Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Hachim Mastour

Indeks Hachim Mastour

Hachim Mastour (ara. هاشممستور‎) (Reggio Emilia, 19. lipnja 1998.) je talijansko-marokanski nogometaš.

31 odnosi: A.C. Milan, Afrički kup nacija, Agadir, Arapski jezik, Španjolska, Clarence Seedorf, Hrvatska nogometna reprezentacija do 16 godina, Italija, Lamija, Libijska nogometna reprezentacija, Marokanska nogometna reprezentacija, Maroko, Málaga CF, Milano, Nizozemska, PEC Zwolle, Reggio Emilia, Serie A, Talijanska nogometna reprezentacija, U.S. Sassuolo Calcio, Umag, Vezni igrač (nogomet), 15. lipnja, 19. lipnja, 1998., 2014., 2015., 2016., 2018., 2019., 31. kolovoza.

A.C. Milan

Associazione Calcio Milan, skraćeno nazivani A.C. Milan ili jednostavno Milan, talijanski je nogometni klub iz Milana, Lombardija, koji se natječu u prvoj talijanskoj ligi Serie A. Milan su 1899. osnovali krojač čipki Herbet Kilpin i biznismen Alfred Edwards.

Novi!!: Hachim Mastour i A.C. Milan · Vidi više »

Afrički kup nacija

Afrički kup nacija (eng. African Nations Cup, neslužbeno i African Cup of Nations), glavno je nogometno natjecanje afričkih reprezentacija.

Novi!!: Hachim Mastour i Afrički kup nacija · Vidi više »

Agadir

Agadir (arap. أكادير) je lučki grad na jugu Maroka.

Novi!!: Hachim Mastour i Agadir · Vidi više »

Arapski jezik

Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.

Novi!!: Hachim Mastour i Arapski jezik · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Hachim Mastour i Španjolska · Vidi više »

Clarence Seedorf

Clarence Clyde Seedorf (Paramaribo, 1. travnja 1976.) je bivši nizozemski profesionalni nogometaš.

Novi!!: Hachim Mastour i Clarence Seedorf · Vidi više »

Hrvatska nogometna reprezentacija do 16 godina

Hrvatska nogometna reprezentacija za igrače do 16 godina starosti (U-16) se natječe od 1993. godine.

Novi!!: Hachim Mastour i Hrvatska nogometna reprezentacija do 16 godina · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Hachim Mastour i Italija · Vidi više »

Lamija

Herbert Draper: Lamija, 1909. John William Waterhouse: Lamija i vojnik, 1905. Lamija (grč., Lámia) ili Sibarida (Súbaris) u grčkoj mitologiji bila je čudovište iz Hadova podzemnog carstva, polužena i poluzmija, Posejdonova kći, koja je noću izlazila na površinu zemlje, krala majkama djecu, ubijala ih i pila njihovu krv.

Novi!!: Hachim Mastour i Lamija · Vidi više »

Libijska nogometna reprezentacija

Libijska nogometna reprezentacija predstavlja državu Libiju u nogometu.

Novi!!: Hachim Mastour i Libijska nogometna reprezentacija · Vidi više »

Marokanska nogometna reprezentacija

Marokanska nogometna reprezentacija (arapski: منتخب المغرب لكرة القدم‎, nadimak: أسود الأطلس Lavovi Atlasa) predstavlja Maroko u sportu nogometu.

Novi!!: Hachim Mastour i Marokanska nogometna reprezentacija · Vidi više »

Maroko

Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.

Novi!!: Hachim Mastour i Maroko · Vidi više »

Málaga CF

Málaga Club de Fútbol je španjolski nogometni klub sa sjedištem u Malagi, Andaluzija.

Novi!!: Hachim Mastour i Málaga CF · Vidi više »

Milano

Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.

Novi!!: Hachim Mastour i Milano · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Hachim Mastour i Nizozemska · Vidi više »

PEC Zwolle

PEC Zwolle je nizozemski nogometni klub iz Zwollea.

Novi!!: Hachim Mastour i PEC Zwolle · Vidi više »

Reggio Emilia

Reggio Emilia (lat.: Regium Lepidi i Regium) grad je u sjevernoj Italiji, u talijanskoj regiji Emilia-Romagna u pokrajini Reggio Emilia.

Novi!!: Hachim Mastour i Reggio Emilia · Vidi više »

Serie A

Serie A (talijanski izgovor), također poznato i pod nazivom Serie A TIM zbog potpisanog sponzorskog ugovora s operaterom Telecom Italia profesionalno je ligaško nogometno prvenstvo u kojem se natječe dvadeset najboljih talijanskih nogometnih klubova, a koje je službeno osnovano prije više od 80 godina (točnije u sezoni 1929./30.). Sve do 2010. godine službeni naziv natjecanja bio je Lega Calcio, ali je u sezoni 2010./11. ime promijenjeno u Lega Serie A. Liga Serie A smatra se jednom od najboljih nogometnih liga na svijetu.

Novi!!: Hachim Mastour i Serie A · Vidi više »

Talijanska nogometna reprezentacija

Talijanska nogometna reprezentacija predstavlja Italiju u međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod vodstvom Talijanskog nogometnog saveza (FIGC), vodećeg nogometnog tijela u državi.

Novi!!: Hachim Mastour i Talijanska nogometna reprezentacija · Vidi više »

U.S. Sassuolo Calcio

U.S. Sassuolo Calcio (jednostavnije poznatiji kao Sassuolo Calcio ili samo Sassuolo) talijanski je nogometni klub iz grada Sassuola, u regiji Emilia-Romagna.

Novi!!: Hachim Mastour i U.S. Sassuolo Calcio · Vidi više »

Umag

Umag (tal. Umago) grad je na zapadu Hrvatske, u Istarskoj županiji.

Novi!!: Hachim Mastour i Umag · Vidi više »

Vezni igrač (nogomet)

U nogometu, vezni igrač je igrač koji igra u sredini terena i obično je zaslužan za razigravanje, dodavanje i centaršuteve.

Novi!!: Hachim Mastour i Vezni igrač (nogomet) · Vidi više »

15. lipnja

15.

Novi!!: Hachim Mastour i 15. lipnja · Vidi više »

19. lipnja

19.

Novi!!: Hachim Mastour i 19. lipnja · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Hachim Mastour i 1998. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Hachim Mastour i 2014. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Hachim Mastour i 2015. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Hachim Mastour i 2016. · Vidi više »

2018.

Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: Hachim Mastour i 2018. · Vidi više »

2019.

2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: Hachim Mastour i 2019. · Vidi više »

31. kolovoza

31.

Novi!!: Hachim Mastour i 31. kolovoza · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »