Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Haghpat

Indeks Haghpat

Haghpat (armenski: Հաղպատ, latinski: Akhpat ili Hakhpat) je selo u sjevernoj armenskoj pokrajini Lori, 10 km grada Alaverdija i granice s Gruzijom.

31 odnosi: Abas I., Apsida, Armenija, Armenska apostolska Crkva, Armenska umjetnost, Armenski jezik, Armensko Kraljevstvo, Drijen, Freska, Gruzija, Hačkar, Katedrala i crkve Ečmijadzina i arheološki lokalitet Zvartnoc, Klanac, Kupola, Latinski jezik, Lori, Mongoli, Niša, Popis mjesta svjetske baštine u Aziji, Ribiz, Samostan, Sanahin, Seldžuci, Srednji vijek, Svjetska baština, Transept, Turizam, UNESCO, Visoravan, Zvonik, 1996..

Abas I.

Abas I. Abas I. Abas I. (27. siječnja 1571. – 19. siječnja 1629.), zvan Veliki bio je perzijski šah Safavidskog Carstva od 1587. do 1639. godine.

Novi!!: Haghpat i Abas I. · Vidi više »

Apsida

6. st. Apsida (grč. hapsis; lat. absis »spoj, svod, prigradnja«), polukružni je završetak antičke bazilike u kojemu je sjedio predsjednik suda sa svojim prisjednicima.

Novi!!: Haghpat i Apsida · Vidi više »

Armenija

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.

Novi!!: Haghpat i Armenija · Vidi više »

Armenska apostolska Crkva

Grb Armenske apostolske Crkve Armenska apostolska crkva (armenski: Հայ Առաքելական Եկեղեցի, Hay Arakelagan Yegeghetzi) je pretkalcedonska crkva rasprostranjena među Armencima.

Novi!!: Haghpat i Armenska apostolska Crkva · Vidi više »

Armenska umjetnost

''Samostan Noravank'' kod Jeghegnadzora iz 13. stoljeća. Armenska umjetnost je umjetnička produkcija naroda Armenaca i umjetnost na području države Armenije.

Novi!!: Haghpat i Armenska umjetnost · Vidi više »

Armenski jezik

Armenski jezik (armenski: Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); ISO 639-3: hye) jest jezik Armenaca, član armenske skupine indoeuropske porodice jezika.

Novi!!: Haghpat i Armenski jezik · Vidi više »

Armensko Kraljevstvo

*Armensko Kraljevstvo (stari vijek).

Novi!!: Haghpat i Armensko Kraljevstvo · Vidi više »

Drijen

Drijen (drin, dren, drienak, drinja, drenić, drenovina, drinina, drinika, drenjak, drenjina, drenić, drnak, drenina, bila svibovina, crveni drijenak, drenak, drenjula, drinovina, rumeni dren, šupaljkahttps://www.agroklub.com/hortikultura/stablo-drijena-zavaralo-je-i-samog-vraga/49212/ lat. Cornus), rod polugrmova i drveća iz porodice drjenovki.

Novi!!: Haghpat i Drijen · Vidi više »

Freska

Berma, Istra, 1474. god. Freska je tehnika zidnog slikarstva.

Novi!!: Haghpat i Freska · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Novi!!: Haghpat i Gruzija · Vidi više »

Hačkar

Hačkar (armenski: Խաչքար za "kameni križ") je kameni spomenik u obliku uspravne ploče s plošnim reljefnim ukrasima, karakterističan za armensku umjetnost.

Novi!!: Haghpat i Hačkar · Vidi više »

Katedrala i crkve Ečmijadzina i arheološki lokalitet Zvartnoc

Katedrala i crkve Ečmijadzina i arheološki lokalitet Zvartnoc su građevine koje predstavljaju evoluciju i razvoj armenskih crkava s križnim svodovima i kupolom na sredini koje su snažno utjecale na razvoj arhitekture i umjetnosti šireg područja.

Novi!!: Haghpat i Katedrala i crkve Ečmijadzina i arheološki lokalitet Zvartnoc · Vidi više »

Klanac

Šestanovca Klanac (prasl. kolnьcь, češ. klanec, lit. kalnas, brdo), kanjon (šp. cañon, iz tal. cannone tj. canna, cijev), klisura ili sutjeska je reljefni oblik, duboko i usko usječena riječna dolina u visoravan ili planinu čija dubina premašuje polovinu udaljenosti između vrhova dolinskih strana, čiji nagib može doseći i 60°.

Novi!!: Haghpat i Klanac · Vidi više »

Kupola

Kupola na pandantivima (žuto) Presjek Panteona Zlatne kupole Atenska crkva sv. Nikodema) Milenijumska kupola Kyocera kupola Kupola (talijanski) je sferični oblik svoda iznad građevina koja ima tlocrt kružnice, kvadrata ili mnogokuta.

Novi!!: Haghpat i Kupola · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Haghpat i Latinski jezik · Vidi više »

Lori

Lori (armenski: Լոռի) je jedna od deset pokrajina u Armeniji.

Novi!!: Haghpat i Lori · Vidi više »

Mongoli

Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.

Novi!!: Haghpat i Mongoli · Vidi više »

Niša

džamije u Istanbulu iz 1432. Arheološki muzej u Istanbulu. Niša (francuski "Niche") je u arhitekturi polukružna ili četvrtasta udubina u zidu za smještaj različitih predmeta kao što su: kip, poprsje ili vaza.

Novi!!: Haghpat i Niša · Vidi više »

Popis mjesta svjetske baštine u Aziji

Indije Ovo je UNESCO-ov popis mjesta Svjetske baštine u Aziji.

Novi!!: Haghpat i Popis mjesta svjetske baštine u Aziji · Vidi više »

Ribiz

Bijeli ribiz Ribiz (lat. Ribes), biljni rod iz porodice Grossulariaceae.

Novi!!: Haghpat i Ribiz · Vidi više »

Samostan

Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.

Novi!!: Haghpat i Samostan · Vidi više »

Sanahin

Samostan Sanahin (armenski: Սանահին վանք) je samostan Armenske apostolske Crkve iz 10.

Novi!!: Haghpat i Sanahin · Vidi više »

Seldžuci

Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.

Novi!!: Haghpat i Seldžuci · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Haghpat i Srednji vijek · Vidi više »

Svjetska baština

lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.

Novi!!: Haghpat i Svjetska baština · Vidi više »

Transept

Plan katedrale s potamnjenim dijelom koji predstavlja transept. Katedrale sv. Jakova u Šibeniku diže se veličanstvena kupola Transept (novolatinski) je, u crkvenom graditeljstvu, poprečni brod položen okomito na uzdužne brodove crkve tako da razdvaja svetište (uključujući oltar, apsidu, kor, prezbiterij ili katedru) od ostalog dijela crkve (brod) i daje tlocrtu obliku latinskog križa.

Novi!!: Haghpat i Transept · Vidi više »

Turizam

Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Novi!!: Haghpat i Turizam · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Haghpat i UNESCO · Vidi više »

Visoravan

Venezueli Visoravan (još i zaravan) označava ravničarski ili lagano brežuljkast krajolik ili regiju koja je znatno viša od okolnih područja ili njihovih dijelova.

Novi!!: Haghpat i Visoravan · Vidi više »

Zvonik

Ulmer Münster. Zvonik je samostalna građevina i često sastavni dio crkve ili kapele.

Novi!!: Haghpat i Zvonik · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Haghpat i 1996. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »