Brže od pregledniku!
23 odnosi: Anđeoska tvrđava, Antonin Pio, Škotska, Barbari, Britanija (rimska provincija), Engleska, Hadrijanov zid, Kronologija starog Rima, Marko Vipsanije Agripa, Panteon u Rimu, Pet dobrih careva, Poprsje, Rim, Rimski hram, Rimsko Carstvo, Trajan, 10. srpnja, 117., 138., 161., 24. siječnja, 76., 98..
Anđeoska tvrđava
Anđeoska tvrđava (tal. Castel Sant' Angelo; u prošlosti Mole Adrianorum ili Castellum Crescentii od 10. do 12. stoljeća), također poznata i kao Hadrijanov mauzolej, antička je građevina i spomenik u Rimu, smještena na desnoj obali Tibera nasuprot Anđeoskog mosta (u prošlosti: Pons Aelius).
Novi!!: Hadrijan i Anđeoska tvrđava · Vidi više »
Antonin Pio
Antonin Pio Antonin Pio, lat. Titus Aurelius Fulvius Boionius Arrius Antoninus Pius (Lanuvium, 19. rujna 86. – Lanuvium, 7. ožujka 161.), rimski car od 138. do smrti 161. i četvrti iz razdoblja Pet dobrih careva.
Novi!!: Hadrijan i Antonin Pio · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Hadrijan i Škotska · Vidi više »
Barbari
Barbari (grčki: βάρβαρος), je bio naziv u starogrčkom za sve koji su slabo ili nikako govorili grčki.
Novi!!: Hadrijan i Barbari · Vidi više »
Britanija (rimska provincija)
Britanija 410. godine Britanija kao rimska provincija odnosi se na dijelove otoka Velike Britanije koji su bili u vlasti Rimskog Carstva između 43. i 410. Rimljani su zvali tu provinciju Britannia.
Novi!!: Hadrijan i Britanija (rimska provincija) · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Hadrijan i Engleska · Vidi više »
Hadrijanov zid
Hadrijanov zid je naziv za 120 kilometara dug starorimski zid koji je dijelio Britanski otok napola.
Novi!!: Hadrijan i Hadrijanov zid · Vidi više »
Kronologija starog Rima
Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike.
Novi!!: Hadrijan i Kronologija starog Rima · Vidi više »
Marko Vipsanije Agripa
Marko Vipsanije Agripa Marko Vipsanije Agripa (latinski Marcus Vipsanius Agrippa; 63. pr. Kr. - 12. pr. Kr.), bio je rimski državnik i vojskovođa, jedan od najznamenitijih ljudi Augustova vremena i njegov zet.
Novi!!: Hadrijan i Marko Vipsanije Agripa · Vidi više »
Panteon u Rimu
Panteon (grč. Πάνθειον Pantheion.
Novi!!: Hadrijan i Panteon u Rimu · Vidi više »
Pet dobrih careva
Naziv razdoblja koje označava period najveće moći, slave i prosperiteta Rimskog carstva.
Novi!!: Hadrijan i Pet dobrih careva · Vidi više »
Poprsje
Poprsje ili bista (fr.: buste iz talijanskog: busto od latinskog bustum – grob), skulpturni je trodimenzionalni prikaz gornjega dijela ljudskoga tijela – torza, najčešće glave, vrata, s ramenima i prsima.
Novi!!: Hadrijan i Poprsje · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Hadrijan i Rim · Vidi više »
Rimski hram
'''Portunov hram''', 1. st. pr. Kr., Piazza Bocca della Verità u Rimu. Hram Herkula pobjednika''', blizu Marcelovog teatra u Rimu rađen je u Grčko-rimskom stilu. Razvoj rimskog hrama počeo je miješanjem grčkih stilova (jonski i korintski) s elementima etrurskog hrama (visoki podij, duboko predvorje i široko svetište koje uključuje stupove peristila – tzv. pseudodipteros), npr.
Novi!!: Hadrijan i Rimski hram · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Hadrijan i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Trajan
'''Trajan''' Marko Ulpije Trajan (53. – 117. godine).
Novi!!: Hadrijan i Trajan · Vidi više »
10. srpnja
10.
Novi!!: Hadrijan i 10. srpnja · Vidi više »
117.
Bez opisa.
Novi!!: Hadrijan i 117. · Vidi više »
138.
Bez opisa.
Novi!!: Hadrijan i 138. · Vidi više »
161.
Na prijestolje Starog Rima dolazi Marko Aurelije.
Novi!!: Hadrijan i 161. · Vidi više »
24. siječnja
24.
Novi!!: Hadrijan i 24. siječnja · Vidi više »
76.
Bez opisa.
Novi!!: Hadrijan i 76. · Vidi više »
98.
Bez opisa.
Novi!!: Hadrijan i 98. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Publius Aelius Traianus Hadrianus.
