Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Hagen Kleinert

Indeks Hagen Kleinert

Hagen Kleinert, slika iz 2006. godine Hagen Kleinert (Festenberg, Njemačka, današnja Twardogóra, Poljska, 15. lipnja 1941.) profesor je teorijske fizike na Freie Universität Berlin, Njemačka (od 1968. godine), te je počasni doktor znanosti na sveučilištu West University of Timişoara i na Kirgijsko-ruskom slavenskom sveučilištu u Biškeku.

24 odnosi: Atomska jezgra, Biškek, Elementarna čestica, Erwin Schrödinger, Feynmanov dijagram, Financijsko tržište, Fizika, Fizika elementarnih čestica, Krutine, Matematička fizika, Max Born, Njemačka, Nuklearna fizika, Opća teorija relativnosti, Polimer, Poljska, Prostorvrijeme, Richard Feynman, Supravodljivost, Tekući kristali, Teorijska fizika, Veliki prasak, 15. lipnja, 1941..

Atomska jezgra

Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.

Novi!!: Hagen Kleinert i Atomska jezgra · Vidi više »

Biškek

Biškek (kirgiski i ruski Бишкек) je glavni grad Republike Kirgistan u središnjoj Aziji.

Novi!!: Hagen Kleinert i Biškek · Vidi više »

Elementarna čestica

Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Elementarna čestica ili temeljna čestica spada u podgrupu subatomskih čestica i odlikuje se najvećim stupnjem elementarnosti (temeljnosti).

Novi!!: Hagen Kleinert i Elementarna čestica · Vidi više »

Erwin Schrödinger

Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger (Beč, 12. kolovoza 1887. – Beč, 4. siječnja 1961.), austrijski fizičar.

Novi!!: Hagen Kleinert i Erwin Schrödinger · Vidi više »

Feynmanov dijagram

Primjer Feynmanovog dijagrama. Dva elektrona uzajamno djeluju jedan na drugog kroz razmjenu viralnog fotona. Feynmanov dijagram je metoda kalkulacije unutar kvantne teorije polja, koju je pronašao američki fizičar Richard Feynman.

Novi!!: Hagen Kleinert i Feynmanov dijagram · Vidi više »

Financijsko tržište

Financijska tržišta (u širem smislu) ili tržišta novca skup su institucija i transakcija gdje se susreću kupci i prodavači i na kojima se odvija trgovina kapitalom.

Novi!!: Hagen Kleinert i Financijsko tržište · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Hagen Kleinert i Fizika · Vidi više »

Fizika elementarnih čestica

Fizika elementarnih čestica je grana fizike koja se bavi proučavanjem elementarnih sastavnih dijelova tvari i zračenja.

Novi!!: Hagen Kleinert i Fizika elementarnih čestica · Vidi više »

Krutine

Prikaz krutine. Kristalni oblik krutog inzulina. Kristal kvarca. čvrstoću. kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Krutine ili čvrste tvari su kemijske tvari (supstancije) stalnog oblika i obujma (volumena).

Novi!!: Hagen Kleinert i Krutine · Vidi više »

Matematička fizika

Matematička fizika je znanstvena grana na granici između matematike i fizike.

Novi!!: Hagen Kleinert i Matematička fizika · Vidi više »

Max Born

Mladi Born. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. dualizam). Max Born (Breslau, 11. prosinca 1882. - Göttingen, 5. siječnja 1970.), njemački fizičar i matematičar.

Novi!!: Hagen Kleinert i Max Born · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Hagen Kleinert i Njemačka · Vidi više »

Nuklearna fizika

Eksplozija atomske bombe Nuklearna fizika grana je fizike koja proučava strukturu atomske jezgre, procese u atomskoj jezgri (npr. radioaktivnost) i međudjelovanje atomskih jezgri (npr. nuklearnu fuziju i fisiju).

Novi!!: Hagen Kleinert i Nuklearna fizika · Vidi više »

Opća teorija relativnosti

Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.

Novi!!: Hagen Kleinert i Opća teorija relativnosti · Vidi više »

Polimer

pmid.

Novi!!: Hagen Kleinert i Polimer · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Hagen Kleinert i Poljska · Vidi više »

Prostorvrijeme

Zemlje u toku mjerenja prostora-vremena, četverodimenzionalnog opisa svemira, uključujući visinu, širinu, dužinu i vrijeme. Dvodimenzionalna analogija zakrivljenosti prostorvremena. Prikaz prostora–vremena svjetlosnim čunjevima (dolje je svjetlosni čunj prošlosti ili natražnji čunj, a gore svjetlosni čunj budućnosti ili napredovanja. Prostorvrijeme ili prostor–vrijeme, u teoriji relativnosti, je prostor koji se uz prostorne koordinate opisuje i četvrtom koordinatom razmjernom vremenu.

Novi!!: Hagen Kleinert i Prostorvrijeme · Vidi više »

Richard Feynman

Richard Phillips Feynman (New York, 11. svibnja 1918. – Los Angeles, 15. veljače 1988.), američki fizičar.

Novi!!: Hagen Kleinert i Richard Feynman · Vidi više »

Supravodljivost

Meissnerovog učinka. Visokotemperaturni supravodič lebdi (levitacija) iznad magneta. A. Gore: standardni kabeli za LEP (Veliki sudarivač elektrona i pozitrona); dolje: kabeli na osnovi supravodiča za LHC (Veliki hadronski sudarivač). nuklearnoj magnetskoj rezonanciji. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Supravodljivost je stanje pojedinih tvari koje se na niskim temperaturama očituje u nestanku njihova električnoga otpora, prolasku električne struje kroz tanku izolatorsku barijeru unutar njih bez električnoga otpora (Josephsonov učinak - Brian Josephson) i lebdenju magneta iznad njihove površine (Meissnerov učinak - Walther Meissner).

Novi!!: Hagen Kleinert i Supravodljivost · Vidi više »

Tekući kristali

Jedan od oblika tekućih kristala. Wikipedijin logotip na LCD zaslonu. Tekući kristal je kemijska tvar koja se može naći u stanju sa svojstvima između tekućine i krutoga kristala, a čine ju donekle pravilno prostorno i orijentacijski uređene duguljaste ili plosnate molekule.

Novi!!: Hagen Kleinert i Tekući kristali · Vidi više »

Teorijska fizika

Teorijska fizika je grana fizike koja uključuje matematičke modele i abstrakcije fizike u pokušaju da se objasne prirodni fenomeni.

Novi!!: Hagen Kleinert i Teorijska fizika · Vidi više »

Veliki prasak

Prema teoriji velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog tlaka i gustoće – singularnosti. Po teoriji velikog praska (eng. Big Bang), svemir se prije oko 13,8 milijardi godina počeo širiti iz točke neizmjerne gustoće, te se nastavio širiti do danas.

Novi!!: Hagen Kleinert i Veliki prasak · Vidi više »

15. lipnja

15.

Novi!!: Hagen Kleinert i 15. lipnja · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Hagen Kleinert i 1941. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »