd Vrginmost, Nogomet, Obrana Topuskog 1991., Oluja, Orden narodnog heroja, Ostrožin, Pavle Jakšić, Petar Snačić, Petrova gora, Pješčanica, Podgorje (Gvozd), Rade Bulat, Republika Srpska Krajina, Sisačko-moslavačka županija, Slavsko Polje, Socijalistička Republika Hrvatska, Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna, Srbi, Srpska demokratska stranka (Hrvatska), ..., Stipan, Topusko, Trepča (Gvozd), Ustavni sud Republike Hrvatske, Vojin Bakić, Vojnić, Vrginmost, 1. travnja, 11. kolovoza, 14. ožujka, 1962., 1963., 1991., 1996., 2. studenoga, 2012., 29. siječnja, 3. lipnja, 3. veljače, 4. ožujka, 4. srpnja, 9. siječnja. Proširite indeks (22 više) »
Šljivovac
Šljivovac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Gvozd i Šljivovac · Vidi više »
Čremušnica
Čremušnica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Gvozd i Čremušnica · Vidi više »
Balvan-revolucija
Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.
Novi!!: Gvozd i Balvan-revolucija · Vidi više »
Blatuša
Blatuša je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Gvozd i Blatuša · Vidi više »
Borislav Mikelić
Borislav Mikelić (Dobrljin, 13. rujna 1939. – Beograd, 12. svibnja 2018.), bivši hrvatski i srbijanski gospodarstvenik i bivši predsjednik Vlade Republike Srpske Krajine.
Novi!!: Gvozd i Borislav Mikelić · Vidi više »
Bović
Bović je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Gvozd i Bović · Vidi više »
Branko Mamula
Ulaz u bivšu "Mamulinu vilu" u Opatiji 1991. godine, na kojem piše ''Mamula is gone''. Branko Mamula (Slavsko Polje, kod Vrginmosta, 30. svibnja 1921. – Tivat, 19. listopada 2021.), admiral flote,August Kovačec, gl.
Novi!!: Gvozd i Branko Mamula · Vidi više »
Brnjavac
Brnjavac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Gvozd i Brnjavac · Vidi više »
Crevarska Strana
Crevarska Strana je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Gvozd i Crevarska Strana · Vidi više »
Crvene beretke
Oznaka Jedinice za specijalne operacije Crvene beretke su bili posebna postrojba Službe državne bezbednosti (od 1992. godine "Resor državne bezbednosti") Republike Srbije.
Novi!!: Gvozd i Crvene beretke · Vidi više »
Dmitar Obradović
Dmitar Obradović (Čemernica, 1947. – Topusko, 4. lipnja 1992.), predsjednik skupštine općine Vrginmost iz vremena Domovinskog rata.
Novi!!: Gvozd i Dmitar Obradović · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Gvozd i Domovinski rat · Vidi više »
Drugi svjetski rat u Jugoslaviji
Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15. svibnja 1945., uz naknadne sporadične okršaje jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima četničkih i ustaških jedinica.
Novi!!: Gvozd i Drugi svjetski rat u Jugoslaviji · Vidi više »
Dugo Selo Lasinjsko
Dugo Selo Lasinjsko je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Gvozd i Dugo Selo Lasinjsko · Vidi više »
Gabrijel Rodić
Gabrijel barun Rodić (njemački: Gabriel Joseph Freiherr von Rodich) (Gvozd, 13. prosinca 1812. – Beč, 21. svibnja 1890.), hrvatski plemić, vojskovođa i visoki državni dužnosnik u Habsburškoj Monarhiji.
Novi!!: Gvozd i Gabrijel Rodić · Vidi više »
Gojko Nikoliš
Gojko Nikoliš (Sjeničak, 11. kolovoza 1911. – Le Mans, 11. srpnja 1995.), liječnik, pisac, sudionik NOR-a, narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Gvozd i Gojko Nikoliš · Vidi više »
Golinja
Golinja je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Gvozd i Golinja · Vidi više »
Goran Babić
Goran Babić (Vis, 18. listopada 1944.) književnik i polemičarKrležijana,.
Novi!!: Gvozd i Goran Babić · Vidi više »
Gornja Čemernica
Gornja Čemernica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Gvozd i Gornja Čemernica · Vidi više »
Gornja Trstenica
Gornja Trstenica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Gvozd i Gornja Trstenica · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Gvozd i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Gvozd i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Gvozd i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska stranka prava
Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Gvozd i Hrvatska stranka prava · Vidi više »
ITD Band
ITD Band je hrvatski pop rock sastav iz Zagreba.
Novi!!: Gvozd i ITD Band · Vidi više »
Josip Boljkovac
Josip Boljkovac (Vukova Gorica, 12. studenoga 1920. – Karlovac, 10. studenoga 2014.), Podnositelj ustavne tužbe, hrvatski državljanin s prebivalištem u K., rođen 1920.
Novi!!: Gvozd i Josip Boljkovac · Vidi više »
Kirin
Kirin je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Gvozd i Kirin · Vidi više »
Kozarac (Gvozd)
Kozarac, naselje u Općini Gvozd Sisačko-moslavačke županije (Republika Hrvatska).
Novi!!: Gvozd i Kozarac (Gvozd) · Vidi više »
Lasinja
Katolička župna crkva u Lasinji. Alojzija Stepinca pokraj župne crkve. Pročelje crkve. Lasinja je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Gvozd i Lasinja · Vidi više »
Milan Martić
website.
Novi!!: Gvozd i Milan Martić · Vidi više »
Mile Mrkšić
Mile Mrkšić 2009., ICTY Mile Mrkšić (Gvozd, 20. srpnja 1947. – Lisabon, Portugal, 16. kolovoza 2015.), bivši srpski zapovjednik JNA, vojni vođa pobunjenih Srba u Hrvatskoj te general i čelnik Republike Srpske Krajine, osuđeni ratni zločinac.
Novi!!: Gvozd i Mile Mrkšić · Vidi više »
NK Gvozd Vrginmost
NK Gvozd je nogometni klub iz Vrginmosta.
Novi!!: Gvozd i NK Gvozd Vrginmost · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Gvozd i Nogomet · Vidi više »
Obrana Topuskog 1991.
Obrana Topuskog je skup borbenih aktivnosti koje su poduzele hrvatske snage početkom Domovinskog rata radi obrane grada Topuskoga.
Novi!!: Gvozd i Obrana Topuskog 1991. · Vidi više »
Oluja
Kaliforniji. Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. moru. Oluja, općenito, je olujno nevrijeme ili nevrijeme s olujnim vjetrom.
Novi!!: Gvozd i Oluja · Vidi više »
Orden narodnog heroja
Orden narodnog heroja jugoslavensko je odlikovanje za hrabrost, drugo najviše vojno odlikovanje u socijalističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: Gvozd i Orden narodnog heroja · Vidi više »
Ostrožin
Ostrožin je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Gvozd i Ostrožin · Vidi više »
Pavle Jakšić
Pavle Jakšić (Blatuša, kod Vrginmosta, 2. prosinca 1913. — Beograd, 4. veljače 2005.) bio je sudionik Drugog svjetskog rata, političar SR Srbije, general-pukovnik JNA, jedan od osnivača Instituta za fiziku i narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Gvozd i Pavle Jakšić · Vidi više »
Petar Snačić
Hrvatska 1102. g. Petar Snačić (Svačić), hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine.
Novi!!: Gvozd i Petar Snačić · Vidi više »
Petrova gora
Petrova gora se nalazi u Karlovačkoj županiji, Republika Hrvatska.
Novi!!: Gvozd i Petrova gora · Vidi više »
Pješčanica
Pješčanica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Gvozd i Pješčanica · Vidi više »
Podgorje (Gvozd)
Podgorje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Gvozd i Podgorje (Gvozd) · Vidi više »
Rade Bulat
Rade Bulat Rade Bulat (Vrginmost, 28. kolovoza 1920. – Zagreb, 25. siječnja 2013.), komunist, partizan, narodni heroj.
Novi!!: Gvozd i Rade Bulat · Vidi više »
Republika Srpska Krajina
Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.
Novi!!: Gvozd i Republika Srpska Krajina · Vidi više »
Sisačko-moslavačka županija
Sisačko-moslavačka županija je županija u središnjoj Hrvatskoj sa sjedištem u Sisku.
Novi!!: Gvozd i Sisačko-moslavačka županija · Vidi više »
Slavsko Polje
Slavsko Polje je naselje u Općini Gvozd, u Sisačko-moslavačkoj županiji (Republika Hrvatska).
Novi!!: Gvozd i Slavsko Polje · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Gvozd i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna
Spomenik na Petrovoj gori Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna je monumentalni spomenik podignut na Petrovcu, najvišem vrhu Petrove gore.
Novi!!: Gvozd i Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Gvozd i Srbi · Vidi više »
Srpska demokratska stranka (Hrvatska)
Srpska demokratska stranka (SDS), bivša nacionalistička separatistička politička stranka hrvatskih Srba koja je 1990-ih djelovala na hrvatskom ozemlju.
Novi!!: Gvozd i Srpska demokratska stranka (Hrvatska) · Vidi više »
Stipan
Stipan je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Gvozd i Stipan · Vidi više »
Topusko
Topusko je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Gvozd i Topusko · Vidi više »
Trepča (Gvozd)
Trepča je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gvozd, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Gvozd i Trepča (Gvozd) · Vidi više »
Ustavni sud Republike Hrvatske
Ustavni sud Republike Hrvatske je institucija koja je ustanovljena Ustavom Republike Hrvatske, a koja jamči njegovo poštovanje i primjenu.
Novi!!: Gvozd i Ustavni sud Republike Hrvatske · Vidi više »
Vojin Bakić
Ivana Gorana Kovačića (1946) park Borik u Bjelovaru Vojin Bakić (Bjelovar, 5. lipnja 1915. - Zagreb, 18. prosinca 1992.), hrvatski kipar srpskog podrijetla.
Novi!!: Gvozd i Vojin Bakić · Vidi više »
Vojnić
Vojnić je općina u Hrvatskoj u Karlovačkoj županiji, 4.764 st.
Novi!!: Gvozd i Vojnić · Vidi više »
Vrginmost
VrginmostVatroslav Rožić, Mjesne vlastite imenice za čeljad i pridjevi od mjesnih imenica u hrvatskom jeziku. // Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Gvozd i Vrginmost · Vidi više »
1. travnja
1.
Novi!!: Gvozd i 1. travnja · Vidi više »
11. kolovoza
11.
Novi!!: Gvozd i 11. kolovoza · Vidi više »
14. ožujka
14.
Novi!!: Gvozd i 14. ožujka · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Gvozd i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Gvozd i 1963. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Gvozd i 1991. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Gvozd i 1996. · Vidi više »
2. studenoga
2.
Novi!!: Gvozd i 2. studenoga · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Gvozd i 2012. · Vidi više »
29. siječnja
29.
Novi!!: Gvozd i 29. siječnja · Vidi više »
3. lipnja
3.
Novi!!: Gvozd i 3. lipnja · Vidi više »
3. veljače
3.
Novi!!: Gvozd i 3. veljače · Vidi više »
4. ožujka
4.
Novi!!: Gvozd i 4. ožujka · Vidi više »
4. srpnja
4.
Novi!!: Gvozd i 4. srpnja · Vidi više »
9. siječnja
9.
Novi!!: Gvozd i 9. siječnja · Vidi više »
