Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Habsburg

Indeks Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

177 odnosi: Albert I., kralj Njemačke, Albert II. Habsburgovac, Albert II. Mudri, Albert III. Habsburški, Albert IV.,austrijski vojvoda, Albert VI. Habsburški, Albert VII. Habsburški, Ana Jagelović, Antanta, Austrija, Austrijski nasljedni rat, Austrijsko Carstvo, Austro-Ugarska, Šleska, Španjolska, Štajerska (austrijska savezna zemlja), Švicarci, Švicarska, Žigmund Luksemburški, Češka, Beč, Budimpešta, Burgundija, Car, Dalmacija, Dinastija, Elizabeta Luksemburška, Ernst Željezni, Europa, Ferdinand I. Austrijski, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Ferdinand II. Aragonski, Ferdinand II. Tirolski, Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva, Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva, Ferdinand IV., hrvatsko-ugarski kralj, Ferdinand Karlo Tirolski, Ferdinand Zvonimir Habsburško-Lorenski, Filip I. Lijepi, Filip II., španjolski kralj, Filip III., španjolski kralj, Filip IV., španjolski kralj, Franačka, Franjo Ferdinand, Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, Franjo Josip I., Franjo Karlo Austrijski, Fridrik III. Lijepi, Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva, ..., Fridrik IV. Tirolski, Furlanija, Galicija (srednja Europa), Gorica, Gornja Lužica, Gradišče, Habsburško-Lotaringovci, Hrvatska, Hrvatski vladari, Hrvatsko-ugarska nagodba, Incest, Istra, Iure uxoris, Ivan Pavao II., Ivana I. Kastilijska, Izabela I. Kastiljska, Jeruzalemsko Kraljevstvo, Josip I., car Svetog Rimskog Carstva, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Juraj Habsburško-Lorenski, Karl von Habsburg-Lothringen, Karlo I. Austrijski, Karlo II. Štajerski, Karlo II., španjolski kralj, Karlo Ludovik Austrijski, nadvojvoda, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva, Knez, Koruška (austrijska savezna zemlja), Krakov, Kralj, Kraljevina Bohemija, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Kraljevina Ugarska, Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.), Kranjska, Kruna sv. Stjepana, Ladislav V. Posmrtni, Leopold I. Habsburški, Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva, Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva, Leopold III. Pravedni, Leopold IV. Debeli, Leopold V. Tirolski, Lodomerija, Lorena, Lotarinška dinastija, Lužica, Lublin, Ludovik II. Jagelović, Mađarska, Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva, Maksimilijan I., meksički car, Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva, Marija Lujza, vojvotkinja od Parme, Marija Terezija Austrijska, Markgrof, Matija, car Svetog Rimskog Carstva, Mletačka Republika, Moravska, Nadvojvoda, Napoleon Bonaparte, Nijemci, Njemačka, Oświęcim, Osmansko Carstvo, Oton Franjo Austrijski, Oton IV. Veseli, Otto von Habsburg, Požunski mir, Požunski mir 1805., Pragmatička sankcija, Prosvijećeni apsolutizam, Prosvjetiteljstvo, Prvi svjetski rat, Prvo Francusko Carstvo, Rat za španjolsku baštinu, Riječka krpica, Rimsko-njemački car, Rudolf I. Češki, Rudolf I., njemački kralj, Rudolf II. Habsburški, Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva, Rudolf IV. Osnivač, Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske, Salzburg, Sandomierz, Siegmund Tirolski, Sigismund Franjo Tirolski, Slavonija, Slovenija, Stogodišnji hrvatsko-turski rat, Sveto Rimsko Carstvo, Tirol, Transilvanija, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Veliko Vojvodstvo Toskana, Vilim Ambiciozni, Vladislav I. Jagelović, Vladislav II. Jagelović, Vojvoda, Zrinsko-frankopanska urota, 11. stoljeće, 12. stoljeće, 1273., 1278., 1282., 1291., 1298., 13. stoljeće, 1308., 1382., 1438., 1453., 15. stoljeće, 1516., 1527., 1556., 1700., 1740., 1745., 1780., 1804., 1806., 1918., 20. stoljeće, 29. studenoga. Proširite indeks (127 više) »

Albert I., kralj Njemačke

Albert I. (njem. Albrecht I.) (?, o. 1255. – Brugg, Švicarska, 1. svibnja 1308.), njemački kralj (1298. – 1308.) i austrijski i štajerski vojvoda iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Habsburg i Albert I., kralj Njemačke · Vidi više »

Albert II. Habsburgovac

Albert II. Habsburgovac (anonimna slika iz 16. stoljeća) Albert II.

Novi!!: Habsburg i Albert II. Habsburgovac · Vidi više »

Albert II. Mudri

Albert II.

Novi!!: Habsburg i Albert II. Mudri · Vidi više »

Albert III. Habsburški

Albert III. (Beč, između 18. studenog 1349. i 16. ožujka 1350. ili 9. rujna 1349. ili 1350. – Laxenburg, 28. ili 29. kolovoza 1395.) zvan Albert s pletenicom bio je kao Albert VII.

Novi!!: Habsburg i Albert III. Habsburški · Vidi više »

Albert IV.,austrijski vojvoda

Albert IV.

Novi!!: Habsburg i Albert IV.,austrijski vojvoda · Vidi više »

Albert VI. Habsburški

Albert VI.

Novi!!: Habsburg i Albert VI. Habsburški · Vidi više »

Albert VII. Habsburški

Albert VII.

Novi!!: Habsburg i Albert VII. Habsburški · Vidi više »

Ana Jagelović

Ana Jagelović Ana Jagelović (Budim, 23. srpnja 1503. – Prag, 27. siječnja 1547.), hrvatsko-ugarska i češka kraljica, kćer hrvatsko-ugarskog i češkog kralja Vladislava II. (1490. – 1516.) i njegove treće supruge Ane Foix-Candale.

Novi!!: Habsburg i Ana Jagelović · Vidi više »

Antanta

Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.

Novi!!: Habsburg i Antanta · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Habsburg i Austrija · Vidi više »

Austrijski nasljedni rat

Marija Terezija, kraljica Ugarske, Češke i Hrvatske, nadvojvotkinja Austrije. Fridrik II., kralj Pruske. Austrijski nasljedni rat trajao je od 1740. do 1748. godine.

Novi!!: Habsburg i Austrijski nasljedni rat · Vidi više »

Austrijsko Carstvo

Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.

Novi!!: Habsburg i Austrijsko Carstvo · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Habsburg i Austro-Ugarska · Vidi više »

Šleska

Šlezija Šleska ili Šlezija (poljski: Śląsk, njemački Schlesien, češki: Slezsko, šleski: Ślůnsk) povijesna je regija u Srednjoj Europi koja se danas većim dijelom nalazi u Poljskoj, a manjim dijelom u Češkoj Republici i Njemačkoj.

Novi!!: Habsburg i Šleska · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Habsburg i Španjolska · Vidi više »

Štajerska (austrijska savezna zemlja)

Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.

Novi!!: Habsburg i Štajerska (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »

Švicarci

Švicarac (Švicarci) je ime za građane srednjoeuropske države Švicarske.

Novi!!: Habsburg i Švicarci · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Habsburg i Švicarska · Vidi više »

Žigmund Luksemburški

Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.

Novi!!: Habsburg i Žigmund Luksemburški · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Habsburg i Češka · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Habsburg i Beč · Vidi više »

Budimpešta

Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.

Novi!!: Habsburg i Budimpešta · Vidi više »

Burgundija

* Povijesne regije.

Novi!!: Habsburg i Burgundija · Vidi više »

Car

Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.

Novi!!: Habsburg i Car · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Habsburg i Dalmacija · Vidi više »

Dinastija

Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.

Novi!!: Habsburg i Dinastija · Vidi više »

Elizabeta Luksemburška

Kip Elizabete Luksemburške u Innsbrucku Elizabeta Luksemburška (1409. – 1442.) bila je kraljica Njemačke, Mađarske, Ugarske, Hrvatske i Bohemije i vojvotkinja Austrije, a nakon smrti supruga Alberta II. Habsburškog nekoliko mjeseci je vladala hrvatsko-ugarskim kraljevstvom kao kraljica do izbora novog kralja dok je u Austriji njena vlast bila prihvaćena bez ikakvog ograničenja.

Novi!!: Habsburg i Elizabeta Luksemburška · Vidi više »

Ernst Željezni

Ernst I. zvani Željezni (Bruck an der Mur, oko 1377 – Bruck an der Mur, 10. lipnja 1424.) bio je austrijski vojvoda iz dinastije Habsburg te vojvoda Štajerske, Koruške i Kranjske.

Novi!!: Habsburg i Ernst Željezni · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Habsburg i Europa · Vidi više »

Ferdinand I. Austrijski

Ferdinand I., punim imenom Ferdinand Karl Leopold Joseph Franz Marcelin (Beč, 19. travnja 1793. – Prag, 29. lipnja 1875.), austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj pod titulom Ferdinand V.

Novi!!: Habsburg i Ferdinand I. Austrijski · Vidi više »

Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva

Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Habsburg i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Ferdinand II. Aragonski

Ferdinand Katolički Ferdinand II.

Novi!!: Habsburg i Ferdinand II. Aragonski · Vidi više »

Ferdinand II. Tirolski

Ferdinand II.

Novi!!: Habsburg i Ferdinand II. Tirolski · Vidi više »

Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva

Ferdinand II. (Graz, 9. srpnja 1578. – Beč, 15. veljače 1637.), rimsko-njemački car (1619. – 1637.), ugarsko-hrvatski i češki kralj (1618. – 1637.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Habsburg i Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva

Ferdinand III. Ferdinand III. (Graz, 13. srpnja 1608. – Beč, 2. travnja 1657.), rimsko-njemački car (1637. – 1657.), ugarsko-hrvatski (1625. – 1647., no u Hrvatskoj do 1657.) i češki kralj (1627. – 1646.). Bio je kao Ferdinand IV. i austrijski nadvojvoda.

Novi!!: Habsburg i Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Ferdinand IV., hrvatsko-ugarski kralj

Ferdinand IV. (* Beč, 8. rujna 1633.; † Beč, 9. srpnja 1654.), rođen kao Ferdinand Franjo, iz dinastije Habsburg bio je od 1653.

Novi!!: Habsburg i Ferdinand IV., hrvatsko-ugarski kralj · Vidi više »

Ferdinand Karlo Tirolski

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i Ferdinand Karlo Tirolski · Vidi više »

Ferdinand Zvonimir Habsburško-Lorenski

Ferdinand Zvonimir Nadvojvoda Ferdinand Zvonimir Austrijski, carski princ Austrije, kraljevski princ Ugarske, Hrvatske i Češke (osobnog imena Ferdinand Zvonimir Maria Balthus Keith Michael Otto Antal Bahnam Leonhard Habsburg-Lothringen) (Salzburg, 21. lipnja 1997.), u Austriji i Mađarskoj poznat po zakonu samo kao Ferdinand Zvonimir Habsburg-Lothringen, najstariji je sin nadvojvode Karla Habsburško-Lorenskoga, sadašnjega čelnika kuće Habsburga.

Novi!!: Habsburg i Ferdinand Zvonimir Habsburško-Lorenski · Vidi više »

Filip I. Lijepi

Filip Lijepi Filip I. Lijepi ili Kastiljski (španj. Felipe I de Castilla) (Bruges, Flandrija, 22. srpnja 1478. – Burgos, Španjolska, 25. rujna 1506.), austrijski nadvojvoda i burgundski vojvoda, sin cara Maksimilijana I. Habsburga.

Novi!!: Habsburg i Filip I. Lijepi · Vidi više »

Filip II., španjolski kralj

Filip II. (španjolski Felipe II), (Valladolid, 21. svibnja 1527. – El Escorial kod Madrida, 13. rujna 1598.), španjolski kralj (1556. – 1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554. – 1598.), kralj Engleske (suvladar s Marijom I.) (1554. – 1558.), gospodar Nizozemske (od 1555.), kralj Portugala (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj Čilea (1554. – 1556.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Habsburg i Filip II., španjolski kralj · Vidi više »

Filip III., španjolski kralj

'''Filip III.''' Filip III.

Novi!!: Habsburg i Filip III., španjolski kralj · Vidi više »

Filip IV., španjolski kralj

Diega Velázquea)''' Filip IV.

Novi!!: Habsburg i Filip IV., španjolski kralj · Vidi više »

Franačka

Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.

Novi!!: Habsburg i Franačka · Vidi više »

Franjo Ferdinand

Nadvojvoda Franjo Ferdinand Austrijsko-Estenski (Graz, 18. prosinca 1863. – Sarajevo, 28. lipnja 1914.) bio je austrijski nadvojvoda iz vladarske kuće Habsburg-Lothringen i prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije od 1896. godine.

Novi!!: Habsburg i Franjo Ferdinand · Vidi više »

Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva

'''Franjo I. Stjepan''' Franjo I. Stjepan Lotarinški (Nancy, 8. prosinca 1708. – Innsbruck, 18. kolovoza 1765.), car Svetog Rimskog Carstva Lotaringija je bila mala vojvodina na sjeveroistoku Francuske.

Novi!!: Habsburg i Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva

Franjo II. – rođen kao Franz Joseph Karl, pohrvaćeno: Franjo Josip Karlo (Firenca, 12. veljače 1768. – Beč, 2. ožujka 1835.) – bio je posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806. godine kada je ukinuto nakon Napoleonove invazije.

Novi!!: Habsburg i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Franjo Josip I.

Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.

Novi!!: Habsburg i Franjo Josip I. · Vidi više »

Franjo Karlo Austrijski

Nadvojvoda Franjo Karlo Josip Austrijski (17. prosinca 1802. – 8. ožujka 1878.) bio je otac dvojice careva (Franje Josipa Austrijskoga i Maksimilijana Meksičkoga), djed nadvojvode Franje Ferdinanda čiji je ubojstvo označilo početak Prvoga svjetskog rata, te pradjed posljednjega habsburškog cara, Karla.

Novi!!: Habsburg i Franjo Karlo Austrijski · Vidi više »

Fridrik III. Lijepi

Fridrik III.

Novi!!: Habsburg i Fridrik III. Lijepi · Vidi više »

Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva

Fridrik III. (Innsbruck, 21. rujna 1415. – Linz, 19. kolovoza 1493.), car Svetog Rimskog Carstva (1452. – 1493.), austrijski nadvojvoda (kao Fridrik V., 1424. – 1493.) i kralj Njemačke (kao Fridrik IV., 1440. – 1493.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Habsburg i Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Fridrik IV. Tirolski

Fridrik IV. s praznim džepovima (1382. – Innsbruck, 24. lipnja 1439.) bio je sin vojvode Leopolda III. i Virdis Visconti kćeri milanskog vojvode.

Novi!!: Habsburg i Fridrik IV. Tirolski · Vidi više »

Furlanija

Zastava Furlanije '''†''' Područje na kojem se prije govorio furlanski (tijekom 1890-ih) Furlanija, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 22.

Novi!!: Habsburg i Furlanija · Vidi više »

Galicija (srednja Europa)

Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.

Novi!!: Habsburg i Galicija (srednja Europa) · Vidi više »

Gorica

Zemljopis Hrvatska.

Novi!!: Habsburg i Gorica · Vidi više »

Gornja Lužica

Gornja Lužica (njem. Oberlausitz, gornjolužičkosrpski Hornja Łužica, donjolužičkosrpski Górna Łužyca, češ. Horní Lužice, polj. Łużyce Górne ili Milsko), regija čiji najveći dio pripada Saskoj, maleni istočni dio pripada Poljskoj, sjeverni dio Brandenburgu.

Novi!!: Habsburg i Gornja Lužica · Vidi više »

Gradišče

Naselja u Sloveniji.

Novi!!: Habsburg i Gradišče · Vidi više »

Habsburško-Lotaringovci

Habsburško-Lotaringovci (njem. Habsburg-Lothringen), naziv austrijske vladarske dinastije koja je nastala 1736. godine vjenčanjem posljednje baštinice dinastije Habsburg, kraljice Marije Terezije i francuskog vojvode Franje Stjepana iz Lotarinške dinastije.

Novi!!: Habsburg i Habsburško-Lotaringovci · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Habsburg i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski vladari

Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.

Novi!!: Habsburg i Hrvatski vladari · Vidi više »

Hrvatsko-ugarska nagodba

Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.

Novi!!: Habsburg i Hrvatsko-ugarska nagodba · Vidi više »

Incest

Incest ili rodoskvrnuće je spolni odnos između osoba u bliskom krvnom srodstvu.

Novi!!: Habsburg i Incest · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Novi!!: Habsburg i Istra · Vidi više »

Iure uxoris

Iure uxoris, također kao jure uxoris (prema latinskom izrazu u značenju "po pravu supruge"), latinski pravni termin koji označava pravo muškarca da upravlja teritorijem i nosi plemićki naslov koji je naslijedila njegova žena po osobnom pravu nasljeđivanja (sui iuris).

Novi!!: Habsburg i Iure uxoris · Vidi više »

Ivan Pavao II.

Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.

Novi!!: Habsburg i Ivan Pavao II. · Vidi više »

Ivana I. Kastilijska

Juana I. Kastilijska Ivana I. Kastilijska (španj. Juana I de Castilla) (Toledo, 6. studenog 1479. – Tordesillas, 12. travnja 1555.), kastiljska kraljica.

Novi!!: Habsburg i Ivana I. Kastilijska · Vidi više »

Izabela I. Kastiljska

Izabelin portret Izabela I. Kastiljska (špa. Isabel I de Castilla) ili Izabela Katolička (Madrigal de las Altas Torres, 22. travnja 1451. – Medini del Campo, 26. studenoga 1504.), bila je kraljica Kastilije i Leona.

Novi!!: Habsburg i Izabela I. Kastiljska · Vidi više »

Jeruzalemsko Kraljevstvo

Jeruzalemsko Kraljevstvo (lat. Regnum Hierosolimitanum, starofr. Roiaume de Jherusalem), bilo je kršćansko kraljevstvo uspostavljeno na području Levanta 1099. godine nakon Prvog križarskog rata.

Novi!!: Habsburg i Jeruzalemsko Kraljevstvo · Vidi više »

Josip I., car Svetog Rimskog Carstva

Josip I. (Beč, 26. srpnja, 1678. – Beč, 17. travnja 1711.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski, češki kralj i nadvojvoda Austrije iz dinastije Habsburg, bio je sin cara Leopolda i njegove treće žene Eleonore von Pfalz-Neuburg.

Novi!!: Habsburg i Josip I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Josip II., car Svetog Rimskog Carstva

Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.

Novi!!: Habsburg i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Juraj Habsburško-Lorenski

Juraj Habsburško-Lorenski (puno ime Pavao Juraj Marija Josip Dominik, njem. Paul Georg Maria Joseph Dominikus; Starnberg, 16. prosinca 1964.), drugi sin te sedmo i najmlađe dijete Otona Habsburškog i princeze Regine Sasko-Meiningenske.

Novi!!: Habsburg i Juraj Habsburško-Lorenski · Vidi više »

Karl von Habsburg-Lothringen

Karlo Habsburški, točnije Karlo Habsburško-Lotarinški (njem. Karl von Habsburg-Lothringen, mađ. Habsburg Károly; puno ime Karl Thomas Robert Maria Franziskus Georg Bahnam; Starnberg, Bavarska, 11. siječnja 1961.), također znan kao nadvojvoda Karlo Austrijski, austrijski je političar, trenutačna glava obitelji Habsburg i veliki meštar Reda zlatnog runa i Reda svetog Jurja.

Novi!!: Habsburg i Karl von Habsburg-Lothringen · Vidi više »

Karlo I. Austrijski

Karlo IV. (hrv. Karlo Franjo Josip Ludovik Hubert Juraj Oton Marija Habsburško-Lotarinški, njem. Karl Franz Joseph Ludwig Hubert Georg Otto Maria von Habsburg-Lothringen, engl. Charles Francis Joseph Louis Hubert George Otto Mary of Habsburg-Lorraine, mađ. IV. Károly ili Habsburg-Lotaringiai Károly Ferenc József Lajos Hubert György Mária, tal. Carlo Francesco Ludovico Giorgio Ottone Maria d'Asburgo Lorena, polj. Karol Franciszek Józef Ludwik Hubert Jerzy Otto Maria Habsbursko-Lotaryński, ukr. Карл І Франц Йосиф; Persenbeug, 17. kolovoza 1887. - Funchal, Madeira, 1. travnja 1922.), posljednji austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj (kao Karlo IV.). Vladao je od 1916. do 1918. U Katoličkoj Crkvi štuje se kao blaženi Karlo s pridjevom zemalja (austrijski, ugarski, hrvatski, češki).

Novi!!: Habsburg i Karlo I. Austrijski · Vidi više »

Karlo II. Štajerski

Karlo II.

Novi!!: Habsburg i Karlo II. Štajerski · Vidi više »

Karlo II., španjolski kralj

Karlo II. (Madrid, 6. studenog 1661. – Madrid, 1. studenog 1700.), španjolski kralj, kralj Napulja i Sicilije, te španjolskog prekomorskog carstva.

Novi!!: Habsburg i Karlo II., španjolski kralj · Vidi više »

Karlo Ludovik Austrijski, nadvojvoda

Nadvojvoda Karlo Ludovik Josip Marija Austrijski (30. srpnja 1833. – 19. svibnja 1896.) bio je mlađi brat cara Franje Josipa, i otac nadvojvode Franje Ferdinanda čije je ubojstvo označilo početak Prvoga svjetskog rata, te djed posljednjega cara, Karla I.

Novi!!: Habsburg i Karlo Ludovik Austrijski, nadvojvoda · Vidi više »

Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva

Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I. (1516. – 1556.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Habsburg i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva

Karlo VI. (Beč, 1. listopada 1685. – Beč, 20. listopada 1740.), rimsko-njemački car (1711. – 1740.), ugarsko-hrvatski (Karlo III.) i češki kralj (Karlo II.). Zadnji je muški potomak iz dinastije Habsburg, zbog čega je Pragmatičnom sankcijom nastojao osigurati prijestolje kćeri Mariji Tereziji.

Novi!!: Habsburg i Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Knez

Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.

Novi!!: Habsburg i Knez · Vidi više »

Koruška (austrijska savezna zemlja)

Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.

Novi!!: Habsburg i Koruška (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »

Krakov

Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.

Novi!!: Habsburg i Krakov · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: Habsburg i Kralj · Vidi više »

Kraljevina Bohemija

Kraljevina Bohemija (1618) Grb Kraljevine Bohemije Kraljevina Bohemija bila je kraljevina (od 1310. u sastavu Svetog Rimskog Carstva i kasnije Austro-Ugarske) na području današnje Češke i povijesne pokrajine Bohemije.

Novi!!: Habsburg i Kraljevina Bohemija · Vidi više »

Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima

Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.

Novi!!: Habsburg i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Novi!!: Habsburg i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)

Kovanica od 40 lira s prikazom ''Regno d'Italia'' (1812.) Kraljevstvo Italija (talijanski Regno d'Italia, također i Regno Italico; 17. svibnja 1805. – 11. travnja 1814.) država na sjeveru Apeninskog poluotoka koju je osnovao Napoleon.

Novi!!: Habsburg i Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.) · Vidi više »

Kranjska

Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.

Novi!!: Habsburg i Kranjska · Vidi više »

Kruna sv. Stjepana

Kruna sv. Stjepana Kruna sv.

Novi!!: Habsburg i Kruna sv. Stjepana · Vidi više »

Ladislav V. Posmrtni

Ladislav V. Posmrtni, hrvatsko-ugarski i češki kralj Ladislav V. Posmrtni (Komarno, 22. veljače 1440. – Prag, 23. studenog 1457.; mađarski: László Postumus, češki: Ladislav Pohrobek) još kao dječak postao je ugarsko-hrvatskim i češkim kraljem.

Novi!!: Habsburg i Ladislav V. Posmrtni · Vidi više »

Leopold I. Habsburški

Leopold I. (Beč, 4. kolovoza 1290. – Strasbourg, 28. veljače 1326.) zvan Slavovrjedni ili Mač Habsburga bio je vojvoda Austrije i Štajerske.

Novi!!: Habsburg i Leopold I. Habsburški · Vidi više »

Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva

Leopold I. (Beč, 9. lipnja 1640. – Beč, 5. svibnja 1705.), bio je rimsko-njemački car (1657. ili 1658. – 1705.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705.), češki kralj (1658. – 1705.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Habsburg i Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva

Leopold II., punim imenom Peter Leopold Joseph Anton Joachim Pius Gotthard (Beč, 5. svibnja 1747. – Beč, 1. ožujka 1792.), treći sin Marije Terezije i cara Franje Stjepana Lotarinškog, veliki vojvoda Toskane (1765. - 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1790. – 1792.) iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Habsburg i Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Leopold III. Pravedni

Leopold III.

Novi!!: Habsburg i Leopold III. Pravedni · Vidi više »

Leopold IV. Debeli

Leopold IV.

Novi!!: Habsburg i Leopold IV. Debeli · Vidi više »

Leopold V. Tirolski

Nadvojvoda Leopold V. Tirolski (Graz, 9. listopada 1586. – Schwaz, 13. rujna 1632.) bio je sin nadvojvode Karla II.

Novi!!: Habsburg i Leopold V. Tirolski · Vidi više »

Lodomerija

Lodomerija je latinski naziv za područje u današnjoj Ukrajini, sjeveroistočno od Galicije.

Novi!!: Habsburg i Lodomerija · Vidi više »

Lorena

Lorena, Lotargija ili Lotaringija (izvorno Lorraine izgovor IPA:; lokalni francuski naziv:Louréne) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija.

Novi!!: Habsburg i Lorena · Vidi više »

Lotarinška dinastija

Lotarinška dinastija (fr. Maison de Lorraine; njem. Haus Lothringen), europska vladarska dinastija; potječe od francuske velikaške obitelji koja je vladala Gornjom Lorenom (Lotaringija) u razdoblju 1473.

Novi!!: Habsburg i Lotarinška dinastija · Vidi više »

Lužica

Lužica (gornjolužičkosrpski: Łužica, donjolužičkosrpski: Łužyca, njemački: Lausitz, poljski: Łużyce, češki: Lužice) povijesna je regija u središnjoj Europi.

Novi!!: Habsburg i Lužica · Vidi više »

Lublin

Lublin (ukrajinski: Люблін, Liublin, jidiš: לובלין Lublin) je grad i središte Lublinskog vojvodstva u Poljskoj.

Novi!!: Habsburg i Lublin · Vidi više »

Ludovik II. Jagelović

Ludovik II.

Novi!!: Habsburg i Ludovik II. Jagelović · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Habsburg i Mađarska · Vidi više »

Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva

Maksimilijan I. (Bečko Novo Mjesto, 22. ožujka 1459. – Wels, 12. siječnja 1519.), njemački kralj i rimsko-njemački car iz dinastije Habsburg, sin Fridrika III. (IV.). Svojim ženidbama i vještom dinastičkom politikom uzdigao je Habsburgovce u najmoćniju europsku vladarsku kuću.

Novi!!: Habsburg i Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Maksimilijan I., meksički car

Maksimilijan kao mladi austrijski nadvojvoda, Ferdinand Maximilian Joseph von Österreich Maksimilijan I., meksički car (6. srpnja 1832. – 19. lipnja 1867.), punog imena Ferdinand Maksimilijan Josip Marija Austrijski bio je član dinastije Habsburg-Lothringen kojeg su meksički monarhisti uz potporu francuskog cara Napoleona III. proglasili carem Meksika 10. travnja 1864. godine.

Novi!!: Habsburg i Maksimilijan I., meksički car · Vidi više »

Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva

Maksimilijan II. (Beč, 31. srpnja 1527. – Regensburg, 12. listopada 1576.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1564. – 1576.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Habsburg i Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Marija Lujza, vojvotkinja od Parme

Marija Lujza Austrijska (Beč, 12. prosinca 1791. – Parma, 17. prosinca 1847.), punog imena: Maria Ludovica Leopoldina Franziska Therese Josepha Lucia von Habsburg-Lothringen, rođena kao austrijska nadvojvotkinja, francuska carica (1810. – 1814.), vojvotkinja od Parme (1814. – 1847.) Marija Lujza rodila se u Beču 12. prosinca 1791. kao najstarije dijete Franje II. (1792. – 1835.), cara Svetog Rimskog Carstva i njegove druge žene, Marije Terezije Bourbon, od Napulja i Sicilije (1772. – 1807.). Cijelo njeno djetinjstvo proteklo je u stalnim prijetnjama Austriji zbog sukoba s revolucionarnom Francuskom.

Novi!!: Habsburg i Marija Lujza, vojvotkinja od Parme · Vidi više »

Marija Terezija Austrijska

Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.

Novi!!: Habsburg i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »

Markgrof

Markgrof odnosno markgrofica bio je srednjovjekovni nasljedni plemić s vojnim dužnostima u graničnoj pokrajini kraljevine.

Novi!!: Habsburg i Markgrof · Vidi više »

Matija, car Svetog Rimskog Carstva

'''Matija''' Matija (njemački Matthias) (Beč, 14. veljače 1557. – Beč, 20. ožujka 1619.), rimsko-njemački car (1612. – 1619.), ugarsko-hrvatski kralj kao Matija II. (1608. – 1619.) i češki kralj (1611. – 1619.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Habsburg i Matija, car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Habsburg i Mletačka Republika · Vidi više »

Moravska

Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.

Novi!!: Habsburg i Moravska · Vidi više »

Nadvojvoda

Nadvojvoda (ženski oblik nadvojvotkinja; njem. Erzherzog, ženski oblik Erzherzogin; lat. archidux, ženski oblik archiducissa), visoka titula plemstva u rangu iznad vojvode, a ispod kralja, uglavnom u uporabi u Habsburškoj i Habsburško-lorenskoj kući.

Novi!!: Habsburg i Nadvojvoda · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Habsburg i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Habsburg i Nijemci · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Habsburg i Njemačka · Vidi više »

Oświęcim

Oświęcim (njemački: Auschwitz, češki: Osvětim, slovački Osvienčim, ruski: Освенцим, jidiš: Oshpitsin) je grad u južnoj Poljskoj u Malopoljskom vojvodstvu.

Novi!!: Habsburg i Oświęcim · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Habsburg i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Oton Franjo Austrijski

Otto Franz Joseph Karl Ludwig Maria, carski princ i nadvojvoda austrijski, kraljevski princ mađarski i češki (21. travnja 1865. – 1. studenoga 1906.) bio je drugi sin nadvojvode Karla Ludovika (mlađega brata cara Franje Josipa) i njegove druge žene princeze Marije Anuncijate od Bourbon-Obiju Sicilija.

Novi!!: Habsburg i Oton Franjo Austrijski · Vidi više »

Oton IV. Veseli

Oton IV.

Novi!!: Habsburg i Oton IV. Veseli · Vidi više »

Otto von Habsburg

Otto von Habsburg (punim imenom Nadvojvoda Franz Joseph Otto Robert Maria Anton Karl Max Heinrich Sixtus Xavier Felix Renatus Ludwig Gaetan Pius Ignatius Austrijski; Beč, 20. studenog 1912. – Pöcking, 4. srpnja 2011.), austrijski nadvojvoda i čelnik kuće Habsburg.

Novi!!: Habsburg i Otto von Habsburg · Vidi više »

Požunski mir

*Požunski mir 1271.

Novi!!: Habsburg i Požunski mir · Vidi više »

Požunski mir 1805.

Mjesto gdje je potpisan ugovor Požunski mir potpisan je u Bratislavi (staro hrvatsko ime Požun) 26. prosinca 1805. godine između Francuske i Austrije, kao posljedica poraza Austrije u bitci kod Austerlitza 2. prosinca 1805. Austrija je po odredbama mirovnog ugovora morala u roku od 6 tjedana Francuskoj izručiti posjede koje je stekla mirom u Campo Formiju 1797. godine.

Novi!!: Habsburg i Požunski mir 1805. · Vidi više »

Pragmatička sankcija

Pragmatička sankcija je u pravu Istočnorimskoga Carstva, carski dekret kojim se rješava neki važan problem.

Novi!!: Habsburg i Pragmatička sankcija · Vidi više »

Prosvijećeni apsolutizam

18. stoljeća. Čitala je prosvjetiteljska djela i održavala veze s francuskim prosvjetiteljima, osobito Voltaireom, koji je boravio kao njezin gost na dvoru. To joj nije smetalo da okrutno progoni svoje protivnike i vlada strogo apsolutistički. Prosvijećeni apsolutizam je oblik vladavine koji se pojavio u drugoj polovici 18. stoljeća; neki autori vole razdoblje apsolutizma približno odrediti razdobljem 1660.

Novi!!: Habsburg i Prosvijećeni apsolutizam · Vidi više »

Prosvjetiteljstvo

''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum. Prosvjetiteljstvo, iluminizam ili doba razuma razdoblje je i pokret od 1650-ih do 1780-ih tijekom kojega su intelektualne snage u Europi davale naglasak razumu (vidi racionalizam), analizi i individualizmu nasuprot tradicijskim linijama autoriteta.

Novi!!: Habsburg i Prosvjetiteljstvo · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Habsburg i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Prvo Francusko Carstvo

Prvo Francusko Carstvo – obično poznato kao Napoleonovo Carstvo ili Napoleonsko Carstvo – bio je režim Napoleona I. Bonapartea u Francuskoj, kojim je vladao većinom kontinentalne Europe.

Novi!!: Habsburg i Prvo Francusko Carstvo · Vidi više »

Rat za španjolsku baštinu

Rat za španjolsku baštinu ili Rat za španjolsko nasljeđe (1701. – 1714.) je bio sukob velikih razmjera koji je izbio u Europi nakon smrti posljednjeg španjolskog kralja iz dinastije Habsburg, Karla II. Karlo II.

Novi!!: Habsburg i Rat za španjolsku baštinu · Vidi više »

Riječka krpica

Fotografija Riječke krpice snimljena na ploči u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu Riječka krpica, u hrvatskoj historiografiji i pravu, naziv je za umetak kojim je na bečkom dvoru promijenjen izvorni članak 66.

Novi!!: Habsburg i Riječka krpica · Vidi više »

Rimsko-njemački car

Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.

Novi!!: Habsburg i Rimsko-njemački car · Vidi više »

Rudolf I. Češki

Rudolf VI. grof od Habsburga (češ: Rudolf Habsburský) (oko 1282. – Horažďovice, 4. srpnja 1307.) bio je kao Rudolf III. vojvoda Austrije i Štajerske od 1298.

Novi!!: Habsburg i Rudolf I. Češki · Vidi više »

Rudolf I., njemački kralj

Rudolf I. Habsburški (dvorac Limburg, Breisgau, 1. svibnja 1218. – Speyer, 15. srpnja 1291.), grof Habsburga (o. 1240. – 1291.), rimsko-njemački kralj (1273. – 1291.), austrijski i štajerski vojvoda (1278. – 1282.) i koruški vojvoda (1278. – 1286.). Bio je prvi Habsburgovac koji se popeo na njemačko carsko prijestolje.

Novi!!: Habsburg i Rudolf I., njemački kralj · Vidi više »

Rudolf II. Habsburški

Rudolf II. (Rheinfelden, 1270. – Prag, 10. svibnja 1290.) ili Rudolf V. kao grof od Habsburga, bio je vojvoda Austrije i Štajerske, potom vojvoda Švapske, Elzasa i Aargaua.

Novi!!: Habsburg i Rudolf II. Habsburški · Vidi više »

Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva

Rudolf II.

Novi!!: Habsburg i Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Rudolf IV. Osnivač

Rudolf IV. (Beč, 1. studenoga 1339. – Milano, 27. lipnja 1365.) zvani Osnivač bio je austrijski vojvoda od 1358.

Novi!!: Habsburg i Rudolf IV. Osnivač · Vidi više »

Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske

'''Rudolf Habsburg''' '''Rudolf''' oko 1880. Rudolf, princ prijestolonasljednik Austro-Ugarske (Dvorac Laxenburg kraj Beča, 21. kolovoza 1858. – Dvorac Mayerling, 30. siječnja 1889.), nadvojvoda i sin austrijskog cara Franje Josipa I. i carice Elizabete ("Sisi").

Novi!!: Habsburg i Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske · Vidi više »

Salzburg

Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: ili Solnograd, statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se Solnograd, a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima. U okolici Salzburga nalaze se rudnici soli, koji su se eksploatirali do 1989., kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. Hrvatski (i slovenski) naziv za taj grad je Solnograd jer njemačka riječ "salz" znači "sol". Ime grada u doslovnom prijevodu znači "dvorac ili tvrđava od soli" Stari grad Salzburg (Altstadt), u svijetu poznat po svojoj baroknoj arhitekturi, smatra se jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od Alpa. Od 1996. stari dio Salzburga upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Salzburg su zbog arhitekture u prošlosti često nazivali i njemačkim Rimom. Današnji izgled grada datira iz 16., 17. i 18. stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u barokni grad. Salzburg je ujedno i rodni grad W. A. Mozarta i grad u kojemu je proveo svoje rano djetinjstvo.

Novi!!: Habsburg i Salzburg · Vidi više »

Sandomierz

Sandomierz je grad u južnoj Poljskoj, ima 25 000 stanovnika (2008.). Važan je turistički centar.

Novi!!: Habsburg i Sandomierz · Vidi više »

Siegmund Tirolski

Si(e)gmund, Sigismund bogat novčićima, također vojvoda Siegmund Tirolski (Innsbruck, 26. listopada 1427. – Innsbruck, 4. ožujka 1496.) bio je titularni vojvoda Austrije i vladar Gornje Austrije (Tirol i Prednja Austrija).

Novi!!: Habsburg i Siegmund Tirolski · Vidi više »

Sigismund Franjo Tirolski

Sigismund Franjo Tirolski (Innsbruck, 28. studenoga 1630. – 25. lipnja 1665.) bio je od 1662.

Novi!!: Habsburg i Sigismund Franjo Tirolski · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Habsburg i Slavonija · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Habsburg i Slovenija · Vidi više »

Stogodišnji hrvatsko-turski rat

Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.

Novi!!: Habsburg i Stogodišnji hrvatsko-turski rat · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Habsburg i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Tirol

Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.

Novi!!: Habsburg i Tirol · Vidi više »

Transilvanija

Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).

Novi!!: Habsburg i Transilvanija · Vidi više »

Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.

Novi!!: Habsburg i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Veliko Vojvodstvo Toskana

Veliko Vojvodstvo Toskana s pripojenom Sienom te Država Utvrda Veliko Vojvodstvo Toskana (tal. Granducato di Toscana, tal. Magnus Ducatus Etruriae), monarhija u središnjoj Italiji koja je s prekidima postojala od 1569.

Novi!!: Habsburg i Veliko Vojvodstvo Toskana · Vidi više »

Vilim Ambiciozni

Vilim zvani Pravedni ili Ljubazni ili Pristojni (Beč, oko 1370. – 15. svibnja 1406.) iz dinastije Habsburg bio je od 1395.

Novi!!: Habsburg i Vilim Ambiciozni · Vidi više »

Vladislav I. Jagelović

Vladislav I. Jagelović Vladislav I. Jagelović (31. listopada 1424. – 10. studenog 1444., Varna, Bugarska) bio je poljski kralj od 1434. i hrvatsko-ugarski kralj od 1440., do svoje smrti u Bitci kod Varne.

Novi!!: Habsburg i Vladislav I. Jagelović · Vidi više »

Vladislav II. Jagelović

Zemljovid Hrvatske u doba Vladislavove vladavine Vladislav II.

Novi!!: Habsburg i Vladislav II. Jagelović · Vidi više »

Vojvoda

Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.

Novi!!: Habsburg i Vojvoda · Vidi više »

Zrinsko-frankopanska urota

Bečkom Novom Mjestu, 30. travnja 1671. godine Zrinsko-frankopanska urota, bio je pokret hrvatskog i ugarskog plemstva protiv apsolutističke politike Habsburgovaca u razdoblju od 1664. do 1671. godine.

Novi!!: Habsburg i Zrinsko-frankopanska urota · Vidi više »

11. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 11. stoljeće · Vidi više »

12. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 12. stoljeće · Vidi više »

1273.

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 1273. · Vidi više »

1278.

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 1278. · Vidi više »

1282.

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 1282. · Vidi više »

1291.

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 1291. · Vidi više »

1298.

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 1298. · Vidi više »

13. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 13. stoljeće · Vidi više »

1308.

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 1308. · Vidi više »

1382.

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 1382. · Vidi više »

1438.

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 1438. · Vidi više »

1453.

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 1453. · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 15. stoljeće · Vidi više »

1516.

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 1516. · Vidi više »

1527.

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 1527. · Vidi više »

1556.

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 1556. · Vidi više »

1700.

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 1700. · Vidi više »

1740.

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 1740. · Vidi više »

1745.

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 1745. · Vidi više »

1780.

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 1780. · Vidi više »

1804.

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 1804. · Vidi više »

1806.

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 1806. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 1918. · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Habsburg i 20. stoljeće · Vidi više »

29. studenoga

29.

Novi!!: Habsburg i 29. studenoga · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Dinastija Habsburg, Habsburgovci, Habsburzi, Habsburška dinastija, Habzburg.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »